REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-180/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VC kći LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Suzani Alač, odvjetnici u Makarskoj, protiv prvo tuženika GC, upisanog u zemljišnoj knjizi i kao VCĆ iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Alenu Nola, odvjetniku u Makarskoj, drugo tuženice ŠC ud. V iz [adresa], kao pravne slijednice iza svog supruga OC, treće tuženice KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], četvrto tuženice ČC iz [adresa], peto tuženice ZC iz [adresa], šesto tuženika SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sedmo tuženika FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženici pod 3), 6) i 7) kao nasljednici pok. HC, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: P-1274/2024-18, od 28. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 27. travnja 2026.,

p r e s u d i o  je

I. Žalbe tužiteljice VC odbijaju se kao neosnovane, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: P-1274/2024-18, od 28. studenog 2025.

II. Prvo tuženik GC odbija se s zahtjevom za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: P-1274/2024-18, od 28. studenog 2025., i ispravljenoj rješenjem poslovni broj: P-1274/2024-25, od 7. siječnja 2026., presuđeno je:

I/ Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na tuženike pod 2) ŠC, pod 3) KC, pod 4) ČC pod 5) PC, pod 6) MC i pod 7) FC, u dijelu koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica VC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnina u k. o. [katastarska općina]:

-ZU 2595 čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica],

-ZU 2273, čest. zem. [katastarska čestica] i

-ZU 1564, čest. zem. [katastarska čestica] i to za 1/5 od 4/12, odnosno 1/5 od 32/96 temeljem nasljedstva iza smrti ŠC RC pok. UC umrlog **.**.1984., pa je ovlaštena temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, u odjelu za zemljišne knjige naslovnog suda, zatražiti i ishoditi uknjižbu tog prava suvlasništva na navedenim nekretninama u označenom suvlasničkom dijelu, uz istodobno brisanje tog prava s OC. LC za 1/5 od 4/96, s Bakota L za 1/5 od 4/96, s ČC G za 1/5 od 4/96 i s DC za 1/5 od 4/96 u ZU 2273 na čest. zem. [katastarska čestica] i u ZU 1564 na čest. zem. [katastarska čestica].

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice sadržan pod točkama 1. i 2. tužbenog zahtjeva u odnosu na označenu nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1564 K. O. [katastarska općina], kao neosnovan.

III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na tuženika pod 1) GC u cijelosti, a koji glasi:

1. „Utvrđuje se da je tužiteljica VC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnina u k. o. [katastarska općina]:-ZU 2595 čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica],-ZU 2273, čest. zem. [katastarska čestica] i -ZU 1564, čest. zem. [katastarska čestica] i to za 1/5 od 4/12, odnosno 1/5 od 32/96 temeljem nasljedstva iza smrti GC RC pok. UC umrlog **.**.1984., pa je ovlaštena temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, u odjelu za zemljišne knjige naslovnog suda, zatražiti i ishoditi uknjižbu tog prava suvlasništva na navedenim nekretninama u označenom suvlasničkom dijelu, uz istodobno brisanje tog prava s GC. UC za 1/5 od 4/24, a s GC pok. UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ZU 2595 na čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] za 1/15 (1/5 od 4/12)."

2. Utvrđuje se da je tužiteljica VC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnina u k. o. [katastarska općina]:-ZU 2595 čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica],-ZU 2273, čest. zem. [katastarska čestica] i -ZU 1564, čest. zem. [katastarska čestica] i to za ¼ od 1/12 temeljem nasljedstva iza smrti AC pok. UC umrlog **.**.1988., pa je ovlaštena temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, u odjelu za zemljišne knjige naslovnog suda, zatražiti i ishoditi uknjižbu tog prava suvlasništva na navedenim nekretninama u označenom suvlasničkom dijelu, uz istodobno brisanje tog prava s GC pok. UC za ¼ od 1/12 u ZU 1564 na čest. zem. [katastarska čestica] i u ZU 2273 na čest. zem. [katastarska čestica], a u ZU 2595 na čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], uz istodobno brisanje tog prava s GC. UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za 1/48 (1/4 od 1/12)".

IV/ Dužna je tužiteljica u roku 15 dana naknaditi tuženiku pod 1) GC troškove parničnog postupka u iznosu od 3.894,31 EUR.

2. Protiv presude žalbu je uložila tužiteljica putem svog punomoćnika u odnosu na odbijajući dio tužbenog zahtjeva sadržanog u točkama II. i II. izreke presude i zbog odluke o troškovima postupka, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži i prvostupanjska presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti, uz dosudu tužiteljici troškova postupka, ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

2.1. U sadržaju žalbe navodi se da je točno da su Zakonom o nasljeđivanju propisani subjektivni i objektivni rokovi za pokretanje ovakve vrste postupka, ali smatra da sud ne može prijeći preko činjenice da je tuženik GC, rođeni ujak tužiteljice, njezin jedini najbliži krvni srodnik, došao do ove imovine uz ostvarivanje svih obilježja kaznenog djela iz tada važećeg čl. 311. st. 2. Kaznenog zakona (NN-51/01), za koje djelo je propisana kazna zatvara od tri mjeseca do pet godina, jer je u dva navrata dao lažne podatke državnim službenicima. Prvi puta dao je lažni podatak prilikom ispunjavanja smrtovnice u Matičnom uredu u Makarskoj za jednog i drugog tužiteljičinog ujaka, da je on jedini zakonski nasljednik, iako je znao da to nije istina, a drugi puta prilikom vođenja oba ostavinska postupka pred Općinskim sudom u Makarskoj kada je izjavio da je on jedini njihov nasljednik, a dobro je znao da postoji tužiteljica kao kći njihove zajedničke sestre.

2.2. Stoga, s obzirom da nikada nije bio savjesni posjednik nekretnina koje je naslijedio iza AC i RC, već je do imovine došao izvršenjem kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina, nikad nije stekao legitimitet nad tom imovinom, tužiteljica smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

3. Protiv presude žalbu je uložila i tužiteljica osobno s prijedlogom da se žalba uvaži i prvostupanjska presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev prihvati ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

3.1. U sadržaju žalbe tužiteljica posebno ukazuje na činjenice koje je isticala i tijekom postupka, posebno da je kao dijete bila smještena u dom od 1971. do 1983., tako da nije ni znala za postojanje svojih ujaka AC i RC, niti je bila obaviještena o njihovoj smrti. Budući je za odlučne činjenice saznala tek 1997. godine, smatra da rok zastare nije mogao teći u odnosu na razdoblje prije toga.

4. U odgovoru na žalbu prvo tuženik smatra da su žalbe tužiteljice neosnovane. U sadržaju žalbe ističe da je u čl.144. Zakona o nasljeđivanju za zastarijevanje zahtjeva u odnosu na nesavjesnog posjednika ostavine propisan samo objektivni rok od dvadeset godina, koji počinje teći kod zakonskog nasljeđivanja od smrti ostaviteljeve, a kako je taj rok do podnošenja tužbe protekao, a protiv tuženika nikad nije vođen kazneni postupak predlaže da se žalbe odbiju.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti da bi na pravilno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo.

6.1. U razlozima presude prvostupanjski sud sasvim jasno je obrazložio i definirao razloge za svoj pravni stav, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi priznanja prava vlasništva na suvlasničkim dijelovima imovine svojih ujaka, koja je raspoređena rješenjem o nasljeđivanju iza AC RC pok. UC, pod poslovnim brojem O-123/87., i iza AC prema rješenju poslovni broj O-143/89, jer je raspoređivanje imovine iza njihove smrti bilo izvršeno nezakonito, budući tužiteljica nije sudjelovala u tim ostavinskim postupcima.

7.1. Budući je žalbu protiv presude uložila samo tužiteljica, presuda je preispitana samu u odnosu na odbijajući dio tužbenog zahtjeva i u odnosu na troškove postupka.

8. U sadržaju žalbi tužiteljica se posebno usredotočila na pitanje zastare potraživanja ostavinske imovine, dok u žalbi nije navela razloge osporavanja dijela prvostupanjske presude sadržane u točki II. izreke presude, te je u tom dijelu presuda preispitana sukladno odredbi članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku.

9. U ukidbenoj odluci Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž- 204/2020 od 2. veljače 2021., prvostupanjskom sudu ukazano je na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku budući je izreka pobijane presude u suprotnosti sa stanjem u zemljišnim knjigama, jer sadržaj tužbenog zahtjeva ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama u odnosu na nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1564 K. O. [katastarska općina].

9.1. Budući da tužiteljica u tom dijelu nije korigirala tužbeni zahtjev, a da je prvostupanjski sud nakon uvida u zemljišne knjige utvrdio da čestica zemlje [katastarska čestica] nije upisana u ZU 1564 k. o. [katastarska općina], već je ista iz navedenog uloška brisana. i evidentirana u ZU 2595 k. o. [katastarska općina], pravilno je prvostupanjski sud u odnosu na tu česticu zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan, jer u tužbenom zahtjevu postoji sadržajni nedostatak za koji nedostaje pravni i činjenični temelj o kojem bi sud mogao u odluci raspraviti.

10. U odnosu na pobijani dio presude sadržan u točki III. izreke, iz dokumentacije u spisu utvrđene su činjenice koje nisu sporne među strankama:

- da je majka tužiteljice pok. ŽC rođ. AC preminula dana **.**.1981., da je ostavinski postupak iza nje proveden u predmetu Općinskog suda u Makarskoj pod poslovnim brojem: O-67/82, u kojem je doneseno rješenje o nasljeđivanju nasljednikom na imovini ostaviteljice;

- da je ujak tužiteljice RC umro **.**.1984., a da je ujak tužiteljice

ĐC umro **.**.1988.

- da je ostavinski postupak iza ostavitelja RC proveden u predmetu Općinskog suda u Makarskoj pod poslovnim brojem: O-123/87, u kojem je dana 20. ožujka 1989. doneseno rješenje o nasljeđivanju, kojim je ostavinska imovina raspoređena tuženicima kao nasljednicima temeljem zakona i sporazuma u odgovarajućim omjerima, te da su tuženici u tom postupku prešutjeli tužiteljicu kao zakonsku nasljednicu;

- da je ostavinski postupak iza ostavitelja ĐC proveden u predmetu Općinskog suda u Makarskoj pod poslovnim brojem: O-143/89, u kojem je dana 30. kolovoza 1989. doneseno rješenje o nasljeđivanju, kojim je ostavinska imovina raspoređena prvo tuženiku kao jedinom nasljedniku, te da je tuženik i u tom postupku prešutio tužiteljicu kao zakonsku nasljednicu.

11. Na osnovu iskaza stranaka u postupku, te iz sadržaja dokumentacije u spisu, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je prvo tuženik znao za tužiteljicu kao zakonsku nasljednicu svoje majke ŽC, a njegove sestre, koja bi uz njega i brata LC bila zakonska nasljednica u ostavinskim postupcima koji su se vodili iza pok. braće RC i ĐC i da je stoga nesavjesni držatelj, odnosno nepošteni posjednik, ostavinske imovine svoje pok. braće RC i ĐC.

12. U drugostupanjskom postupku ostalo je sporno da li je osnovan prigovor prvo tuženika da je u odnosu na tužiteljici nastupila zastara prava na potraživanje ostavine.

13. Pravni okvir spora vezan je primjenu i tumačenje odredbi Zakona o nasljeđivanju (NN 52/71, 47/78 i 56/00, dalje u tekstu: ZN), koja se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje temeljem članka 253. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03 i 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15) i to:

- odredbu članka 128. stavak 1. kojom je propisano da se smrću osobe otvara njezino nasljedstvo i članka 135. prema kojoj ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti.

- odredbu članka 144. Zakona o nasljeđivanju (NN 52/71, 47/78 i 56/00, dalje u tekstu: ZN), koja odredba je identična odredbi članka 138. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03 i 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15), prema kojoj pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke, dok prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.

14. Iz sadržaja zakonskih odredbi iz članka 128., 135. i 144. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da je pasivno legitimirana za nasljednički zahtjev osoba koja je faktično ušla u pravni položaj nasljednika koji joj ne pripada, onemogućujući time nasljednika da on faktično zauzme pravni položaj koji mu pripada na temelju njegovog nasljednog prava. Učinak zastare propisan člankom 144. ZN-a u odnosu na nesavjesnog posjednika predviđa objektivni rok od dvadeset godina koji počinje teći kod zakonskog nasljeđivanja od smrti ostaviteljeve, a kod oporučnog nasljeđivanja od proglašenja oporuke, pri čemu za početak tijeka roka nije relevantna činjenica kada je tužiteljica saznala za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine.

15. Objektivni zastarni rok u odnosu na ostavitelja pok. RC teče od dana 26. rujna 1984., a u odnosu na pok. RC AC od 30. prosinca 1988., što znači da je imajući u vidu da je tužiteljica predmetnu tužbu protiv tuženika podnijela 31. listopada 2011., osnovan prigovor zastare zahtjeva ostavine jer je od smrti pravnih prednika do utuženja u odnosu na pok. ĐC protekao rok od 23 godine, dok je u odnosu na pok. RC protekao rok od 27 godina, pa je u odnosu na prvo tuženika pravilno odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan.

16. Nije osnovana žalba tužitelj u odnosu na odluku o troškovima postupka, jer je pravilno primijenjena odredba članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a, u vezi sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa).

16.1. Troškovi se odnose na trošak zastupanja po punomoćniku trošak sastava odgovora na tužbu u visini od 100 bodova (Tbr. 8. točka 1. Tarife), sastav podneska od 3. kolovoza 2016. u visini od 100 bodova (Tbr. 8. točka 1. Tarife), sastav podneska od 23. prosinca 2016. u visini od 50 bodova (Tbr. 8. točka 3. Tarife), zastupanje na ročištima 10. studenog 2014., 25. veljače 2015., 5. rujna 2018., 18. rujna 2019., 7. studenog 2019., 14. travnja 2021., 7. srpnja 2021., 21. srpnja 2025., 13. listopada 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9. točka 1. Tarife), zastupanje na ročištima od 13. ožujka 2018., 26. travnja 2018., 13. lipnja 2018.,4. srpnja 2019., od po 25 bodova (Tbr. 9. točka 5. Tarife), zastupanje na ročištu od 21. studenog 2018. u visini od 50 bodova (Tbr. 9. točka 3. Tarife), sastav žalbe na presudu od 30. prosinca 2019. u visini od 125 bodova (Tbr. 10. točka 1. Tarife), što ukupno iznosi 1425 bodova, uvećano za vrijednost boda prema Tarifi (2,00 EUR), iznosi 2.850,00 EUR, uvećano za PDV 25%, ukupno iznosi 3.562,50 EUR, te uz pristojbu na žalbu 331,81 EURukupno iznosi 3.894,31 eura.

16.2. Neosnovano tužiteljica u žalbi prigovara načinu obračuna cjelokupnih troškova postupka primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje u tekstu: „Tarifa“), jer se u konkretnom slučaju primjenjuje odredba članka 48. Tarife u kojem je propisano u stavku 1. da odvjetnik primjenjuje tarifu koja je na snazi u trenutku naplate odvjetničke nagrade, te odredba stavka 3. istog članka koja propisuje da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

17. Prvo tuženiku nisu priznati troškovi sastava odgovora na žalbu jer navodi odgovora nisu bili relevantni za odluku drugostupanjskog suda.

18. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. stavak 1. ZPP-a, presuđeno je kao u izreci ove presude.

U Požegi 27. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Branka Ribičić