Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-1829/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vanesa Banović, odvjetnica u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Vanese Banović, odvjetnice u Zadru i odsutnosti tuženice, na ročištu za objavu presude 27. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ĐŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi Viterinci, pašnjak, ukupne površine 790 m2, za cijelo, pa je stoga tužitelj ovlašten na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom prava vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje cjelokupnog upisanog prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženika.

II. Utvrđuje se da je tužitelj ĐŽ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi Velika ograda pašnjak, ukupne površine 4315 m2, za cijelo, pa je stoga tužitelj ovlašten na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom prava vlasništva na svoje ime, uz istodobno brisanje cjelokupnog upisanog prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena tuženika.

III. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 , isplatiti tužitelju ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak postupka u iznosu od 1.303,10 EUR (tisućutristotri eura i deset centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. travnja 2026., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 27. kolovoza 2024. navodi da je stvarni izvanknjižni vlasnik i posjednik za cijelo nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere (odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere) i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere (odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere). Tužitelj je predmetne nekretnine stekao diobom sa svojim bratom ŠŽ dok su tužitelj i brat ŠŽ te nekretnine stekli darovanjem učinjenim od strane njihova oca pok. IŽ. Pok. IŽ predmetne nekretnine stekao je nasljeđivanjem svog oca BŽ dok je BŽ predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem svog oca RŽ, a ovaj nasljeđivanjem svog oca UŽ. Dakle, predmetne nekretnine su bile u posjedu još šukundjeda tužitelja. Cijelo to područje gdje se nalaze i predmetne nekretnine nosi naziv "Viterinci" i oduvijek je pripadalo obitelji UŽ jer se nadovezuje i na njihove kuće. Predmetne nekretnine koristile su se za ispašu ovaca i za držanje slame, a jedan dio nekretnine oznake 2148 k. o. [katastarska općina] koristio se kao voćnjak te kao oranica (sadila se pšenica). Zaključno, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu od 28. kolovoza 2024. se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu ističući da tužba za ispravak, sukladno čl. 197. ZZK, predstavlja prejudicijalnu tužbu stvarnopravnog karaktera, te da sud prvotno treba ocijeniti pravilnost zemljišnoknjižnog upisa u ispravnom postupku i istom se pobijaju prvotni upisi u postupku ispravka zemljišne knjige. Tužitelj u konkretnom slučaju prije svega treba dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na gore navedenoj nekretnini bio nevaljan, odnosno da je sud naprijed navedenim rješenjima nepravilno upisao tuženicu, te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Isto tako tužitelj bi trebao dokazati u čemu bi se očitovala predmetna nepravilnost i u tom smjeru predložiti dokaze, odnosno dokaze iz kojih bi bilo razvidno da je predmetnim upisom došlo do pogreške kod zemljišnoknjižnog upisa, a tek onda dokazivati svoje navodno pravo vlasništva temeljeno prije svega na materijalnim dokazima. Međutim, tužitelj nije dostavio niti jedan dokaz koji bi govorio u korist naprijed navedenoj tvrdnji, odnosno dokaz iz kojega bi slijedilo da bi predmetni upis bio nevaljan. Uvidom u naprijed citirane zapisnike iz obnove zemljišne knjige slijedi da ĐŽ kao niti članovi njegove obitelji nikada nisu bili upisani u katastarskom operatu kao posjednici predmetnih nekretnina. Navodi da tužitelj uz tužbu nije dostavio niti jedan dokaz koji bi upućivao na činjenicu posjeda tužitelja i njegovih prednika. Zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list spisa 6-7), identifikacija čestica DGU, Područni ured za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, KLASA: 936-02/19- 04/413, UR.BROJ: 541-22-04/7-19-2 od 4. listopada 2019. ( list spisa 8-9), izvod iz katastarskog plana DGU, Područni ured za katastar Zadar, odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru ( list spisa 10,11), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s ročišta održanog povodom prigovora 16. rujna 2024., broj: Z-25133/2024 (Z-2372/2019) ( list spisa 12-13), zapisnik sastavljen 19. siječnja 1990. od strane Opće uprave za katastar ( list spisa 14), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] s ročišta održanog povodom prigovora 17. srpnja 2024., broj: Z-24201/2019 ( list spisa 15-17), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-10211/2015/1444 od 3. listopada 2017. ( list spisa 24-26), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z- 10211/2015/1440 od 3. listopada 2017. ( list spisa 27-29), Potvrda o uključenosti kat.čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., KLASA: ST/24 -01/2308, UR.BROJ: 15-00-05/02-24-03 od 12. rujna 2024. ( list spisa 32-34), Program gospodarenja za Gj Turanj s planom upravljanja područjem ekološke mreže od 1. siječnja 2022.- 31. prosinca 2031. ( list spisa 35-38), povijest promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, KLASA: 930-04/24-05/443, UR.BROJ: 541-24-04/7-25-2 od 15. siječnja 2025. ( list spisa 54-90), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: HŽ ( list spisa 100), svjedoka CŽ ( list spisa 101-102), svjedoka OŽ ( list spisa 102-103), svjedoka ŽŽ ( list spisa 87) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja ( list spisa 138). Pribavljena je povijest zk. upisa za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere ( list spisa 106-136).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], uknjižene kao vlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnikom predmetnih nekretnina upiše tužitelj, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom za cijelo na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnim nekretninama koji su provedeni u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja ĐŽ poslovnim brojem: Z-25133/2024 (list spisa 12-13), u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetn im nekretninama ostala neizmijenjena, a podnositelj prigovora, ovdje tužitelj, upućen je svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja.

9. Iz zapisnika povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj: Z - 10211/2015/1444 ( list spisa 24-26) proizlazi da predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] Viterinci, površine 790 m[2] , odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u naravi pašnjak, površine 202382 m[2] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženo pravo vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo, koji upis proizlazi i iz pribavljene povijesti zk. upisa.

10. Iz zapisnika povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj: Z- 10211/2015/120 proizlazi da predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica], Velika Ograda, površine 4315 m[2] , odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u naravi šuma, površine 508502 m[2] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženo pravo vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo, koji upis proizlazi i iz pribavljene povijesti zk. upis za obje utužene nekretnine.

11. Uvidom u Potvrdu o uključenosti kat.čest. u šumskogospodarski plan Hrvatskih šuma d.o.o., KLASA: ST/24-01/2308, URBROJ: 15-00-05/02-24-03 od 12. rujna 2024. ( list spisa 33) proizlazi da su kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere s površinom od 206200 m[2] i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere s površinom od 522116 m obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. - 1991. ( odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama).

12. Uvidom u povijest promjena DGU, Područnog ureda za katastar, Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru, Klasa: 930-04/24-05/443, Ur.broj: 541-24-04/7-25-2 od 15. siječnja 2025. na katastarskim česticama [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (list spisa 54-90) razvidno je da se katastarska čestica kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere odnosi na dio čestice 134/2 stare izmjere, dok se katastarska čestica [katastarska čestica] nove izmjere odnosi na na kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere k. o. [katastarska općina]. Pregledom najstarijih podataka, a koji datiraju od revizije posjedovnog stanja 1955./1956. godine, kat. čest. [katastarska čestica] upisana je u ABC registar 136 odnosno posjedovni list 214 upisano kao posjed Općine Biograd na Moru, kat. čest. [katastarska čestica] upisana kao dio ABC registra broj 13,115 i 136 u PL-ove: 11,113 i 214. Pa tako uvidom u PL 11 razvidno je da je udio kat. čest. [katastarska čestica] upisana kao posjed ZŽ u površini od 700 m[2] , uvidom u PL 113 kao posjed LŽ, sin Đ i ČŽ, sin Đ za ½ dijela dio kat. čest. [katastarska čestica] površine 1300 m[2] . Iskazom promjena broj 2/48 na kat. čest. [katastarska čestica] vrši se temeljem Urbanističke suglasnosti, te se novoformirane kat.čest. upisuju u nove PL-ove, matična kat.čest. dio 69/1 ostaje upisana u PL 11 ( posjednik ZŽ) i u PL 113 bez promjene posjednika. Uvidom u posjedovni list 214 kat. čest. [katastarska čestica] evidentirana je kao posjed Općine Sveti Filip i Jakov, a posjedovnim listom 120 kat. čest. [katastarska čestica] evidentiran je kao posjed Republike Hrvatske.

