REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: P-143/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Rajani Buljan, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Gorane Kokot, u pravnoj stvari tužitelja TRLIN d.o.o. Split, Ulica hrvatske neovisnosti 18, OIB: 83381942673, kojeg zastupa punomoćnica Zvjezdana Barić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika IGNAVUS d.o.o., Kaštel Novi, Sebastianova 7, OIB: 20849627887, radi isplate, izvan ročišta, 27. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 23. travnja 2026. ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika, radi isplate. Tužitelj u tužbi navodi kako isti ima prema tuženiku "dospjelo, a neplaćeno" potraživanje u iznosu od 21.231,85 eura. Potraživanje tužitelja da se temelji na računima broj 17-01-01 od 31. siječnja 2024., 18-01-01 od 31. siječnja 2024., 78-01- 01 od 29. veljače 2024., 79-01-01 od 29. veljače 2024., 142-01-01 od 29. ožujka 2024., 143-01-01 od 29. ožujka 2024., 210-01-01 od 30. travnja 2024., 269-01-01 od 31. svibnja 2024., 328-01-01 od 28. lipnja 2024., 410-01-01 od 30. kolovoza 2024., 443- 01-01 od 30. rujna 2024., 491-01-01 od 31. listopada 2024., 567-01-01 od 29. studenog 2024. i konto kartice za period od 1. siječnja 2026. do 21. travnja 2026. uz karticu partnera šifre 148. Predmetne tražbine da su proizašle iz poslovnog odnosa temeljem kojeg je tuženik od tužitelja naručio i koristio uslugu najma toranjske dizalice "Liebherr 27K" na lokaciji Vis u razdoblju od 21. rujna 2023. do 30. studenog 2024. Nadalje, tužitelj navodi da su utuženi računi, za izvršene usluge, tuženiku uredno ispostavljeni, a da ih tuženik nije osporio niti podmirio. Tužitelj je naveo da je korištenjem predmetne usluge te neosporavanjem ispostavljenih računa u razumnom roku tuženik prihvatio obvezu plaćanja, slijedom čega da je između stranaka nastao obveznopravni odnos.

2. Tužitelj je predložio da sud u dokazne svrhe pregleda i pročita gore navedene račune, konto kartice parničnih stranaka te da se po potrebi provede i saslušanje parničnih stranaka.

3. Tužba nije dopuštena.

4. Iz stanja spisa proizlazi da se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu koje tužitelj dokazuje priloženim računima navedenim u točki 1. ovog rješenja, a koje predstavljaju vjerodostojne isprave u smislu članka 31. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. i 114/2022. – dalje: OZ).

5. Naime, člankom 31. stavak 1. OZ-a propisano je da je vjerodostojna isprava, prema tom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.

6. Prema pravnom shvaćanju Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske prihvaćenom na sjednici svih sudaca Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 20. prosinca 2012. sud će odbaciti tužbu kao nedopuštenu kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo potraživanje u novcu, a to se potraživanje dokazuje vjerodostojnom ispravom priloženom tužbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, ako tužitelj nije predložio izdavanje platnog naloga i ako nije posebno naveo razloge zbog kojih nije predložio određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odnosno ako sud ocijeni da razlozi koje je tužitelj naveo ne opravdavaju njegov pravni interes za podnošenje tužbe za izdavanje platnog naloga.

7. Navedeno pravno shvaćanje temelji se na uvjerenju kako pojedine odredbe zakona treba tumačiti u skladu s ciljevima i načelima zakona.

8. Člankom 446. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022. i 114/2022. – dalje: ZPP), kojim je propisano kad tužitelj može tražiti izdavanje platnog naloga umjesto određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, zakonodavac uskraćuje stranci pravni interes za jedan put pravne zaštite (mandatnu tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga) u situaciji kad je osiguran drugi brži i efikasniji pravni put (ovrha na temelju vjerodostojne isprave).

9. Stoga, potpuno je neprihvatljivo i protivno logici zakona da bi se stranci u istim uvjetima (kad može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave) priznao pravni interes na podnošenje redovne tužbe, kad joj je taj interes već uskraćen za mandatni postupak. Jednako je neprihvatljivo i da bi sud u situaciji kad stranka podnese redovnu tužbu bez prijedloga za izdavanje platnog naloga i bez navođenja razloga zbog kojih zahtjeva takvu pravnu zaštitu umjesto da predlaže određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, izdao platni nalog (446. stavak 3. ZPP-a), a ne može to učiniti (izdati platni nalog) u situaciji kada je njegovo izdavanje predloženo, jer tužitelj nije posebno naveo razloge zbog kojih predlaže njegovo izdavanje umjesto da predlaže određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

10. Naime, određivanje i provođenje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave predstavlja pogodnost koju vjerovnik može koristiti i postojanje vjerodostojne isprave nije apsolutna prepreka da se vjerovnik odluči za podnošenje tužbe u redovnom parničnom postupku. Međutim, to će biti moguće samo onda kad postoji visok stupanj vjerojatnosti da će se dužnik protiviti zahtjevu vjerovnika, što zapravo znači pravni interes za podnošenje tužbe s prijedlogom za izdavanje platnog naloga ili redovne tužbe. U tom slučaju je tužitelj u tužbi dužan navesti okolnosti koje dovode do zaključka o postojanju takvog pravnog interesa pa kako tužitelj u tužbi nije naveo takve okolnosti nego je tim više, naveo da je tuženik uredno zaprimio račune, da ih nije osporio n iti podmirio, tužbu je trebalo odbaciti kao nedopuštenu.

11. Naime, kada bi se dopuštalo podnošenje tužbe u slučajevima kada tužitelj raspolaže vjerodostojnom ispravom bez da tužitelj dokaže postojanje pravnog interesa za podnošenje takve tužbe, tada odredbe OZ-a, kojima je propisano kako je dužan postupati tužitelj (u tom slučaju ovrhovoditelj) koji raspolaže vjerodostojnom ispravom, ne bi imale nikakvog smisla jer bi tužitelji takve odredbe "zaobilazili" podnošenjem redovne tužbe u parničnom postupku.

12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 27. travnja 2026.

Sutkinja

Rajana Buljan

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od petnaest (15) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku

- u spis