REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ovr-106/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu protiv 1. ovršenika BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ovršenika ĐU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. ovršenice ŠU, prije B iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, od 29. siječnja 2026., poslovni broj: Ovr-2315/2025-2, 27. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba 1. ovršenika BU iz [adresa], ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, od 29. siječnja 2026., poslovni broj: Ovr- 2315/2025-2 te se predmet u odnosu na 1. ovršenika vraća istom sudu na ponovni postupak.

II Odbacuje se žalba 2. ovršenika ĐU iz [adresa] i 3. ovršenice ŠU, iz [adresa] kao nepravodobna.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja određena je ovrha protiv ovršenika, radi ispražnjenja i predaje nekretnine, na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude zbog izostanka Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Ps-1065/2000 od 11. ožujka 2004.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je izjavio 1. ovršenik ne navodeći konkretne žalbene razloge, već se poziva na pravo na dom. Ističe da je hrvatski branitelj, da je narušenog zdravstvenog stanja te da sa svojom obitelji živi u iznimno teškim financijskim prilikama. Navodi kako ne posjeduje drugu kuću ili stan u kojem bi mogli stanovati, dok u predmetnom stanu žive dulje od 30 godina, uz znanje i odobrenje Ministarstva obrane. Smatra da bi gubitak doma za njega i njegovu obitelj predstavljao ozbiljnu ugrozu zdravlja, dostojanstva i same egzistencije. Uz žalbu prilaže izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, potvrđuje da njegova obitelj nema u vlasništvu druge nekretnine.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba 1. ovršenika je osnovana, a žalba 2. ovršenika i 3. ovršenice je nepravodobna.

5. S obzirom da 1. ovršenik žalbu nije potpisao, pravilno je prvostupanjski sud zaključkom pozvao istoga na potpisivanje žalbe, pa se ista dostavom potpisa dana 7. travnja 2026., smatra urednom od trenutka prvotnog podnošenja. Međutim, uz potpis 1. ovršenika, na žalbi se pojavljuju i potpisi 2. ovršenika i 3. ovršenice, slijedom čega se u odnosu na te ovršenike radi o novoj žalbi, a ne o ispravku postojeće žalbe, koja je podnesena izvan roka za žalbu, posljedično čemu ista nije pravodobna.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbe te ujedno pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a i članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje OZ), ovaj sud nalazi da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Međutim, u odnosu na istaknuti prigovor prava na dom ovaj sud ističe da je prema odredbi članka 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) dom nepovrediv, a pravo na dom zaštićeno je i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06). Sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava (Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske), kao i pravnim stajalištima Ustavnog suda Republike Hrvatske (U III-5917/2013 od 23. svibnja 2014., U III-2073/2010 od 4. ožujka 2014., U III-1479/2018 od 29. siječnja 2020.), svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mjerom prisilnog iseljenja, mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. To znači da su sudovi dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobitih okolnosti konkretnog slučaja te utvrđujući može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa te postoji li za njega prijeka društvena potreba.

8. U konkretnom slučaju ovršni sud prilikom ocjene osnovanosti prijedloga za ovrhu, odnosno u okviru ovlasti propisanih člankom 51. stavkom 2. OZ-a, nije razmotrio prigovor miješanja u pravo na dom istaknut u žalbi, slijedom čega su u prvostupanjskoj odluci izostali razlozi o odlučnim činjenicama u pogledu razmjernosti i razumnosti zadiranja ovrhovoditeljice, kao tijela javne vlasti, u ovo pravo 1. ovršenika.

9. Stoga je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi članka 21. stavka 1. OZ-a, žalba 1. ovršenika uvažena, a pobijano rješenje ukinuto te je predmet u odnosu na 1. ovršenika, vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

10. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će utvrditi je li 1. ovršenik ostvario jaku, stvarnu i trajnu povezanost s predmetnom nekretninom te ako utvrdi da ona predstavlja njegov dom u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava, ispitat će i provesti test razmjernosti da bi se dobio odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede članka 8. Konvencije, odnosno predstavlja li ovršni prijedlog ovrhovoditeljice neopravdano miješanje u pravo na dom 1. ovršenika. Test razmjernosti provodi se kroz tri eliminacijska pitanja, pri čemu je već jedan negativan odgovor dostatan za zaključak o povredi prava na dom iz članka 8. Konvencije. Također će prvostupanjski sud utvrditi je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. Ujedno se napominje da, sukladno stajalištu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Bjedov protiv Hrvatske, u situacijama kada je na jednoj strani nastupa država ili jedinica lokalne samouprave, a na drugoj fizička osoba čije je pravo na dom u pitanju, postoji potreba za osobito pažljivim preispitivanjem i obrazlaganjem razloga zbog kojih interesi države pretežu nad pravima 1. ovršenika. Nakon provedenog testa razmjernosti, prvostupanjski sud će donijeti odluku o prijedlogu za ovrhu.

11. Na temelju članka 366. stavka 1. ZPP-a, u svezi članka 358. stavka 2. ZPP-a i članka 21. stavka 1. OZ-a te članka 11. stavka 3. OZ-a, žalba 2. ovršenika i 3. ovršenice, odbačena je kao nepravodobna.

12. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 27. travnja 2026.

Sutkinja

Lidija Klašnja-Petrović