Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Kž-157/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Bešenskog, kao predsjednika vijeća, Gorana Miličevića i Klaudije Grubišić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ĐT, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. u vezi stavkom 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj; 125/11, 144/12, 56/15, 61/15-ispravak, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj putem branitelja, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K-1289/2021-36 od 11. siječnja 2024., na sjednici vijeća održanoj dana, 27. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba okrivljenika ĐT, kao neosnovana, te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K- 1289/2021-36 od 11. siječnja 2024., okrivljeni ĐT proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – opisano po članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, s tim da mu je na temelju članka 56. KZ/11, izrečena (pogrešno u presudu prvostupanjskog suda navedeno „primijenjena“) uvjetna osuda, na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju članka 54. KZ/11, u izrečenu kaznu zatvora okrivljeniku je uračunato vrijeme lišenja slobode dana 25. svibnja 2020., te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. travnja 2023. do 15. svibnja 2023.

1.2. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19, 130/20 i 80/22 – dalje: ZKP/08), okrivljenik je u cijelosti oslobođen od obveze plaćanja troškova postupka.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja Dražena Letice, odvjetnika iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni , te predlaže da nadležni županijski sud žalbu prihvati, pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavak 1. ZKP/08, predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

4. Okrivljenik u svojoj žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka o postojanju koje obrazlaže da pogrešno utvrđeno činjenično stanje prelazi u bitnu povredu kaznenog postupka, a što posljedično rezultira donošenjem osuđujuće presude iz pogrešnih razloga, bez dokaza. Time se žalitelj stvarno žali samo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pa je stoga u povodu žalbe, po službenoj dužnosti, ispitana pobijana presuda u smislu članka 476. stavka 1. točaka 1. i 2. ZKP/08. Takvim ispitivanjem nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, a također i da je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon.

5. Pobijana presuda sadrži jasne, određene i međusobno neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama. Sud je naveo koje dokaze prihvaća i iz kojih razloga, kao i razloge zbog kojih ne prihvaća obranu okrivljenika i dio iskaza svjedokinje UT.

6. Nadalje, okolnost na koju žalba upire, a koja se odnosi na postojanje drugog kaznenog postupka proizašlog iz istog događaja, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, budući da se radi o zasebnom postupku koji ne dovodi u pitanje utvrđenja u ovom predmetu.

7. Nije u pravu okrivljenik kada navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u ovom predmetu, jer iz sadržaja spisa, prikupljenih dokaza, dokaza izvedenih na raspravi, te interpretacije istih ovaj drugostupanjski sud utvrdio je upravo suprotno. Naime, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te je na takvo pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio kazneni zakon proglasivši okrivljenog krivim zbog predmetnog kaznenog djela na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom, pa je neosnovana njegova žalba i iz osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. Potpunom i pravilnom analizom izvedenih dokaza, sud s pravom nije prihvatio obranu okrivljenika kao istinitu i objektivnu jer isti nastoji relativizirati i umanjiti svoju odgovornost, isključivo u cilju umanjenja kaznenopravne odgovornosti.

9. S pravom je prvostupanjski sud prihvatio iskaz oštećenice ZT dan u ranijoj fazi postupka, koji je u bitnim dijelovima logičan, uvjerljiv i potkrijepljen medicinskom dokumentacijom, te nalazom i mišljenjem sudskog vještaka medicinske struke. Žalbeni navodi kojima se upućuje na drugačiji tijek događaja, osobito na mogućnost nastanka ozljede uslijed razbijenog stakla, predstavljaju pokušaj drukčije interpretacije izvedenih dokaza, bez uporišta u provedenom dokaznom postupku. Takva mogućnost nije potkrijepljena relevantnim dokazima, te ne dovodi u sumnju pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda.

10. Neosnovano okrivljenik u žalbi ističe da nitko nije vidio drvenu letvu kojom je oštećenica ozlijeđena, budući da za utvrđenje činjeničnog stanja nije nužno postojanje neposrednih očevidaca za svaki segment događaja, već je odlučno da izvedeni dokazi u svojoj ukupnosti čine logičnu i zatvorenu cjelinu, što je u ovom slučaju ostvareno.

11. U odnosu na žalbene navode kojima se dovodi u pitanje mehanizam nastanka ozljede, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka, iz kojeg proizlazi da se utvrđena ozljeda može uklopiti u dinamiku ozljeđivanja kako ju je opisala oštećenica. Činjenica da vještak nije mogao s apsolutnom sigurnošću potvrditi način nastanka ozljede ne dovodi u pitanje pravilnost utvrđenja suda, budući da je za donošenje osuđujuće presude dovoljna razumna izvjesnost, a ne potpuna sigurnost.

12. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio kazneni zakon. Ispravno je zaključeno da je optuženik postupao s izravnom namjerom, što proizlazi iz načina njegova postupanja, odnosno bacanja tvrdog predmeta u pravcu oštećenice tijekom sukoba. Time su ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

13. Imajući u vidu naprijed navedeno obrazloženje, neosnovana je žalba okrivljenika, zbog naprijed navedenih razloga.

14. U odnosu na povrede kaznenog zakona koje okrivljenik u svojoj žalbi ne pojašnjava niti konkretizira, koje su to povrede kaznenog zakona učinjene tijekom postupaka pred prvostupanjski sudom, ispitujući navedenu žalbenu osnovu po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 2. ZKP/08, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena povreda kaznenog zakona, stoga je i u odnosu na taj žalbeni prigovor žalba, neosnovana .

15. Vijeće ovog drugostupanjskog suda, izrečenu kaznu prema okrivljeniku smatra primjerenom, te u cijelosti prihvaća obrazloženje pobijane presude u tom dijelu. S obzirom na značaj otegotnih okolnosti na strani okrivljenika, pri odabiru vrste i mjere, te imajući na umu da je predmetna kaznena djela počinio s izravnom namjerom, vodeći računa i o stupnju povrede zaštićenog dobra, Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, je mišljenja da kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, uz primjenu članka 56. KZ/11, je u cijelosti primjerena počinjenom kaznenom djelu i ličnosti počinitelja i prikladna za ostvarenje svrhe kažnjavanja propisane člankom 41. KZ/11.

16. Stoga, kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, uz primjenu članka 56. KZ/11, nije prestroga, a niti preblaga za predmetno kazneno djelo, te će se kaznom zatvora u i odgodom izvršenja u navedenom trajanju, imajući u vidu i kriminalnu količinu i po nalaženju ovog drugostupanjskog suda, ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, u smislu izricanja društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanja povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te ujedno utjecati na ovog okrivljenog i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja , te resocijalizacije okrivljenika.

17. Kako žalbenim razlozima nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

18. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08, odlučiti kao u izreci.

Vukovar, 27. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Nikola Bešenski