REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž R-54/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Dolores Peruško, predsjednica vijeća, Alenka Paus, sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić, članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva i Đapić, Split, protiv tuženika Dom za starije i nemoćne osobe Split, Zajčeva 2, 21000 Split, OIB: 69403366669, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog društva GJS i PJS, [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-111/2023-16 od 6. veljače 2026., na sjedn ici vijeća 27. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-111/2023-16 od 6. veljače 2026.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I/ Nalaže se tuženiku Domu za starije i nemoćne osobe Split, Ulica Ivana Pl. Zajca 2, OIB: 69403366669, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukupan iznos od 1.355,77 EUR bruto zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se obračunava do 31.12.2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. godine do 31.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2024. godine do isplate, po stopi koja se određuje, a za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to:

-za siječanj 2018. godine, na iznos od 16,51 €, od 15.02.2018. godine;

-za veljaču 2018. godine, na iznos od 64,57 €, od 15.03.2018. godine;

-za ožujak 2018. godine, na iznos od 17,26 €, od 15.04.2018. godine;

-za lipanj 2018. godine, na iznos od 61,50 €, od 15.07.2018. godine,

-za srpanj 2018. godine, na iznos od 129,13 €, od 15.08.2018. godine,

-za rujan 2018. godine, na iznos od 142,67 €, od 15.10.2018. godine;

-za listopad 2018. godine, na iznos od 18,24 €, od 15.11.2018. godine;

-za studeni 2018. godine, na iznos od 64,86 €, od 15.12.2018. godine,

-za prosinac 2018. godine, na iznos od 67,94 €, od 15.01.2019. godine;

-za veljaču 2019. godine, na iznos od 146,93 €, od 15.03.2019. godine,

-za ožujak 2019. godine, na iznos od 139,96 €, od 15.04.2019. godine;

-za svibanj 2019. godine, na iznos od 18,79 €, od 15.06.2019. godine;

-za lipanj 2019. godine, na iznos od 146,93 €, od 15.07.2019. godine;

za srpanj 2019. godine, na iznos od 4,70 €, od 15.08.2019. godine;

-za kolovoz 2019. godine, na iznos od 200,36 €, od 15.09.2019. godine;

-za rujan 2019. godine, na iznos od 21,09 €, od 15.10.2019. godine;

-za listopad 2019. godine, na iznos od 4,81 €, od 15.11.2019. godine,

-za studeni 2019. godine, na iznos od 21,09 €, od 15.12.2019. godine,

-za prosinac 2019. godine, na iznos od 68,43 €, od 15.01.2020. godine; sve do isplate, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II/ Nalaže se tuženiku Domu za starije i nemoćne osobe Split, Ulica Ivana Pl. Zajca 2, OIB: 694033666 da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.640,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.“

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnosi tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. i čl. 338. st. 4. ZPP te čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP i pogrešne primjene materijalnog prava. Ukazuje na navode iz odgovora na tužbu, da sud nije naveo zašto nije prihvatio prigovor tuženika da bi se u konk retnom slučaju radilo o danima korištenja zamjenskog tjednog odmora, da je to navedeno i u financijskom vještačenju; ukazuje na odredbu čl. 20. KU/17 i čl. 22 KU/18., da je financijskim vještačenjem potvrđeno sve što je tuženik isticao, da i vještak navodi da je tuženik tužitelju na sve sate rada obračunavao dodatke za uvjete rada i uvećanja zavisno kada su isti odrađeni, da je tuženik postupao u skladu sa čl. 22. KU prilikom određivanja tjednog odmora, da je tužiteljici isplaćena plaća za puni mjesečni fond sati uz sva uvećanja i dodatke mada u tom mjesecu nije radila puni fond sati, da su nalaz prihvatile obje stranke, da je izostala analiza nalaza vještaka; ukazuje na režim rada kod tuženika koji nužno dovodi do nejednakog raspreda radnog vremena pojedinih radnika, da je to bio slučaj kod rasporeda radnog vremena tužiteljice, da sud to potvrđuje, ali bez objašnjenja je li taj nejednaki raspored dozvoljen i je li prema odredbi čl. 15. st. 5. KU/17 i čl. 17. st. 5. KU/18 mogao utjecati na prava tužiteljice, odnosno predmetnu tražbinu. Ističe i da se plaća obračunava i isplaćuje na razini mjeseca, čl. 90. u vezi sa čl. 92. ZR. Predlaže preinaku presude, podredno ukinuti istu i vratiti na ponovni postupak. Potražuje trošak za sastav žalbe.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/211, 148/2011 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 – dalje: ZPP).

4. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže odbiti istu kao neosnovanu. Ističe da bez obzira na koji način poslodavac raspoređuje tjedni odmor ostaje činjenica da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, da je sve iznad toga prekovremeni radi, osim u slučaju ako postoji preraspodjela radnog vremena ili nejednaki raspored radnog vremena. Dodaje da je tuženik pred kraj postupka nakon zaključenja prethodnog postupka istaknuo da se radi o nejednakom rasporedu radnog vremena; ukazuje na uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi se radilo o nejednakom rasporedu radnog vremena, a koje tuženik nije ispunio. Potražuje trošak za sastav odgovora na žalbu.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene plaće s osnova prekovremenih sati za razdoblje od siječnja 2018. do prosinca 2019.

7. Nije sporno da je tužiteljica u utuženom periodu bila zaposlena kod tužen ika na radnom mjestu medicinske sestre; da se na odnos stranaka primjenjuje Kolektivnih ugovor za djelatnost socijalne skrbi „Narodne novine“ 32/17 (dalje: KU/17), odnosno „Narodne novine“ 61/2018 (dalje KU/18) te Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama „Narodne novine“ 128/2017, 47/2018, 123/2019 (dalje TKU).

8. Sporno je, je li tuženik tužiteljici pravilno obračunavao plaću, odnosno platio prekovremene sate.

9. Prvostupanjski sud, po provedenom postupku, utvrdio je:

- da su tužiteljici u utuženom razdoblju obračunata i plaćena uvećanja i dodaci koji ovise o uvjetima rada te dobi dana i danu u tjednu na sve sate rada, da joj nije obračunat dio sati u mjesecima kada je bio veći broj sati od mjesečnog fonda radnih sati te nije iskazan dodatak za prekovremeni rad iznad 40 sati tjedno i to prema nalazu i mišljenja Centra za vještačenja d.o.o. Split u ukupnom iznosu od 1.355,77 eura i to 1.233,28 eura po osnovi neobračunatih sati koji su ujedno i sati iznad mjesečnog fonda sati i 122,49 eura po osnovu neobračunatog dodatka za prekovremeni rad iznad 40 sati tjedno

- da je kod tuženika u organizacijskom smislu bio nejednaki raspored radnog vremena uslijed kojeg se pojavljivao višak radnih sati što proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedokinja PJ i UJ koje su iskazale da su radnici, pa tako i tužiteljica radili u smjenama i to jutarnjoj 6,00 do 14,00 sati, popodnevnoj od 14,00 do 22,00 te noćnoj od 22,00 do 6,00 sati i to prema rasporedu kojeg radi voditeljica zdravstvene službe ili šefovi odjela; da su radili i prekovremeno, ali im nije iskazan dodatak za prekovremeni rad, odnosno da je bilo više odrađenih sati nego što je prikazano u platnim listama, pa da radnici zato i potražuju prekovremeni rad, kao i da je nekim radnicima po podnošenju tužbi za neplaćeni prekovremeni rad u 2023. od strane tuženika jednokratno plaćen iznos na ime prekovremenog rada, da je time tuženik priznao postojanje prekovremenih radnih sati

a iz čega zaključuje da su radnici kod tuženika u utuženom razdoblju radili više nego što je redovan mjesečni fond sati, a čime su ostvarili višak sati koji im se sukladno odredbi čl. 17. st. 3. KU/17 te čl. 19. st. 2. KU/18 treba platiti kao prekovremeni rad, slijedom čega primjenom odredbi čl. 17. st. 1. i 3. KU/17 (u primjeni do 31. svibnja 2018.) i čl. 19. st. 1. i 2. KU/18 u svezi s odredbom čl. 43. st. 1. KU/17 i čl. 51. st. 1. KU /18 te čl. 92. st. 3. ZR prihvaća zahtjev sa zateznim kamatama uz odbitak zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sukladno odredbi čl. 45. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ 177/2004, 73/2008, 80/2010, 114/2011, 22/2012, 43/2013, 120/2013, 125/2013 i 148/2013) i čl. 61. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ 95/2005, 96/2006, 68/2007, 146/2008, 2/2009, 9/2009, 146/2009, 123/2010, 137/2011, 61/2012, 79/2013 i 160/2013).

10. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalb i, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava osim u odluci o troškovima postupka (članak 365. stavak 2. ZPP), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je žalba neosnovana.

11. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, presuda sadrži razloge o bitnim činjenicama o kojima nema proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

12. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 8. ZPP. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Upravo je tako postupio prvostupanjski sud te je proveo dokaze koje je ocijenio bitnima za donošenje oduke, analizirao je istaknute prigovore i utvrdio sve činjenice odlučne za utvrđenje ima li tužiteljica pravo na isplatu koju potražuje. Stoga, nije ostvarena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 338. st. 4. ZPP.

13. Pravilno je prvostupanjski sud prihvatio nalaz vještaka na koji i nije bilo primjedbi. U odnosu na žalbeni navodi tuženika da sud nije naveo zašto nije prihvatio da se radilo o danima korištenja zamjenskog tjednog odmora valja navesti da se ne radi se o bitnoj povredi iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer tuženik ne prihvaća prihvaćeni stav prvostupanjskog suda koji se pravilno temelji na pravilnoj primjeni odredbi čl. 17. st. 1. KU/17 i čl. 19. st. 1. i 2. KU/18, a iz kojih slijedi da svaki sat rada duži od onog predviđenog redovnim rasporednom radnog vremena jest prekovremeni rad. Kako je odredbom čl. 61. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“ 93/14, 127/17; dalje: ZR) propisano da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno, to je svaki sat preko 40 sati tjedno prekovremeni rad, osim u slučaju ako postoji preraspodjela radnog vremena ili nejednaki raspored radnog vremena.

14. U predmetnom slučaju ne radi se o nejednakom rasporedu radnog vremena jer da bi se radilo o tome valjalo je ispuniti uvjete iz čl. 66. Zakona o radu i čl. 15. st. 5. KU/17 i 17. st. 5. KU/18, što nije moguće utvrditi, tim više što već iz nalaza vještaka slijedi da se radilo o prekovremenom radu koji je trajao cca dvije godine, što je već suprotno odredbi čl. 66. st. 5. ZR.

15. Također neosnovani su žalbeni navodi tuženika u smislu da je isplaćivao plaću za ukupan broj sati iako je broj sati po evidencijama za neke mjesece bio niži , budući tužiteljica nije radila puni fond sati. Naime, poslodavac je taj koji radi raspored rada, pa ako je raspored takav da radnik ne radi puni fond sati u tom mjesecu to nije krivnja radnika i ne može imati za posljedicu neisplatu ugovorene plaće u punom iznosu.

16. U svezi žalbenih navoda glede iskaza svjedoka UJ isti nisu od značaja jer nije niti sporno (svakako nakon navedenog dokaza) da su za 2023. isplaćeni prekovremeni sati, a ta godina nije predmet ovoga postupka.

17. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci.

18. Kako je žalba neosnovana, odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka, čl. 166. st. 1. ZPP, a odbijen je i zahtjev tužiteljice jer odgovor na žalbu nije bio potreban radi vođenja parnice, čl. 155. st. 1. ZPP.

U Puli – Pola 27. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško