REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-1238/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu tužiteljice LI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 13. ožujka 2024. u nazočnosti tužiteljice i zamjenice njezinog punomoćnika KI, odvjetničke vježbenice te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 27. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 isplatiti tužiteljici LI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznos od 202,75 eura sa zateznim kamatama tekućim od 31. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 1.147,25 eura sa zateznim kamatama tekućim od 31. siječnja 2024.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 naknaditi tužiteljici LI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 475,88 eura sa zateznim kamatama tekućim od 27. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 25. veljače 2026.

Obrazloženje

1. Tužiteljica LI (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi navodi da je 14. kolovoza 2023. došlo do prometne nezgode u Biogradu na Moru koju je prouzročio osiguranik tuženika. U toj prometnoj nezgodi tužiteljica zadobila tjelesne ozljede kao putnica u vozilu registarske oznake [registarska oznaka]. Tužiteljici su dijagnosticirane tjelesne povrede opisane u liječničkoj dokumentaciji. Pretrpjela je i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja ulagat će pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Stoga potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete, i to: duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja i duševne boli zbog naruženja. Obratila se tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 31. siječnja 2024., nakon čega joj je tuženik isplatio iznos od 2.160,00 eura s osnova naknade štete, no taj iznos ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu štete. Predlaže donijeti presudu kojom će se tuženiku naložiti isplatiti joj iznos od 700,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 31. siječnja 2024. do isplate te joj naknaditi prouzročeni trošak sa zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate.

2. Tuženik Croatia osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju kao i odgovornost. Navodi da je tužiteljici kao nesporan dio naknade štete isplatio 12. prosinca 2024. iznos od 2.160,00 eura čime je u cijelosti ispunio svoju obvezu. Osporava visinu tužbe i tužbenog zahtjeva. Osporava zatraženi tijek kamata jer smatra da tužiteljici ne pripada pravo na kamate od datuma navedenog u tužbi, već od dana kada je liječenje završeno. Osporava visinu tužbenog zahtjeva preko isplaćenog nespornog dijela kao prekomjernu i neprimjerenu ozljedama tužiteljice. Predlaže odbiti zahtjev tužiteljice kao neosnovan preko isplaćenog nespornog dijela.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 25. veljače 2026. specificirala zahtjev na način da je isti povećala te je potraživala isplatu iznosa od 1.350,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 31. siječnja 2024. do isplate.

4. Tuženik je podnesak tužiteljice od 25. veljače 2026. uredno zaprimio 2. ožujka 2026. te se preinaci nije protivio.

5. Sud je preinaku dopustio jer smatra da tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka, već je isto mogla učiniti tek nakon provedenog vještačenja pa je sukladno čl. 190. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci rješenja.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao: izvješće o prometnoj nezgodi (list 6 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 7-14 spisa), izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (list 15-16 spisa), obračune plaća (list 17-22 spisa), dopis Državnog zavoda za statistiku (list 23 spisa), odštetni zahtjev (list 24-26 spisa), odgovor na odštetni zahtjev (list 27 spisa), zdravstveni karton tužiteljice (list 42-110 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stanom sudskom vještaku Zvonimiru Puljizu, specijalistu opće kirurgije te je pročitan njegov nalaz i mišljenje (list 114-117 spisa) i saslušana je tužiteljica (list 128 spisa).

7. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost tuženika kao i da je tuženik prije podnošenja tužbe isplatio tužiteljici iznos od 2.160,00 eura.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva odnosno je li tuženik isplatom iznosa od 2.160,00 eura u mirnom postupku u cijelosti namirio štetu tužiteljice.

10. Na sporne okolnosti provedeno je medicinsko vještačenje, pročitan nalaz i mišljenje Zvonimira Puljiza, stalnog sudskog vještaka, medicinska dokumentacija tužiteljice te je ista saslušana.

11. Iz nalaza i mišljenja Zvonimira Puljiza, stalnog sudskog vještaka, proizlazi da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila trzajnu ozljedu vratne i LS kralješnice s istegnućem paravertebralnih mišića vratne kralježnice i natučenje glave. Zbog glavobolje i bolova u vratu koji nisu prolazili nakon predmetnog štetnog događaja, javila se na Hitni prijem u OB Varaždin gdje je pregledana i obrađena u kirurškoj službi. Nakon pregleda i RTG obrade glave i vratne kralježnice tužiteljici je utvrđena navedena dijagnoza te je preporučeno mirovanje, kućna njega i analgetska terapija. U daljnjem tijeku liječenja tužiteljica je bila na kontrolama kirurga i fizijatra, a provela je i fizikalnu terapiju. Navedena ozljeda uzrokovala joj je povredu tjelesnog i duševnog zdravlja. Ozljeda je u uzročno- posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Ozljeda je bila liječena na uobičajen način. Aktivno liječenje je završeno sa kontrolnim pregledom 27. listopada 2023. kada je zdravstveno stanje tužiteljice stabilizirano. Tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja nije imala sličnih tegoba niti je bila liječena zbog tegoba s vratnom kralješnicom. Bol jakog intenziteta trajala je 1 dan, srednjeg 10 dana, manjeg još oko 30 dana, kumulativno. Zaostali manje boli su trajnog karaktera i kao takvi se ubrajaju u pojačane napore. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) u jakom intenzitetu trajao je 1 dan, u srednjem 10 dana, a u manjem mjesec dana. Kasni strah je trajao mjesec dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa. Zabrinutost u situacijama u prometu ima i dalje, što se ubraja u trajne posljedice. Postojanje tegoba od strane vratne kralježnice vještak je utvrdio i pri pregledu tužiteljice 22. siječnja 2025., oko godinu i pol nakon predmetnog štetnog događaja, što ukazuje da su zaostale tegobe trajnog karaktera. Nakon provedenog liječenja tužiteljice kao i navedenog vremenskog odmaka došlo je do djelomične regresije tegoba sa zaostalom blagom trajnom onesposobljenosti vratne i LS i kralježnice. Tegobe zaostale nakon ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 3% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Tužiteljica je nakon predmetnog štetnog događaja bila privremeno djelomično nesposobna za obavljanje svojih uobičajenih životnih aktivnosti i posla te je zbog toga trebala pomoć druge osobe. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje i odlasci na kontrolne preglede, fizikalne terapije i pretrage) kod kuće kroz 7 dana po 2 sata te nakon toga kroz 21 dan po 1 sat dnevno. Tužiteljica je morala u početku mirovati i nije mogla raditi uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane, odlaske na fizikalnu terapiju, preglede liječnika i pretrage kao i druge svakodnevne potrebe. Naruženja nije bilo.

12. Nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća u cijelosti jer je isti jasan, logičan i sukladan medicinskoj dokumentaciji tužiteljice te sačinjen na temelju pravila struke, cijeneći pritom da niti stranke nisu imale primjedbi na isti.

13. Tužiteljica u iskazu navodi da joj je prilikom oporavka bila potrebna pomoć koju su joj pružali brat i dečko. Pomagali su joj prilikom odijevanja, pranja kose i druge higijene. I danas kao posljedicu ove prometne nesreće osjeća bolove u vratu, vrat bude utrnut i lošije spava.

14. Iskaz tužiteljice cijenjen je iskrenim i uvjerljivim, a isti je podudaran i s utvrđenjima vještaka u nalazu i mišljenju.

15. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOO) u vezi s čl. 1100. ZOO, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

16. Člankom 1100. st. 2. ZOO propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

17. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. ZOO). Pored toga sud je utvrdio da tužiteljici pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO.

18. Odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenih bolova i straha kod tužiteljice, sud je uzeo u obzir intenzitet i trajanje tih bolova te jačinu pretrpljenog straha kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka, starost tužiteljice u trenutku štetnog događaja 28 godina (zbog čega će ona opisane posljedice trpjeti još dugi niz godina), sam tijek liječenja i neugodnosti koje je imala prilikom liječenja (RTG snimanje, odlasci kod liječnika na preglede i fizikalnu terapiju).

19. Stoga tužiteljici, temeljem čl. 1100. ZOO-a, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.200,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih bolova 1.000,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha 700,00 eura i po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti 500,00 eura.

20. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužiteljici ista bila potrebna ukupno 35 sati. Kako tužiteljica ima pravo na istu i kada joj je pružana besplatno, tužiteljici s te osnove pripada iznos od 162,75 , koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4,65 eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a i postojećoj sudskoj praksi, imajući u vidu pritom i dostavljene podatke Državnog zavoda za statistiku od 6. prosinca 2022.

21. Kako je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 2.160,00 eura na ime neimovinske štete i imovinske štete, za taj je iznos umanjen iznos pripadajuće naknade (2.362,75 eura) pa je ovom presudom naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici daljnji iznos od 202,75 eura, dok je zahtjev tužiteljice u preostalom iznosu od 1.147,25 eura do zatraženih, odbijen kao neosnovan.

22. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

23. Tužiteljici je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 31. siječnja 2024. do isplate, sve sukladno čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 i 155/2023, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO. Oštećena osoba ima pravo na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016., Rev-373/2023-3 od 29. studenoga 2022.).

24. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP – a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (1.350,00 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

25. Kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka kod parcijalnog uspjeha stranaka u sporu, u situaciji kad su sporni osnov i visina tužbenog zahtjeva, prilikom određivanja troškova postupka potrebno je ocjenjivati (uzimati u obzir) uspjeh stranaka ne samo u pogledu visine prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva, već je potrebno ocjenjivati uspjeh stranaka kako s obzirom na osnovu zahtjeva, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva.

26. Dakle, kada je tuženik osporavao osnov i visinu zahtjeva, ako je tužbeni zahtjev makar i djelomično usvojen tada se smatra da je tužitelj glede osnove zahtjeva (X) uspio u omjeru od 100%, a glede visine zahtjeva (Y) omjer uspjeha u sporu uzima se prema konačno postavljenom zahtjevu. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i omjera glede visine dobiva se omjer uspjeha u sporu tužitelja (Z1=X+Y: 2). Na jednak način izračunava se i omjer tuženika u sporu (Z2). Konačan uspjeh stranke u sporu dobiva se razlikom između omjera uspjeha tužitelja u odnosu na omjer uspjeha tuženika (Z1-Z2).

27. U konkretnom slučaju tužiteljica je u odnosu na osnovu uspjela u cijelosti odnosno 100 %, a tuženik nije uspio - 0 %. Tužiteljica je u odnosu na visinu uspjela ukupno u omjeru od 15,02 %, a tuženik 84,98 %. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i visine, tužiteljica je uspjela u omjeru od 57,51 %, a tuženik u omjeru od 42,49 %.

28. Oduzimanjem postotka uspjeha tužiteljice i postotka uspjeha tuženika dobije se 15,02 % u kojem postotku je odmjerena naknada troškova postupka tužiteljici.

29. Tužiteljici zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT - 75 bodova), zastupanje na ročištu 23.10.2024. (Tbr 9. toč. 1. OT - 75 bodova), sastav podneska od 09.09.2024. (Tbr. 8. toč. 1. OT - 75 bodova), sastav podneska od 25.02.2026. (Tbr. 8. toč. 1. OT - 100 bodova), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. toč. 1. OT - 100 bodova), zastupanje na ročištu 13.03.2026. (Tbr. 9. toč.1. OT- 100 bodova), zastupanje na ročištu 27.04.2026. (Tbr. 9. toč. 3. OT- 50 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 287,50 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura i presudu u iznosu od 53,09 eura, sukladno čl. 155. ZPP – a te određeno u omjeru od 15,02 % sukladno uspjehu tužiteljici što iznosi 225,88 eura te čemu je pribrojan trošak vještačenja u iznosu od 250,00 eura pa ukupno iznosi 475,88 eura. Tužiteljici je priznat trošak vještačenja u cijelosti jer je tužiteljica sa svojim zahtjevom uspjela barem djelomično, a kako je tuženik dao povoda za tužbu (zbog čega su ovi troškovi i nastali), dužan joj je troškove vještačenja naknaditi u cijelosti (tako i VSRH u Rev-229/2022-2 od 01.02.2024., Rev 994/2021-2 od 14. rujna 2021., Rev 473/2023-2 od 6. lipnja 2023. i dr.).

30. Nije priznat trošak sastava podnesaka od 17.06.2024. i 31.12.2024. jer sastav istih nije bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno čl. 155. st. 1. ZPP – a s obzirom na to da je tužiteljica potvrdu o plaćanju sudske pristojbe i zdravstveni karton mogla dostaviti i bez popratnih podnesaka. Nije priznat niti zatraženi trošak pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 150,00 eura jer taj trošak tužiteljica nije imala.

31. S obzirom da je tužiteljica tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 27. travnja 2026, do isplate.

32. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

33. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 27. travnja 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužiteljici po pun. uz rj. za s.p. na presudu (v.p.s. 1.350,00 eura)

- tuženiku