Poslovni broj: P-143/2025-16

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1) EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2) UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.3) EHM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.4) UHM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje sve zastupa punomoćnik Vjeran Paić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tužene:

REPUBLIKA HRVATSKA zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, Stjepana Radića 81, Šibenik, OIB: 52634238587, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 1. travnja 2026.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 27. travnja 2026.g.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužiteljice ad.1) EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2) UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.3) EHM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.4) UHM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stvarne i isključive vlasnice dijelova kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji su u skici mjesta očevida vještaka mjernika Zorana Marina, dipl. ing. geod. od dana 9. veljače 2026.g. označeni slovima: A-B-C-D-E-F-G-A površine 788 m2 – vlasništvo i posjed tužiteljice ad.1) EH, te slovima: C-H-I-J-D-C površine 848 m2 – vlasništvo i posjed tužiteljica ad.2) UH, ad.3) EHM i ad.4) UHM, svake za po 1/3 dijela, koje su stekle nasljeđivanjem u smrt svoje majke TH temeljem rješenja o nasljeđivanju O-1381/24 j.b. M. Grbac.

Obrazloženje:

1. Tužitelji u tužbi i tijekom raspravljanja navode da je predmet ovog postupka utvrđenja prava vlasništva dijelova kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji da je suvlasništvo i posjed tužiteljica a koje da su predmetnu nekretninu stekle nasljeđivanjem od svoje majke TH pok. MH temeljem rješenja o nasljeđivanju O-1381/24, a ona kao ženski dio od oca joj MH p. ĐH i tako generacijama unazad, da predmetni dijelovi nekretnine predstavljaju u cijelosti starim kamenim suhozidom ograđeni prostro u kojem je sagrađena stara kuća, sada urušena, sa stepeništem, gdje da su u prizemlju držali stoku, a na katu živjeli, te da se nalazi na nekretnini staro guvno za vršenje žita, pe da imaju pravni interes i predlažu da sud usvoji njihov tužbeni zahtejv pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženica Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da iz dokaza na koje se tužitelji u tužbi pozivaju ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, da tužitelji nisu priložili niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi njihov prednik RH bio vlasnik predmetnih dijelova kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je predmetna kat. čest. [katastarska čestica] u katastarskom operatu u PL 1547 upisana kao posjed državne imovine te više različitih fizičkih osoba od kojih nijedna nisu tužitelji niti se može zaključiti da bi netko od istih bio prednik tužitelja, pa da iz navedenog jasno proizlazi kako je oborena presumpcija poštenog posjeda i da slijedom navedenog, tužitelji predmetnu nekretninu nisu mogli steći temeljem nasljeđivanja, obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima, te budući tužitelji svojim navodima nisu doveli u sumnju upis prava vlasništva predmetnih nekretnina predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], rješenja o nasljeđivanju O-1381/24 javnog bilježnika Mire Grbac od 25.10.2024.g., nalaza i mišljenja vještaka mjernika Zorana Marina od 9. veljače 2026.g., te saslušanjem svjedoka ĆH i IH.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je, dakle, zahtjev tužitelja da se utvrdi da su isključivi vlasnici dijela kat. čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to upravo fizički određenog dijela koji je na skici mjesta očevida od 9.2.2026.g. koju je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Zoran Marin, dipl. ing. geod., za potrebe ovog postupka označen – kako slijedi:

- dio čest. zem. [katastarska čestica] koji je označen točkama A-B-C-D-E-F-G-A i ima površinu od 788 m², te

- dio čest. zem. [katastarska čestica] koji označen točkama C-H-I-J-D-C i ima površinu od 848 m²

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odedbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (u nastavku: ZPP), u postupku je utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Naime, očevidom na mjestu spora uz učeće vještaka mjernika Zorana Marina, dipl. ing. geod. utvrđeno je da se pokazana nekretnina identificira se kao dio čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da južni dio nekretnine omeđen je suhozidom i djelomično betonskim stupovima, a sjeverni dio je omeđen suhozidima u naravi dvorište, a između ta dva dijela nalazi se kamena kuća bez krova koja sa ove dvije nekretnine čini jednu cjelinu. Prva nekretnina je dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 788 m2, a druga nekretnina je također dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 848 m2, a sve u k. o. [katastarska općina]. Od kultura na nekretnini se zatiču bajame starih panja, a uz suhozid se protežu i stare koštele.

8. Iz iskaza saslušanog svjedoka ĆH, pok. E. iz [adresa], rođen **.**.1951., proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi u samome centru sela, a inače je duga parcela i na kojoj se nalazi stara kamena kuća tamo je bilo i guvno, a bile su i štale i po priči njegovog djeda tu kuću da je napravio otac od pokojnog RH, a ĐH, a negdje 1880-te godine, ĐH da je naslijedio RH, a RH njegova kćerka i otkad on zna za sebe obitelj RH je u vlasništvu i posjedu ove nekretnine i nitko nikada ih nije nikada ometao. Nekretnina da je bila, a i sada je ograđena sa svih strana kamenim zidom i točno se vidi posjed tužitelja međutim nakon smrti RH se to malo zapustilo međutim njegova unuka sada je to počela čistiti i uređivati. Na toj nekretnini da je viđao RH, njegovu ženu U i njihove kćerke, a nakon smrti RH njegovu kćer T koja da je i vodila brigu o RH, a i čistila je i predmetnu nekretninu u cijeloj svojoj površini, i ona da ga je i dohranila, s tim da mu je ovo zadnje poznato budući su njegov brat i on prvi susjedi tužitelja, te naposljetku da su T naslijedile njezine kćerke EH, UH, M i UHM.

9. Svjedok IH, pok. Đ, iz [adresa], rođen **.**.1959., iskazuje jednako kao i ranije saslušani svjedok ĆH s tim da dodaje da je kuća bila izgrađena još i prije Drugog svjetskog rata, ne zna točno kada, uglavnom davno prije, a u prizemlju te kuće da su držali blago, ovce, a na katu kuće da su živjeli Mirkovi roditelji, a poslije RH i njegova obitelj, te budući da je on tu rođen i tu živi i zato da mu je to sve poznato.

10. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod posl.br. O-1381/24 j.b. Mire Grbac. od 25.10.2024.g. iza smrti TH pok. RH, rođene **.**.1932.g., a umrle **.**.2024.g. utvrđeno je da je njezinu ostavinu, a nekretnine upisane u K. O. [katastarska općina], između ostalih i predmetna nekretnina opisana kao izvanknjižno vlasništvo kat čest. [katastarska čestica] položene u K. O. [katastarska općina], zv. Guvno, koja je formirana u dva dijela i to: donji dio od glavne ceste, ulice Čista Velika I i ostatka stare kuće te gornji dio čestice od stare kuće pa do kamenog zida s kojim je ograđena čestica i završava do ulice Čista velika II, kao je to navedeno u oporuci ostavitelja, a oca joj RH,su naslijedile ovdje tužiteljice, njezine kćerke.

11. Ocjenom ovako izvedenih dokaza, kako pojedinačno, tako u njihovoj ukupnosti (čl. 8. ZPP) ovaj sud smatra da su prednici tužiteljica predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem, diobom i dosjelošću, a tužiteljice nasljeđivanjem.

12. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću). Pitanje poštenja, odnosno savjesnosti posjeda, po prirodi stvari, ovisi o činjeničnim utvrđenjima svakog konkretnog slučaja prema kojima se zaključuje o kvaliteti posjeda potrebnoj za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

13. U konkretnom slučaju za razrješenje odnosa između stranaka ima se primjenjivati mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle, pravna pravila Općeg građanskog zakonika, koja se primjenjuju na temelju članka 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list" FNRJ broj 86/1946).

14. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja. Odredba identičnog sadržaja nalazi se i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine broj 6/80, 36/90 i 53/91 dalje: ZOVO), i u članku 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje: ZV).

15. Dakle, sukladno navedenom pravnom pravilu pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću uvijek je bio pošten (savjestan) posjed, dok prema članku 18. stavku 3. ZV-a, posjed je pošten odnosno savjestan ako posjednik koji ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Dakle, poštenje posjeda se pretpostavlja, presumira, ali čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošteni posjednik.

16. Tako i u ranijem razdoblju, sukladno odredbama OGZ-a, također se pretpostavljalo poštenje odnosno savjesnost posjednika, a tko tvrdi drukčije dužan je u postupku to i dokazati.

17. Tuženica u ovom postupku nije dokazala da bi prednici tužiteljica i tužiteljice bili nepošteni posjednici, pa ovaj sud ocjenjuje da su prednici tužiteljica predmetnu nekretninu stekli dosjelošću, nasljeđivanjem i diobom, a tužiteljice nasljeđivanjem i diobom, pa da tužiteljice, još po svojim prednicima, imaju valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a kako je na temelju iskaza svjedoka, kojim iskazima ovaj sud nije imao razolga ne pokloniti vjeru, utvrđeno da su prednici tužiteljica koristili spornu nekretninu od davnina, na istoj sagradili kuću, da je ista ograđena sa svih strana, to kraj takvog stanja stvari, ovaj sud zaključuje da su prednici tužiteljica bili u kvalificiranom posjedu sporne nekretnine dulje od 40 godina prije 6. travnja 1941. g., te da su tužiteljice istu stekle nasljeđivanjem, zbog čega je njihov tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci ove presude.

18. Odluka o parničnom trošku je izostala budući isti nije potraživan.

U Šibeniku, 27. travnja 2026. godine

Sudac :

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku od 15 dana. Rok za žalbu za stranku kojoj je presuda uručena na ročištu na kojem je ista objavljena, počinje teći od dana održanog ročišta na kojem je presuda objavljena, odnosno, uručena. Za ostale stranke rok za žalbu teče od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena