REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-135/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o., Zagreb, Jukićeva ulica 36, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Ulica Mije Kišpatića 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Andreje Srednoselec Pintarić, odvjetnice, te punomoćnika tuženika ŽA, zaposlenika prema generalnoj punomoći Su-997/2023, dana 27. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 2.013,35 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 38,53 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 35,03 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 32,09 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 33,50 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 33,49 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 36,41 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 30,35 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 23,29 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 38,52 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 37,33 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 37,30 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 39,02 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 38,74 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 37,78 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 37,62 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 38,15 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 39,14 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 39,11 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 40,12 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 38,28 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 42,68 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 37,47 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 37,27 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 34,55 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 38,68 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 39,42 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 37,81 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 37,53 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 43,13 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 38,00 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 42,33 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 39,86 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 44,80 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 36,61 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 40,64 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 40,36 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 36,47 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 41,28 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 38,05 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 36,46 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 37,65 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 41,59 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 45,23 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 45,47 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 46,40 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 44,45 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 48,84 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 50,65eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od48,77eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 47,30eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 49,80eura od dana 16.03.2024.godine,

pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.".

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka navodio da je zaposlen kod tuženika u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu Zdravstveno-laboratorijski tehničar. Tužitelj je kod tuženika u razdoblju od prosinca 2019. pa do mjeseca siječnja 2025. radio na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao Zdravstveno- laboratorijski tehničar u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika pa mu sukladno čl. 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Tužitelj kao zdravstveni radnik sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Kliničkog bolničkog centra Zagreb obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu osnovnu analizu mokraće i likvora, kao i hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku infarkta miokarda i hitne toksikološke analize (lijekovi i sredstva ovisnosti). Takvom organizacijom rada tuženik je zapravo odredio tužitelju da radi hitni prijem čime je tužitelja rasporedio na poslove za koje je u čl. 55. Kolektivnog ugovora propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. Tužitelj kao zdravstveni radnik kod tuženika radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem te isključivo radi u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Ovom tužbom tužitelj potražuje razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji mu nije priznat i obračunat u postotku koji mu pripada odnosno predlaže da mu se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 17% obračuna dodatak od 23% temeljem čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kako na temelju odredbe čl. 55. Kolektivnog ugovora zdravstveni radnici koji rade na hitnom prijemu pacijenata gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, ostvaruju pravo na dodatak od 23% pa kako tužitelj radi na hitnom prijemu i s hitnim pacijentima, pri čemu kod tuženika nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, to ostvaruje i pravo na dodatak za rad u posebnim uvjetima u naprijed navedenom postotku od 23 %. Dakle, prema čl. 55. Kolektivno ugovora propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a radnicima će se osnovna plaća uvećati na radnom mjestu II.,III. i IV. vrste na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, za 23%. Prema tome, ostvareni su uvjeti za primjenu čl. 55. Kolektivnog ugovora prema kojem tužitelj ima pravo na dodatak na plaću jer je zdravstveni radnik koji radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem. Ovdje treba naglasiti kako je čl. 55. Kolektivnog ugovora propisano pravo zdravstvenog radnika koji radi u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem na dodatak na plaću od 23% bez ograničenja vezanih za broj primljenih hitnih pacijenata, kao i bez ograničenja koliko od radnog vremena treba raditi na hitnom prijemu. U prilog tome idu i Zaključci Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji su obvezujući. Tako je Zaključkom broj 145. od dana 3. ožujka 2015. na postavljeno pitanje: „Mogu li sestre/tehničari koji rade u stacionarnom dijelu Odjela obavljati i poslove hitnog psihijatrijskog prijema i ne dobiti dodatak od 20% odnosno mogu li uopće obavljati poslove hitnog psihijatrijskog prijema?“ odgovoreno da zdravstveni radnik koji obavlja hitni prijem gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Slično je navedeno u Zaključku broj 4. od dana 17. listopada 2018. u kojem se na pitanje: „Imaju li zdravstveni radnici koji rade na odjelu pedijatrije, a koji u sklopu svog posla obavljaju i hitnu pedijatrijsku ambulantu pravo na dodatak na plaću od 20%?“ navodi da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenta ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Na upit: „Zdravstveni radnici koji rade u Odjelu za psihijatriju u sklopu svog radnog vremena obavljaju i hitnu psihijatrijsku ambulantu te ostvaruju dodatak s osnove posebnih uvjeta rada od 19%. Imaju li pravo na dodatak od 23% (hitni prijem gdje nije ustrojen OHBP) s obzirom da u našoj ustanovi jest ustrojen OHBP, ali Hitna psihijatrijska ambulanta radi kao zasebna jedinica te se pacijenti primaju preko nje?“, Zajedničko povjerenstvo je u Zaključku broj 33. od dana 17. listopada 2018. odgovorilo da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenata ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 23%. Budući da je tuženik tužitelju po navedenoj osnovi pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično tome tužitelju je pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Stoga, tuženik je tužitelju u utuženom razdoblju manje obračunao i iznose naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Na mjesečne iznose razlike plaće tužitelju teku zatezne kamate od dana dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do dana isplate u visini kamatne stope propisane čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Tužitelj je kao datume dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa naznačio 16-ti u mjesecu za protekli mjesec.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kako u osnovi tako u visini, te iste smatra u cijelosti neosnovanim. Tuženik ističe prigovor zastare na sva potraživanja koja su u zastari u skladu sa Zakonom o radu. Predmetnom tužbom tužitelj potražuje isplatu razlike plaće i naknade plaće za razdoblje od 12/2019 do 01/2025 temeljeći svoj zahtjev na tvrdnji da radi hitni prijem u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika te joj je prema čl. 55. Kolektivnog ugovora pripada uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23% umjesto 17%, slijedom čega mu umjesto utvrđenog i isplaćenog dodatka za posebne uvjete rada od 17%, pripada dodatak u visini od 23% sve sukladno odredbama čl. 55. st. 2. Radna mjesta I., II., III. i IV. vrste, toč.2. (29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, dalje u tekstu: KUZZO). Tuženik ističe da su navodi tužitelja iz tužbe u cijelosti netočni, promašeni i pravno neutemeljeni. Na 1. sjednici Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranje održane 7. siječnja 2014. godine povodom upita za tumačenje: a) Koji dodatak imaju pravo dobiti zdravstveni radnici (laboratorijski tehničari) koji rade u medicinsko- biokemijom laboratoriju bolnice – je li to dodatak od 14% na koji imaju pravo zdravstveni radnici za rad s infektima, a ako nije molimo uputu koji dodatak trebamo dodijeliti. Zaključak broj 6: c) Laboratorijski tehničar koji radi u medicinsko- biokemijskom laboratoriju bolnice ima pravo na uvećanje plaće zbog posebnih uvjeta rada od 14%. Nadalje, upućuje se na Zaključak br. 45. s 10. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 3. ožujka 2014.: Pitanje: a) Koji dodatak na plaću pripada laboratorijskim djelatnicima (laboratorijski tehničari) koji rade u jedinici za hitnu medicinsko-biokemijsku dijagnostiku, koja obuhvaća određivanje svih hitnih laboratorijskih pretraga 24 sata dnevno? Zaključak broj 45: a) Povjerenstvo upućuje na Zaključak broj 6 točku c) s 1. sjednice Povjerenstva. Dakle, citiranom Zaključkom 6., kao i Zaključkom 45. dano je decidirano tumačenje pravilnog utvrđenja dodatka za posebne uvjete rada za laboratorijskog tehničara i to isključivo u visini od 14% (odnosno 17% primjenjivo od 1. rujna 2019.). Nadalje, čl. 16. st. 6. KUZZO-a propisano je: „Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.“. Tužitelj je zaposlen u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu Zdravstveno-laboratorijski tehničar. Čl. 55. KUZZO-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. st. 2. KUZZO-a propisano je da će se osnovna plaća uvećati radnicima koji obavljaju poslove radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. i IV. Vrste, toč. 5. i to između ostalog i za zdravstvenog radnika - medicinska sestra – medicinski tehničar na bolničkim odjelima - dodatak za posebne uvjete 17%. Sukladno citiranim odredbama KUZZO-a kao i gore navedenim obveznim Zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora, tužitelju je ispravno utvrđen i isplaćen dodatak za posebne uvjete u visini od 17%, posljedično čemu je tužitelju pravilno obračunata kako plaća tako i naknada iste. Obzirom na sve gore navedeno, tuženik se u cijelosti protivi navodima tužitelja, iste smatra netočnim i neosnovanim te ističe da je tužitelju plaća (svi elementi plaće) pravilno utvrđena te isplaćivana u skladu sa rješenjima o plaći. Također, tužitelj se nije tuženiku prije podnošenja tužbe obratio u zakonskom roku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim mu je utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17% niti je ulagao ikakve prigovore, slijedom čega tuženik iznosi prigovor prekluzije prava. Dodatno se navodi da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužitelju davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatog rješenjima o plaći, a koja rješenja tužitelj unatoč uputi o pravnom lijeku nije pobijao i koja su postala konačna. Slijedom navedenog, predlaže se u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate.

3. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u obračunske isprave (str. 7-16 spisa), rasporede rada (str. 17-22, 28-48, 55-138 spisa), rješenja o plaći (str. 23-25 spisa), ugovor o radu (str. 26 spisa), opis poslova (str. 49- 54 spisa), izvadak Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (str. 144-147 spisa), Zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (str. 148-158 spisa) i izračun tuženika (str. 163-164, 182-183, 201-202 spisa), kao što je saslušan i sam tužitelj na ročištu održanom 23. listopada 2025. (str. 192-193 spisa), a korišteni su uz suglasnost stranaka i iskazi svjedoka SA, KA, MAB, ĐA, ŽAB, AA, ĆA, VA, HA i JA, iz istovrsnog predmeta ovog suda poslovnog broja Pr-40/2025 i Pr-144/2025 (str. 265-271, 272-274 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na naprijed navedenom radnom mjestu te da u ovom postupku, smatrajući da mu je plaća bila pogrešno obračunata i isplaćena (kao i posljedično naknada plaće), potražuje predmetnu razliku, osnovanosti kojeg zahtjeva se tuženik protivio, pri čemu visina konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 11. ožujka 2026. nije bila sporna među strankama budući da je ista usklađena s podacima dostavljenim od strane samog tuženika.

6. S obzirom na suprotstavljene navode stranaka vezano za osnovanost tužbenog zahtjeva, tijekom postupka su izvedeni predloženi dokazi tj. izvršen je uvid u priloženu dokumentaciju te je saslušan tužitelj kao i predloženi svjedoci (uz suglasnost stranaka korišteni iskazi iz drugih istovrsnih postupaka vođenih pred ovim sudom).

7. Tako je tužitelj u svom iskazu iznosio da je dakle zaposlen kod tuženika i to na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijskog tehničara, u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Predmetni poslovi i radni zadaci uključuju fizički kontakt sa pacijentima, prvenstveno vezano za vađenje krvi po odjelima, kao i mobilnim pacijentima koji pristupe na Odjel tj. u sobu za vađenje krvi. Također obavlja i analize krvi i urina, pri čemu je potreba hitnosti učestala, te se u hitnim slučajevima očekuje da se nalaz izradi u roku od 60 minuta od zaprimanja uzorka, s tim da ističe da se dakle radi o hitnom laboratoriju te su svi zaprimljeni uzorci hitni, dakle hitno postupanje se odnosi na sve zaprimljene uzorke, što se tehnički naziva TAT. Mjesto rada je na lokaciji u Zagrebu na Rebru, pri čemu u svrhu vađenja krvi odlazi i na pojedine odjele npr. dnevne bolnice, kirurgiju i sl., koji se nalaze na istoj lokaciji.

8. Količina rada tj. zaprimljenih uzoraka varira, no u pravilu se rješava i do 100 uzoraka dnevno, dok se obavi oko 5 vađenja krvi dnevno, ili više. Tužitelj radi samo u prvoj smjeni od 7.00 do 15.00 sati, kao što odrađuje i subote te nedjelje prema rasporedu, kroz 8-satno radno vrijeme te praznike i neradne dane, također prema rasporedu. U laboratoriju gdje radi zaposleno je kakvih 20-ak djelatnika tog profila, dok je voditelj kolegica mag. ČA a pročelnica Zavoda je dr. SA. Postoji inače i smjenski rad na način 12-12-48, što tužitelj ne obavlja zbog zdravstvenih razloga.

9. Navedeno su u bitnome potvrđivali i naprijed spomenuti svjedoci, opisujući način i organizaciju rada kod tuženika, pri čemu je i iz rješenja priloženih na str. 23-25 spisa te iz ugovora o radu koji je priložen na str. 26 spisa vidljivo da je tužitelj obavljao poslove radnog mjesta zdravstveno-laboratorijskog tehničara, kako je prethodno izneseno.

10. Međutim, iz odredbe čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, 29/2018) proizlazi da je u istom propisano da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Navedenim člankom propisan je popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak. U popisu pod toč. 2. određena su radna mjesta II., III. i IV. vrste te je određeno da pravo na dodatak na plaću ima zdravstveni radnik gdje hitni prijem nije ustrojen kao objedinjeni hitni bolnički prijem i to u iznosu od 20%.

11. Člankom 21. Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, 92/2019) je izmijenjen čl. 55. Kolektivnog ugovora iz 2018. na način da je u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, za radna mjesta I., II., III. i IV. vrste određeno da zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak od 23%.

12. Tužitelj pritom tvrdi, kako je prethodno već iznošeno, da na temelju činjenice što obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage i dr., ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23%.

13. No, prema ocjeni ovog suda tužitelj nema pravo na dodatak na plaću od 23%, jer navedeni dodatak sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pripada zdravstvenom radniku koji radi na radnom mjestu na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni prijem. Kod tuženika je ustrojen hitni objedinjeni bolnički prijem u kojem tužitelj ne radi, što posebno proizlazi iz iskaza svjedoka SA a tužitelj isto tako ne radi na radnom mjestu zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, kojem radniku prema Kolektivnom ugovoru pripada dodatak od 23%, već radi na radnom mjestu laboratorijski tehničar.

14. Pritom se ukazuje da je npr. iz prethodno spomenutog rješenja od 17. svibnja 2023. vidljivo da je tužitelju priznat dodatak od 17% temeljem posebnih uvjeta rada, i koje rješenje tužitelj nije posebno osporavao.

15. Dakle, polazeći od utvrđenja da tužitelj nije zaposlen na radnom mjestu na objedinjenom hitnom prijemu, već na radnom mjestu laboratorijski tehničar te da za njegovo radno mjesto Kolektivnim ugovorom nije propisan dodatak za posebne uvjete rada od 23%, već je propisan dodatak za posebne uvjete rada od 17%, valjalo je zaključiti da tuženik nije dužan tužitelju isplatiti razliku između dodataka na plaću za posebne uvjete rada od 23%, kojim slijedom je tužbeni zahtjev kako je konačno postavljen podneskom od 11. ožujka 2026. valjalo kao neosnovan odbiti, neovisno od okolnosti što visina postavljenog tužbenog zahtjeva nije sporna među strankama.

16. Kako je tužbeni zahtjev ocijenjen kao neosnovan iz naprijed iznesenih razloga, to onda nije bio od značaja prigovor zastare naveden od strane tuženika u odgovoru na tužbu, a također se ukazuje da, s obzirom da tužitelj nije uspio u ovoj parnici, nema niti pravo na naknadu parničnih troškova.

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 27. travnja 2026.

Sudac:

Domagoj Franjo Frntić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku