Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-575/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec, kao predsjednika vijeća, Larise Gačanin, kao suca izvjestitelja i Ive Smokvina - Dadasović, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Gregoviću, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vukić & Partneri d.o.o. Rijeka, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Pn-294/2021-36 od 15. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 27. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika, kao neosnovana te potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: Pn-294/2021-36 od 15. veljače 2022., u dijelu točke I. izreke za isplatu 21.554,18 eur sa zateznom kamatom koja na iznos od 19.908,42 eur teče od 23.prosinca 2021., na iznos od 53,09 eur od 1. studenog 2019. i na iznos od 1.646,36 eur od 14. travnja 2022. sve do isplate te u dijelu točke III. izreke za isplatu troška postupka od 2.757,08 eur s pripadajućom zateznom kamatom.

II. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tuženika preinačava se citirana presuda u dijelu točke I. izreke za tijek kamate na iznos od 1.646,36 eur u razdoblju od 23. prosinca 2021. do 14. travnja 2022. te u dijelu točke III. izreke za isplatu troška postupka u iznosu od 551,25 eur s pripadajućom zateznom kamatom te sudi:

Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na iznos od 1.646,36 eur u razdoblju od 23. prosinca 2021. do 14. travnja 2022. te zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 551,25 eur, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom je presudom naloženo tuženiku tužiteljici isplatiti 21.554,18 eur (162.400,00 kn) sa zateznom kamatom koja teče na iznos od 21.501,09 eur (162.000,00 kn) od 23. prosinca 2021. do isplate te na iznos od 53,09 eur (400,00 kn) od 1. studenog 2019. pa do isplate, a zahtjev tužiteljice odbijen je u preostalom dijelu (do zahtijevanog iznosa od 33.313,42 eur (251.000,00 kn) te u dijelu zatražene kamate na iznos od 21.501,09 eur (162.000,00 kn) za razdoblje od 30. listopada 2019. pa do 22. prosinca 2021. te na iznos od 53,09 eur (400,00 kn) za razdoblje od 30. listopada 2019. pa do 31. listopada 2019. (točke I. i II. izreke).

2. Točkom III. izreke naloženo je tuženiku tužiteljici naknaditi trošak postupka od 3.308,33 eur (24.926,61 kn) s pripadajućom zateznom kamatom, a točkom IV. izreke zahtjev tužiteljice odbijen je u preostalom dijelu.

3. Protiv točaka I i III izreke prvostupanjske presude žalbu podnosi tuženik pozivom na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13., 89/14., 70/19., 80/22; dalje ZPP) te predlaže u pobijanom dijelu ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora zahtjev je tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete, koju je tužiteljica pretrpjela u štetnom događaju od 15. srpnja 2019., kad je stradala kao putnik u autobusu u vlasništvu Autotroleja d.o.o., prilikom izlaska iz autobusa.

6. Između stranaka nije sporan način nastanka nezgode, kao niti odgovornost osiguranika tuženika. Sporno je je li tužiteljici, isplatom iznosa od 5.043,47 eur, šteta nadoknađena u cijelosti.

7. Iz provedenog vještačenja, po vještaku dr. Miljenku Depolu, prvostupanjski sud utvrđuje:

-da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila višestruke otvorene rane desne potkoljenice, skočnog zgloba i stopala, a koje ozljede po svojoj kvalifikaciji predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu,

-da je nakon ozljede pregledana na hitnom traktu KBC Rijeka, zadržana na liječenju, a narednog dana po ozljeđivanju i operirana te kako se radilo o opsežnoj rani tužiteljica da je liječena antibioticima, antikoagulansima i anlgezijom, da je redovito obavljano previjanje, primijenjena je i hiperbarična oksigenoterapija, veći dio režnja otrgnutog tkiva da je zarastao i ostao vitalan, dok se manji dio morao liječiti sekundarno, a po nalogu fizijatra da se koristila ortopedskim pomagalom-hodalicom te je otpuštena na kućnu njegu 2. rujna 2019. uz preporuku relativnog mirovanja, analgetika te previjanja svaki drugi dan u sektorskoj ambulanti;

-nakon toga tužiteljici da je uslijedilo mukotrpno previjanje i tretman zaostalih otvorenih rana, zarastanje oštećenja kože da je bilo usporeno te ni do danas nije potpuno, sve uz reperkusije na pokretljivost, opterećenje i hod tužiteljice

-da je u nalazu fizijatra od 21. svibnja 2021. opisano pogoršanje stanja, posebno pete desne noge uz oticanje, bolnost i povećanja rane na peti gdje se zbog navedenog, notira i otežana pokretljivost tužiteljice, hod sa štakom bez oslanjanja na petu uz predviđene daljnje konzilija važne preglede kirurga, ortopeda i traumatologa time da je sugerirana i sanacija kožne lezije na peti, a i u nalazu ortopeda iz Lovrana da se upisuju bolovi kod promjene vremena, šepanje i hod u pomoć štake te se opisuje kožni defekt na desnoj peti 5X5 m koji je kod previjanja suh pri čemu ortoped izdaje doznaku za dolakatne štake te preporuča održavati i dalje postojeću gibljivost desnog gležnja, daljnje previjanje i kontrolu kirurga plastičara pri čemu navodi da se i u nalazu liječnika Doma zdravlja PGŽ od 22. prosinca 2021. također opisuje tretman dekubitualnih ulkusa desnog stopa i pete, svakodnevno previjanje, pri čemu da je savjetovano kretanje i fizikalna terapija u kući time da se prije iste savjetuje saniranje kožne lezije uz adekvatnu antibiotsku terapiju;

-da je zaključak vještaka da je tužiteljica nakon izrazite traume „mekih tkiva“ desne potkoljenice, skočnog zgloba i stopala provela dugotrajno liječenje koje da je tek djelomično uspjelo u smislu zadržavanja vitalnosti ozlijeđenog tkiva pri čemu da je isto ostavilo negativne posljedice po mogućnosti oslanjanja na desnu nogu, opterećenje iste, gibljivost stopala prihod u cijelosti;

-stav je vještaka da je tužiteljica nakon ozljede trpjela:

- fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od pet dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od pet mjeseci ukupno te bolove lakšeg intenziteta još oko pet mjeseci pri čemu da je povremene lakše bolove u skladu s pokušajima opterećenja imala još ukupno oko godinu dana.

- da je ozljeda desne noge izazvala, samim načinom ozljeđivanja, osjećaj straha jačeg intenziteta u trajanju od ukupno tri dana time da je tužiteljica kao posljedicu predmetne ozljede, vezano uz dugotrajni i neizvjesni tretman liječenja trpjela strah srednjeg stupnja ukupno u trajanju od tri mjeseca, s tim da je intrapsihičku tenziju mogla osjećati još oko godinu dana,

- da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 3 sata dnevno kroz period od 6 mjeseci, a dalje još 2 sata dnevno daljih 12 mjeseci te potom u trajanju od jedan sat dnevno kroz oko godinu dana

- da je ozljeda desne noge rezultirala nagrđenjem srednjeg stupnja (uzimajući u obzir deformacije, ožiljke i slabiju pokretljivost) uz direktno vidljivo nagrđenje cijelog donjeg dijela potkoljenice i stopala - oteklinu i kožne promjene trofične naravi - nošenje posebnu cipelu – hod uz pomagalo,

- da je kao posljedica zadobivenih ozljeda opća životna aktivnost tužiteljice umanjena u brojčanom iskazu od 28 % (znatno umanjenje opće pokretljivosti odnosno oslanjanja na desnu nogu, dugotrajno liječenje koje je samo djelomično uspjelo, otežano kretanje, smanjena mogućnost izvršenja svih radnji vezanih za hod i nošenje tereta, reducirana mogućnost obavljanja kućnih ili drugih poslova na nogama, trajna vezanost za korištenje štake time da ne može obuti niti cipelu na desnu nogu);

- da tužiteljici kao posljedice liječenja ozljeda nije bila potrebna pojačanja ishrana, jer ista, obzirom da se radilo o ozljedi mekih tkiva, nema utjecaja na tijek i ishod liječenja.

8. Obzirom na nalaz i mišljenje vještaka prvostupanjski sud utvrđuje da je predmetnim štetnim događajem tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je prouzročena neimovinska šteta.

9. Cijeneći mišljenje vještaka, primjenom čl. 1100. st. 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO) ističe da posljedice zadobivene ozljede opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

10. Ocjenjuje, uzimajući u obzir utvrđenu jačinu i trajanje fizičkih bolova, straha te stupanj smanjenja opće životne aktivnosti i naruženja, kao i ostale relevantne okolnosti, da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 145.000,00 kn (19.244,81 eur).

11. Primjenom čl. 223. st. 1. ZPP-a, a uzimajući u obzir utvrđeno trajanje tuđe pomoći i njege, ocjenjuje da tužiteljici pripada pravo na naknadu u visini od 49.000,00 kn (6.503,42 eur).

12. U odnosu na troškove vezane uz liječenje zadobivenih ozljeda (troškovi puta, nabavka potrebnog medicinskog materijala i lijekova, prvostupanjski sud, pozivom na čl. 1095. ZOO-a, osnovanim cijeni troškove u visini od 6.000,00 kn (796,34 eur), a odbija zahtjev s osnove pojačane ishrane, obzirom da iz nalaz vještaka proizlazi da ista nije bila potrebna.

13. Temeljem iskaza tužiteljice utvrđuje koje su joj stvari uništene u štetnom događaju i njihovu vrijednost, primjenom čl. 223. st. 1. ZPP-a, ocjenjuje iznosom od 400,00 kn (53,09 eur).

14. Uzimajući u obzir visinu procijenjene naknade štete od ukupno 26.597,65 eur te cijeneći da je tuženik tužiteljici u mirnom postupku isplatio 5.043,47 eur, dosuđuje naknadu u iznosu od 21.554,18 eur.

15. Zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te imovinske štete po osnovu tuđe pomoći i njege, troškova puta i liječenja dosuđuje od prvog sljedećeg dana od dana završetka liječenja, odnosno od 23. prosinca 2021. Ističe da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga kako je to propisano odredbom čl. 1103. ZOO-a.

16. Na dosuđenu naknadu imovinske štete zbog uništenih stvari, prvostupanjski sud dosuđuje zateznu kamatu od prvog sljedećeg dana od podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 1. studenog 2019.

17. Naime, zakašnjenje tuženika kao osiguratelja pa samim time i pravo tužiteljice na isplatu zatezne kamate da treba cijeniti i uz primjenu čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, dalje ZOOP).

18. Odluku o troškovima postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a.

19. Donošenjem pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih povreda postupka na koje ovaj sud, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.

20. Provedene je dokaze prvostupanjski sud ocijenio pravilnom primjenom čl. 8. ZPP-a te je u presudi iznio jasne i obrazložene razloge za njeno donošenje i istu je moguće ispitati. Stoga nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

21. Osnovano tuženik navodi da kamata, u slučaju preinake zahtjeva, na preinačen dio zahtjeva teče od dana preinake.

22. U konkretnom slučaju, a obzirom na djelomično odbijanje tužbenog zahtjeva, budući da je prvotno tužbeni zahtjev postavljen na iznos od 150.000,00 kn (19.908,42 eur), a dosuđen je iznos od 21.554,78 eur, razvidno je da je unutar dosuđenog iznosa preinakom obuhvaćen iznos od 1.646,36 eur te je u tom dijelu prihvaćen žalbeni navod o tijeku dosuđene zatezne kamate i preinačena je odluka o tijeku kamate na način da ista teče od dana preinake tužbe.

23. Prvostupanjski je sud pravilnom primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a utvrdio omjer uspjeha stranaka u sporu te pravilnom primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12., 103/14., 107/15., 138/23, dalje Tarifa) obračunao troškove postupka u skladu omjeru uspjeha te primjenom čl. 155. ZPP-a.

24. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da je tužitelj u postupku uspio u omjeru od 64,70%, a tuženik u protivljenju zahtjevu s omjerom od 29,40%, ovo stoga što je prvostupanjski sud u naknadu dosuđenog iznosa prethodno oduzeo nesporno plaćeni iznos te stoga dolazi do upravo ovako ocijenjenog omjera uspjeha u sporu.

25. Međutim, pravilno tuženik ističe da tužitelju ne pripada naknada za zastupanja na ročištima 5. studenog 2021. i 7. travnja 2022., a koja ročišta nisu za navedene datume ni zakazana, a ni održana te je stoga valjalo odbiti zahtjev tužitelja za isplatu ukupno 367,50 eur.

26. Osnovano ističe tuženik da je neosnovano tuženiku dosuđena naknada za sastav odštetnog zahtjeva u visini od postotka vrijednosti za 500 bodova i tome pripadajući PDV.

27. Naime visina odštetnog zahtjeva spada u bodovni razred od 250 bodova, a ne 500, obzirom na visinu postavljenog odštetnog zahtjeva i tužbenog te je i u tom dijelu preinačena odluka o trošku na način da je tužitelj odbijen za iznos od 183,75 eur.

28. Ostale dosuđene radnje zastupanja u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a te Tarife.

29. Tuženiku, budući da je u žalbenom postupku uspio samo djelomično i to u dijelu sporednih tražbina, nije priznat trošak sastava žalbe.

30. Slijedom svega navedenog temeljem čl. 368. st. 1. 373. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

31. Točke II i IV izreke prvostupanjske presude, kao nepobijane ostaju neizmijenjene.

U Rijeci 27. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Ksenija Dimec