REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2022/2024-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja EŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Darku Markušiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Markušić & Maretić u Zagrebu, protiv tuženika Hanza media d.o.o. Zagreb, Koranska 2, OIB: 79517545745, zastupan po punomoćniku Barbari Živković, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 27. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju na ime nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 3.981,68 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. srpnja 2021. godine pa do isplate.

2. Nalaže se tuženiku da o svome trošku objavi ovu presudu na web portalu slobodnadalmacija.hr bez komentara.

3. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove ovog postupka.".

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. travnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 8.7.2021. na portalu slobodnadalmacija.hr objavljen članak pod naslovom ''Zagrebački pub na udaru korisnika društvenih mreža zbog organizacije desničarskog druženja: ''Nadam se da će vam biznis propasti'', a u kojem su iznesene brojne neistinite informacije, kao: ''Reporter Jutarnjeg bio je sinoć na derneku desnih ekstremista ''Desničari u pubu" koji je organiziran na terasi Velikog Tolka pri vrhu zagrebačke Opatovine, a o čemu smo ranije danas detaljno izvijestili. Druženje su obilježili uzvici "Za dom!", uvrede na račun LGBT osoba, prozivanje gradonačelnika ĆŽ i TŽ te brojne ksenofobne izjave…“ „…Mnogima omiljena pivnica, specifična zbog svojeg interijera ukrašenog predmetima iz Gospodara prstenova, do ovog sastanka bila je utočište brojnih kvizova, sastanaka udruga obožavatelja raznih znanstveno-fantastičnih franšiza, a sada je postao leglo desničara…'' ''…Kako se sastanak bližio kraju, praznili su se frižideri u Velikom AŽ, a rasprava o strategijama prerastala je u nasilne ispade, planove o spaljivanjima štandova, bratskim okupljanjima, prebijanju “pedera” u mračnim ulicama i uvjeravanje cijele terase u “nepostojanje homofobije” jer su "homoseksualci zapravo oni kojih bi se trebali bojati"…“ “…Terasom je kružila staklenka u koju se donirao novac za Desničare u pubu, a vlasnik AŽ, tzv. E, uz skandiranje i čips za gladne desničare, najavio je na kraju idući sastanak i temu - kultura poništavanja. Uz nacionalističke uzvike i glazbu…” ''…Okupljeni su međutim iznosili ekstremne stavove. LGBTQ+ kratica je nazvana "abecedom zla". Homoseksualnost je izjednačena s pedofilijom i nazvana nastranošću…“ ''…Prihvaćanje homoseksualaca, transrodnih skupina i sličnih nazvali su "progresivnim zapadnim maršem" koji pod hitno mora biti zaustavljen jer normalizacija homoseksualnosti vodi do opće prihvaćenosti pedofilije. Dekriminalizaciju homoseksualnosti u bivšoj državi 1977. smatraju greškom, a u raspravi su se pojavile i rasističke izjave…“. U članku je izravno prozvan tužitelj, te je isti prikazan kao ekstremni desničar, rasist, nasilnik i ksenofob koji organizira derneke istih takvih osoba, te ih podupire i slavi mržnju prema pripadnicima LGTB zajednice. Zbog navedenog tužitelj je bio suočen sa izrazito negativnim i uvredljivim komentarima, a zbog čega je pretrpio veliki stres, nije noćima spavao, osjećao je uznemirenost i anksioznost. Tužitelj je podnio zahtjev za ispravkom informacije koji je i objavljen, no međutim, time mu nije naknađena šteta. Stoga tužitelj sukladno odredbama članka 21. i 22. Zakona o medijima, potražuje od tuženika naknadu nematerijalne štete u iznosu od 3.981,68 EUR (30.000,00 HRK) i objavu presude, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Podredno, tuženik ističe da se tužitelj u spornom članku spominje samo u jednoj rečenici, a zbog čega tužitelju nikakva šteta niti nije mogla nastati.

3. U provedenom postupku sud je sukladno drugostupanjskoj odluci Županijskog suda u Splitu br. Gž-2043/2024. od 12.9.2024. izvršio uvid u predmetni članak od 8.7.2021. (list 9-14 spisa), komentare čitatelja (list 16-32 spisa), zahtjeve za objavu ispravka informacije s povratnicama (list 35-46 spisa), tužbu iz ovosudnog predmeta Pn- 2553/21 (list 67-72 spisa), ispravak od 4.10.2021. (list 47-48, 73-74 spisa), ispis Facebook objave Generacije obnove (list 76-78 spisa), financijsku dokumentaciju (list 97- 99, 101, 103-150, 153-203, spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 100,102, 204- 205,299-313 spisa ), potvrdu MUP-a RH od 9.7.2021. (list 206 spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta sa CD-om (list 207 spisa), te saslušao tužitelja kao stranku, dopunski saslušao tužitelja i saslušao svjedoke OŽ, FŽ, UŽ i SŽ.

4. Sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

5. Među strankama nije sporna objava predmetnog članka na portalu slobodnadalmacija.hr.

6. Sporno je da li je predmetnim člankom povrijeđeno tužiteljevo pravo osobnosti, odnosno njegov ugled, čast i dostojanstvo.

7. Među strankama nadalje nije sporno da je tuženik objavio ispravak sporne informacije dana 4.10.2021. Također, nije sporno niti da je tužitelj u vezi istih informacija, objavljenih na portalu jutarnji.hr istog dana (8.7.2021.), podnio drugu tužbu protiv ovdje tuženika radi naknade štete, a koji postupak je u tijeku pred ovim sudom pod br. Pn- 2553/21.

8. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/04, 84/11, 81/13 i 121/15 - dalje ZM) propisano je da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima.

9. Prema odredbi čl. 21. st. 6. ZM-a postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

10. Iz spornog članka od 8.7.2021. ''Zagrebački pub na udaru korisnika društvenih mreža zbog organizacije desničarskog druženja: ''Nadam se da će vam biznis propasti“” razvidno je da je u predmetnom članku navedeno da je reporter Jutarnjeg lista bio na derneku desnih ekstremista "Desničari u pubu" koji je organiziran na terasi Velikog Tolka, da su skup obilježili uzvici "Za dom!", uvrede na račun LGTB osoba te pozivanje gradonačelnika ĆŽ i TŽ, kao i brojne ksenofobne izjave, da je priča tijekom dana eskalirala te su ljudi svoj bijes usmjerili prema pubu Veliki Tolk koji dopustio ovakvo druženje na svojoj terasi uz navođenje opaski koje su česti posjetitelji Velikog Tolka ostavili na internetskim profilima pivnice zbog navedenog skupa, da je javnost šokirao događaj koji je bio pun ksenofobnih, nacionalističkih i rasističkih ispada te govora mržnje prema LGBTQ+ populaciji, a da je cilj mladih desničara bio diskutirati o strategijama suprotstavljanju "LGBT propagandi" u Hrvatskoj i svijetu, da događaj nije prošao nezapaženo na društvenim mrežama gdje su mnogi pozvali na negativno recenziranje AŽ, okupljalište ekstremne desnice na Googleu, da su uslijedile negativne recenzije uz kritiziranje cijena i usluga te da javnost u recenzijama naglašava da GŽ podržava govor mržnje i rasizam i da su influenceri koji podržavaju LGBTQ+ populaciju pozvali na bojkot AŽ. Navedeno je da je predmetni event bio zatvoren za posjetitelje, da su sudionici uvođeni na stražnja vrata, da je bliženjem sastanka kraju rasprava o strategijama prerasla u nasilne ispade, planove o spaljivanjima štandova, bratskim okupljanjima, prebijanju "pedera" u mračnim ulicama i uvjeravanje svih prisutnih u nepostojanje homofobije jer su homoseksualci oni kojih bi se trebalo bojati, da je terasom kružila staklenka u koju se donirao novac za desničare u pubu, a vlasnik AŽ tzv. E je uz skandiranje i čips za gladne desničare na kraju najavio idući sastanak, te da je uz nacionalističke uzvike i glazbu Ć sastanak završio nakon nekih 90 minuta, da je voditelj sastanka, član Generacije obnove, ekstremno desno orijentirane političke stranke naglasio na početku skupa kako je cilj sastanka poticanje slobode govora, ali da su uvrede i blasfemija zabranjene, no da su okupljeni iznosili ekstremne stavove, da je LGBTQ+ kratica nazivana abecedom zla, a homoseksualnost je izjednačena s pedofilijom i nastranošću, te da je prihvaćanje LGBTQ+ osoba nazvano "progresivnim zapadnim maršem'' koji pod hitno mora biti zaustavljen, jer da prihvaćanje homoseksualnosti vodi do opće prihvaćenosti pedofilije, a pritom dekriminalizaciju homoseksualnosti u bivšoj državi smatraju greškom.

11. Tužitelj saslušan kao stranka u svom iskazu naveo je u bitnom da je jedna grupa gostiju iz njegovog puba Veli Tolk na Opatovini koja se tamo sastajala nekoliko godina odlučila u pubu imati debatnu tribinu sa temom LGBT-a. Nakon što je ova vijest objavljena na internetu on je doživio napade sa svih strana. Nakon održavanja navedenog skupa Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Indeks i još nekoliko manjih portala objavili su zlonamjerne i senzacionalističke članke o ovom događaju. Pub Veliki Tolk bio je prvi tematski lokal posvećen tematici iz Gospodara prstenova, pa su se tamo tako i okupljali njihovi fanovi, kao i fanovi Ratova zvijezda i dr. Dakle, lokal nije bio nikakvo desničarsko mjesto kako je to navedeno u spornom članku. On osobno niti nije imao nikakvih saznanja o čemu će se na skupu govoriti, no napominje da je od bivše zaposlenice prije održavanja skupa dobio dojavu da bi moglo biti nereda, jer se očekivalo pojavljivanje aktivista koji su bili kontra predmetnog skupa. Tako su se i pojavile 3 aktivistice, a obzirom da su iste zakasnile, naknadno ih nisu pustili u pub. U odnosu na njegov osobni stav prema LGBT zajednici naveo je da je on među prvima 1994. ili 1995. imao poslovnog asistenta koji je bio LGBT osoba. Stoga on nije želio niti jednoj skupini gostiju otkazati gostoprimstvo nakon što je pub putem društvenih mreža bio pozvan da otkaže nastupanje predmetnom skupu. On je bio i na zatvaranju skupa tako da je neke govore uspio i čuti, a ono što je on čuo bilo je izrazito pozivanje na nenasilje, dok pozivanja na nasilje niti nije bilo, misli da je skup trajao oko sat i nešto. On se ne sjeća glazbe koja je svirala na završetku skupa. Objave na facebooku uslijedile su nakon objave članka. Zbog članka bilo mu je bitno narušeno zdravlje, nije mogao spavati, te je bio u depresiji. Javio se i liječniku.

12. Svjedok OŽ autor je predmetnog članka. U svom iskazu istaknuo je da je na Facebook-u vidio da je u Velikom Tolku bio najavljen event, a koji ga je s obzirom na tematiku uplašio. Kako je htio osobno sudjelovati na tom eventu otišao je do AŽ. Tamo je naišao na zatvorena vrata puba, a ispred ulaznih vrata skupili su se još neki posjetitelji. Nakon 5-10 min dobili su poziv da uđu u Veliki Tolk kroz skladište sa stražnje strane. On vjeruje da su ulazna vrata bila zatvorena, jer je po ulasku u pub saznao da su neki htjeli ući u taj prostor kako bi prosvjedovali protiv navedenog skupa. Do pisanja predmetnog članka došlo je njegovim doslovnim prepričavanjem onoga što se na skupu događalo. Njemu se na prvu učinilo da je skup u Velikom Talku bezazlen, nešto kao javna debata, ali to uopće nije bilo tako. On je članak napisao, glavni urednik ga je pročitao i odobrio i potom je isti objavljen. Po njegovom mišljenju na skupu su definitivno sudjelovali govornici sa nasilnom retorikom. U periodu manjem od 24 sata nakon što je predmetni članak objavljen objavljena je njegova fotografija sa terase puba na službenoj Facebook stranici PŽ, a koji je bio organizator navedenog skupa. Ispod fotografije nazivalo ga se pogrdnim imenima, a zbog čega se osjetio ugroženim. On je vjerno prenio sve što je čuo na skupu, iza toga u potpunosti stoji, a ima i snimku koja to dokazuje. On je osobno snimao pojedine isječke tog događaja, a dio snimki bio je od ostalih sudionika skupa. Obzirom da se navedeni događaj reklamirao kao javni skup on misli da nije bilo nikakve zapreke da se isti i snima. Event je bio organiziran na način da je imao moderatora koji je otvarao teme i postavljao pitanja, pa je tako i prozivao ljude iz publike, neke i poimence, sudionike koji su odgovarali na pitanja ili su davali svoja mišljenja. On sa nikim od sudionika događaja nije razgovarao o njihovom viđenju tog događaja i njihovom razlogu sudjelovanja. Nije razgovarao niti sa tužiteljem, jer nije niti znao tko je uopće vlasnik navedenog puba. Opremu članka i naslovnicu radio je dežurni web urednik. Poznato mu je da je sigurno bilo reakcije javnosti nakon najave ovog događaja na Facebook-u, jer je ispod navedene najave vidio komentare da se ne radi o pozitivnom eventu.

13. Svjedok FŽ u svom iskazu naveo je da je za navedeni događaj saznao na Facebook-u, jer je na Facebook-u bila objava o održavanju tog skupa, Tako je on tamo i otišao, na skupu je bilo 50-ak ljudi. Na skupu su bili i pojedini saborski zastupnici kao npr. T i još neki iz Suverenista, Na skupu je čuo iznošenje vrlo ružnih ideja i vrlo ružnih koncepata, pa su se tako mogle čuti i izjave "da ih treba gađati s pepeljarom, tzv. splitski model, da ih ne treba u tami nego ih treba tući na svijetlu i ne treba djeci dopustiti druženje s obojenima i sličnima jer onda neće biti čudno ako postanu pederi", a prve dvije izjave su se odnosile upravo na osobe homoseksualne sklonosti. Skup je završio s poznatim "starim hrvatskim pozdravom" ZDS. Nakon održavanja skupa, a prije početka druženja sudionika skupa, puštena je pjesma EŽB [adresa]. Na skupu su se spominjali gradonačelnik ĆŽ i TŽ i to u dva različita konteksta: u jednom kontekstu spominjali su se kao osobe koje promoviraju homoseksualizam i da navedeno rade samo da bi na tome zaradili uzimajući sredstva od različitih organizacija tipa A i Europske unije, a u drugom kontekstu su se spominjali, pogotovo TŽ da ima 3-4 stana. On je vidio da je na terasi kafića kružila staklenka i da se u istu prikupljao novac radi održavanja budućih evenata ovog tipa. Točno je da je događaj okarakteriziran kao ksenofoban, nacionalistički i rasistički. Kao primjer rasizma naveo je govor T koji je u svom govoru zagovarao isključivo normalne obitelji. Njega nitko nije legitimirao prilikom ulaska na skup, odnosno bilo je jedino pitanje na ulasku zbog čega je došao i da li će sudjelovati na skupu. On nije u potpunosti na skupu rekao sve što je želio reći, jer je vodio računa do koje mjere može izreći neke stvari, a imao je dojam da ukoliko kaže sve što misli da bi mogao biti ugrožen.

14. Svjedok UŽ istaknuo je da su se u predmetnom pubu godinama održavali susreti "Desničara u pubu", pa je tako i tu večer organizirano okupljanje na temu LGBT propagande. Mediji su događaj razglasili i bilo je puno kontroverzi. Došlo je puno ljudi, nekoliko novinara. On je tradicionalno na skupu imao uvodnu riječ, potom NŽ filozof na Institutu za filozofiju i nakon njega ČŽ. Oni su svi jedan za drugim iznosili argumente na zadanu temu. Sporni članak je u cijelosti netočan, jer na skupu nije bilo poziva na nasilje i poziva na paljenje štandova, Na skupu je bilo prisutno oko 80 ljudi. Novinarima je bilo dozvoljeno da prisustvuju skupu, ali su na početku upozoreni da se radi o privatnom događaju. Skup je trajao negdje sat i pol, bilo je rasprava, jer se nakon svakog iznošenja argumentacije bilo tko iz publike mogao javiti sa replikom, pa je tako bilo i različitih mišljenja. On smatra da je novinar postupio zlonamjerno i da je sve ono što je on izjavio na navedenom skupu "masakrirao" i dao mu potpuno drugačiji kontekst. Na skupu se raspravljalo o strategiji suprotstavljanja LGBT propagandi u RH. Ne sjeća se da li je na skupu bilo govora da je LGBT kratica abeceda zla. Na skupu nije bilo izjava kojom se homoseksualnost izjednačava s pedofilijom, dok je bilo izjava kojom se homoseksualnost naziva nastranošću. Koliko se on sjeća na skupu nije bilo govora o mlačenju pedera u mraku kao načina borbe protiv pederluka i pedofilije. Koliko se sjeća tu večer skupu nisu prisustvovali pojedini saborski zastupnici, iako su isti znali povremeno dolaziti. Ne sjeća se niti da su na skupu prozivani ĆŽ i TŽ, kao niti da li je skup završio sa pozdravom Za dom spremni. Točno je da je na završetku skupa svirala glazba od EŽB. Na skupu je govorilo oko 30 govornika tako da se baš svih detalja ne sjeća, a veliki dio predmetnog članka odnosio se upravo na govore njegovih prijatelja NŽ, ČŽ i njega osobno.

15. Svjedok SŽ u svom iskazu naveo je da je bio na predmetnom skupu u pubu Veliki Tolk i da je bio moderator tog skupa, da su skup inače organizirali svake druge srijede u mjesecu, a na predmetnom skupu došlo je oko o 50-60 ljudi. On je iznimno ovaj skup zatvorio za javnost zbog interesa medija. Dinamika skupa odvijala se tako da se na početku pročitao uvodni tekst i onda je on odlučivao tko govori i u kojem trenutku i to po principu replika i kratkih odgovora. O skupu je odlučivalo njih troje ili četvoro i nije bilo nikakvog odobravanja, nego su se oni unaprijed dogovorili hoće li nešto biti tema ili neće. Tako su oni godinama surađivali sa tužiteljem. Tužitelj osobno u tim skupovima nije sudjelovao, već je isti bio uključen u pogledu tehničkih pitanja kao što je npr. koliko pića treba osigurati u frižideru i sl. Sjeća se da je tužitelj nakon objave predmetnog članka bio jako uznemiren, rekao mu je da su ga ljudi zvali i da su ga pitali što se to tamo događa. Tužitelj im je htio otkazati njihovu buduću suradnju, a na što ga je on molio da to ne čini i da im da neki prijelazni period dok ne pronađu novi prostor. Nitko od medija nije tražio odobrenje za sudjelovanje na predmetnom skupu. Tužitelj nije znao što će konkretno biti tema na tom okupljanju. Sjeća se i da se tužitelj prisutnima obratio na kraju večeri, zahvalio im se na dolasku i podijelio im čips. Na skupu se nije razgovaralo o LGBT propagandi u Hrvatskoj nego su ljudi iznosili svoje mišljenje u odnosu na tu propagandu, te nije bilo homofobnih iskaza. Bilo je izjava u kojima se homoseksualnost povezivala sa pedofilijom, ne sjeća se da je bilo govora koji su pozivali na bilo kakvo nasilje prema homoseksualcima. Na skupu su sudjelovali saborski zastupnici T i O, te su spominjani gradonačelnik [adresa] ĆŽ i TŽ, sadržaja se ne sjeća, ali su svakako bili spomenuti u negativnom kontekstu. Na kraju skupa u jednoj tegli koja je kružila od sudionika do sudionika, prikupljao se novac, a koji je na kraju skupa korišten njemu za pivu. Obzirom da su se ovi skupovi održavali i u drugim gradovima Hrvatske, u Varaždinu, Splitu, Rijeci i Karlovcu, novac je korišten i za njegove putne troškove za dolazak i povratak iz tih gradova.

16. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka OŽ i FŽ, budući su njihovi iskazi životni, logični i suglasni. Iz njihovih iskaza sud je zaključio da su objavljene informacije u spornom članku točne, jer su obojica kritične zgode bili prisutni na skupu u pubu Veliki Tolk i sve su vidjeli i čuli. S druge strane sud nije cijenio iskaz tužitelja u dijelu da on nije znao što će biti tema predmetnog skupa u njegovom pubu Veliki Tolk, jer je i sam iskazao da je neposredno prije održavanja skupa upozoren od bivše zaposlenice na moguće nerede, pa je njegov iskaz u tom dijelu kontradiktoran. Također, sud nije prihvatio niti njegov iskaz u dijelu da je upravo zbog spornog članka imao problema sa zdravljem, da je bio anksiozan i u depresiji, budući to u postupku nije utvrđeno. Naime, tužitelj se prvi puta javio liječniku 3 mjeseca nakon objave spornog članka, tj. tek 12.10.2021., pa stoga sud smatra da između predmetnog štetnog događaja i eventualnih posljedica ne postoji uzročno-posljedična veza. Tim više što je tužitelj zbog istih informacija, a koje su objavljene na portalu jutarnji.hr., podnio protiv tuženika još jednu tužbu, a koji postupak se vodi pod br. Pn-2553/21. Stoga tvrdnje tužitelja ne stoje. Sud nije prihvatio niti iskaz svjedoka UŽ, a koji je na ročištu na kojem je saslušan nakon uvida u sporni članak naknadno izjavio da u članku njegove izjave doista niti nisu prenesene, iako je prethodno istaknuo da je članak pun lažnih tvrdnji. Nije cijenjen niti iskaz svjedoka SŽ, jer je isti godinama surađivao sa tužiteljem i bio moderator predmetnog skupa u tužiteljevom pubu, te je njegov iskaz pristran.

17. Sukladno naprijed navedenom mišljenje je suda da je u provedenom postupku utvrđeno da su se u pubu Veliki Tolk na Opatovini godinama redovno održavali susreti "Desničara u pubu" sa različitim temama, pa je tako kritične zgode dana 7.7.2021. održan i predmetni skup u pubu na temu: Borba protiv LGBT+P propaganda. Sporni članak prenio je navode reportera Jutarnjeg lista koji je bio prisutan na predmetnom skupu u pubu Veliki Tolk, te negativne komentare posjetitelja na internetskim profilima puba zbog navedenog skupa. Tužitelj se u članku spominje samo jednom i to kao tzv. E koji je dijelio čips okupljenima i najavio im idući sastanak uz temu - kultura poništavanja.

18. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05,41/08 i 125/11-dalje ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost, osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Nadalje odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a određeno je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

19. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete, već samo onda kada to težina povrede i okolnosti slučaja opravdaju. Kada je riječ o povredi prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, naknada neimovinske štete kao oblik popravljanja štete samo se iznimno priznaje i to kada je riječ o iznimno teškoj povredi tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, odnosno kada se radi o iznimno jakim napadima koji prema svojoj jačini, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda osobe. Pri tome valja reći i da na ovu okolnost sukladno sudskoj praksi nije bilo potrebno provoditi medicinsko vještačenje, a zbog čega je sud ovaj dokazni prijedlog tužitelja odbio.

20. U konkretnom slučaju tužitelj se u spornom članku spominje samo u jednoj rečenici, pa stoga nije logično da bi isti u članku bio prikazan u vrlo negativnom kontekstu, tim više što tema članka uopće nije bio tužitelj, već skup održan u pubu u vlasništvu tužitelja. Stoga dio rečenice ''vlasnik AŽ, tzv. E' ne prikazuje tužitelja u nikakvom negativnom kontekstu, jer je u svakodnevnoj komunikaciji uobičajeno da se izraz ''gazda'' upotrebljava za vlasnike kafića ili restorana.

21. S druge strane nakladnik sukladno odredbi čl. 21. st. 4. alineja 1 ZM-a ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena vjerno izvješće sa javnog skupa, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom.

22. Slijedom svega navedenog, a kako tužitelj sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP- a u postupku nije dokazao postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu iz čl. 21. st. 1. i 2. ZM-a i čl. 19. u svezi s čl. 1100. ZOO-a, valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.

23. Tuženiku je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, te čl. 151. st. 3. ZPP-a dosuđen trošak parničnog postupka. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora i važećoj OT. Tako je tuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbu i pristupa na 6 ročišta od 9.5.2022., 19.1.2023., 11.9.2023., 6.2.2024., 9.10.2025. i 18.3.2026. od po 200,00 EUR, ili ukupno 1.400,00 EUR. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 350,00 EUR ili sveukupno 1.750,00 EUR.

U Zagrebu, 27. travnja 2026.

Sudac:

Andrea Krstanović Čada

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka županijskom sudu, a putem ovog suda.

dna. punomoćniku tužitelja

punomoćniku tuženika