13. Tijekom postupka saslušani su svjedoci HŽ ( rođen 1955.), CŽ ( rođen 1954), svjedok OŽ ( rođen 1963.) koji su suglasno iskazali da su im poznate obje nekretnine lokalnog naziva „Viterinci“ i „Velika / Stara Ograda“, oba terena da je ranije posjedovao pok. otac tužitelja IŽ koji je teren „Viterinci“ koristio za ispašu blaga, dok se drugi teren koristio za držanje blaga, dijelom sadnjom poljoprivrednih kultura, a dijelom za sječu drva za ogrijev. Nadalje suglasno su naveli da je pok. Š navedene nekretnine stekao nasljeđivanjem svog oca pok. LŽ, da nisu čuli da bi bilo ikakvih sporova u vezi predmetne nekretnine, a svi su suglasno iskazali da danas predmetna parcela pripada sinu pok. IŽ odnosno tužitelju ĐŽ.

14. Tužitelj je u stranačkom iskazu (list spisa 88) naveo da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem od pokojnog oca Š, a on nasljeđivanjem od svog oca pokojnoga LŽ. Ove nekretnine su stalno u njihovom posjedu, uživale su se ranije, i dan danas ih uživaju. Nikada ih nitko u tome nije ometao. Navodi da je nekretnina na Viterincima bila za ispašu, krš. Ranije se radilo o većem terenu koji je podijeljen na četiri dijela – četvoricu braće, pokojnog oca i tri strica. Pokojni stričev na ovim terenima danas imaju izgrađenu kuću negdje od 60-ih godina. Na ovom terenu na Viterincima nikad nije bilo šume, više niskog raslinja. Na ovoj nekretnini se držalo blago, sjeća se kao dijete da su postojale sjenice za blago tijekom ljeta, a tijekom zime bi se radili stogovi, isto za blago. Zadnji iz obitelji blago na ovoj nekretnini je držao pokojni otac Š. Nikad nije bilo spora niti u diobi jer se uvijek znalo što je čije. Što se tiče druge nekretnine ona se više koristila u poljoprivredne svrhe, sijalo se žito, pšenica, kukuruz, poslije neko voće poput lubenica i slično. Zadnji u obitelji je obrađivao ovaj teren isto pokojni otac, a pomagali su mu svi kao djeca. Na poseban upit je naveo da je nekretnina od kada zna ograđena ograđena živicom i suhozidom. Lugari nikada nisu ulazili na njihove terene. Državne šume je bilo iznad njihovih terena, i lugari su kontrolirali tu državnu šumu. Parcela Viterinci je također ograđena dijelom ciljima, a dijelom suhozidima. U Viterincima mu je susjed NŽ, bratić. Bratu ŠŽ je pripao teren odmah do njegovog. Predio gdje se sijalo i sadilo se naziva Stara ograda. Također i njegovi stričevi u Velikoj ogradi imaju svoj dio terena, susjed međaš u Velikoj ogradi je CŽ. Ova nekretnina je ograđena isto ciljima i suhozidom s time da nije ograđena u dijelu u kojem graniči s CŽ.

15. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj povrijeđen u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana na predmetnim nekretninama.

16. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

16.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

16.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

17. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

18. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

19. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

20. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

21. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetn ih nekretnina jer su posjed vršili samostalno, jer su nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, a upisani vlasnik svo vrijeme, niz godina, bio je potpuno pasivan u iskazivanju bilo kojih vlasničkih ovlasti na nekretnininama i svojatanju nekog prava na istima) pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).

22. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka : HŽ (rođen 1955.), CŽ ( rođen 1954.) i OŽ ( 1963.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetnih nekretnina koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su sva trojica svjedoka mještani Raštana Gornjih, male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani ( svjedoci po vlastitom kazivanju imaju i vlastite parcele u blizini pa imaju neposredna opažanja i saznanja o nekretninama o kojima su iskazivali, dok je svjedok CŽ vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja graniči s utuženom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, sud je iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim, a posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Pa je tako svjedok HŽ koji je u vrijeme iskaza imao 70 godina detaljno iskazivao u pogledu obje predmetne nekretnine, navodeći da obje danas pripadaju upravu tužitelju koje je posjedovao još tužiteljev djed pok. BŽ, a potom njegov sin pok. Š, kojeg je poznavao navodeći da je bio njegov krsni kum , a koji se bavio stočarstvom pa je obje parcele koristio za ispašu ovaca, dok je nekretninu na "Viterncima" dijelom koristio kao oranicu te za sječu drva za ogrjev. Istaknuo je da ima u blizinu terena " Viternci" tako da zna da ĐŽ i njegovu obitelj nije nitko nikada smetao u posjedovao niti bi ih Šumarija kažnjavala. Istaknuo je da u neposrednoj blizini tužiteljevog terena " Velika Ograda" ima svoj teren na koji dolazi cijeli svoj život. Svjedok je detaljno opisao lokaci ju obje utužene nekretnine, iskazao da su nekretnine ograđene, da se uz nekretninu "Velika Ograda" (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) proteže i javni put, a što proizlazi iz katastarskog plana ( list spisa 11). Identično su iskazivali i CŽ i OŽ, bratići tužitelja, slijedom čega je sud i iskaze navedenih svjedoka cijenio vjerodostojnim, neovisno o činjenici što su isti u srodstvu s tužiteljem. Ujedno, upravo navedeni svjedoci imaju relevantna saznanja o podjeli nekretnina unutar same obitelji OŽ navodeći da su obje nekretnine pripale upravo tužitelju ĐŽ. Dodatno je za istaknuti, da uvidom u pribavljeni zapisnik sačinjen u postupku obnove Z - 10211/2015/1444 ( list spisa 24-26) proizlazi da je u tom postupku sudjelovao i ŠŽ, brat tužitelja potvrđujući navode svog brata ĐŽ, što dodatno sudu ukazuje da unutar obitelj ĐŽ nije bilo spora.

23. Nadalje, neosnovani su navodi tuženice da bi utužene nekretnine predstavljale šumu odnosno šumsko zemljište te da su stupanjem na snagu Zakona o šumama 16. listopada 1990. postale vlasništvo Republike Hrvatske. Tuženica tijekom postupka nije tvrdila da je na bilo koji način osporavala posjed predmetnih nekretnina, a svoje vlasništvo temelji na tvrdnji da se radi o šumskom zemljištu jer je isto bilo obuhvaćeno Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje od 1982.-1991. godine, iako ne postoje dokazi da je doista tim nekretninama i gospodarila niti da se radi o šumskom zemljištu. ( ovakav stav zauzeo Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Zk-97/2025-2 od 11. ožujka 2026.). Obje predmetne nekretnine su po kulturi upisane kao pašnjaci, pa i iskazima saslušanih svjedoka koji su predmetne nekretnine opisali i kao Viterinci i Velika Ograda koji naziv nose i po upisanoj oznaci zemljišta u zemljišnoknjižnom ulošku, suglasno navodeći da lugari nisu kontrolirali predmetne nekretnine u posjedu pok. IŽ. Iz iskaza saslušanih svjedoka koji su u vrijeme iskazivanja imali 70, 71 i 62 godine, pa je logično i očekivano da unatrag 50 -60 godina imaju neposredna opažanja i saznanja o zemljištima o kojima su govorili odnosno o osobama koje su ih koristili, a i ranije po pričanjima starijih, pa su tako svi svjedoci argumentirano i suglasno iskazivali da je nekretnine još posjedovao pok. BŽ, tužiteljev djed za kojeg je svjedok OŽ iskazao da je umro 1937., dok je njegov otac pok. I imao tri mjeseca. Pa činjenica da tužitelj i njegov pravni prednik nije bio upisan u katastru prilikom revizije katastra 1955., već je upisan kao posjednik novoformiranih (ovdje utuženih) nekretnina, ne može imati veću dokaznu snagu u odnosu na uvjerljive i argumentirane iskaze svjedoka koji o predmetu svjedočenja imaju neposredna saznanja i za koje nema razloga posumnjati u njihovu objektivnost.

23.1 . U tom kontekstu, za istaknuti da je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-750/2016-2 od 17. travnja 2019. izraženo pravno stajalište da Zakon o parničnom postupku ne isključuje kao dokazna sredstva koji ima posredna saznanja o pravno odlučnim činjenicama ( identično pravno shvaćanje izraženo i u odlukama Rev- 14147/14-2 od 13. lipnja 2018., Rev-104/93-2 od 7. travnja 1993. te Rev-577/98-2 od 28. veljače 2001.), a jednako tako nije neophodno da iskazi posrednih svjedoka budu potkrijepljeni drugim materijalnim dokazima.

23.2. U svakom slučaju, protivno stavu tuženice, za ukazati je da Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom rješenju poslovni broj Revd-3164/2022-2 od 24. siječnja 2023. nije dopustio reviziju jer je o pitanju stjecanja prava vlasništva dosjelošću na šumskom zemljištu zauzeto pravno shvaćanje (npr. u odlukama poslovni broj Rev- 1424/2021 od 4. siječnja 2022., Rev-291/2014-2 od 17. travnja 2018., Rev-3014/2019 od 12. svibnja 2020.). Prema pravnom shvaćanju iz tih odluka za takve nekretnine treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, kao i vrijeme nakon toga, sve do 17. studenoga 1999.

24. Slijedom svih naprijed izvedenih dokaza, sud je utvrdio da su predmetne nekretnine, u cijelosti uživane po prednicima tužitelja, koje je još samostalno i nesmetano uživao djed tužitelja pok. BŽ, a potom njegov sin tužiteljev otac IŽ, na način da je kat. čest. [katastarska čestica], Viternci koristio za ispašu blaga, dok je kat. čest. [katastarska čestica], Velika Ograda koristio dijelom za ispašu blaga, dijelom za obrađivanje, a dijelom za sječu drva za ogrijev, a potom njihov sin, ovdje tužitelj ĐŽ, a koje nitko nikada nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina manifestirajući mirni vlasničkopravni zahtjev, pa su po stavu ovog suda predmetne nekretnine još od najkasnije pedesetih godina prošlog stoljeća, u samostalnom posjedu tužiteljevog prednika pa sve do tužitelja kojeg nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj i po prednicima mogao dosjedati i u vremenu kad je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva.

25. Zaključno, za ukazati je da je pogrešan pravni stav tuženice koji je iznijela u odgovoru na tužbu navodeći da bi u tužbi za ispravak tužitelj trebao prije svega dokazati da je upis prava vlasništva Republike Hrvatske na navedenim nekretninama pogrešan odnosno da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetnih nekretnina te da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Naime, predmet ove parnice nije tužba radi ispravka pogrešnog upisa u smislu odredbe članka 135. stavka 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19., dalje u tekstu: ZZK), već tužba za ispravak u smislu odredbe članka 205. ZZK, koja se može podnijeti u postupku osnivanja i preoblikovanja zemljišnih knjiga, odnosno u pojedinačnom ispravnom postupku. Stoga pogrešan je stav tuženice da je tužitelj u konkretnom slučaju, prije svega, trebao dokazati da je sud nepravilno upisao tuženicu kao vlasnicu predmetnih nekretnina i da je upis protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa jer se u parničnom postupku pokrenutom tužbom za ispravak izvode svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva, a sud donosi odluku na temelju svih izvedenih dokaza. Tužba za ispravak kojom se zahtjeva brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku bit će osnovana ako parnični sud utvrdi da je na temelju odluke suda o prijavi ili prigovoru proveden upis za koji nisu bile ispunjene sve pretpostavke pa se zbog toga zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog pravnog stanja nekretnine, a što je sud u konkretnom slučaju, na temelju naprijed izvedenih dokaza našao utvrđenim.

26. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev, pa je odlučeno kao u pod točkama I. i II. izreke ove presude.

27. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tuženica je u obvezi tužitelju naknaditi troškove postupka jer je tužitelj u cijelosti uspio u sporu.

27.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe - 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od: 22. listopada 2024., 20. siječnja 2025., 4. ožujka 2026., 23. ožujka 2026. - od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife). 8dakle ukupno 500 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.000,00 EUR, uvećano za PDV od 25% ( 250,00 EUR), ukupno iznosi 1.250,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 26,55 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR.

27.2. Dakle, tužitelju je ukupno priznati trošak u novčanom iznosu od 1.303,10 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (27. travnja 2026.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.). Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

28. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 27. travnja 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP - a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćnici Vanesi Banović, odvjetnici u Zadru

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel ( na broj P-DO-198/2024).