Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Poslovni broj: P-872/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji tog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. ŽK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (tuženik pod 2. kao nasljednik pok. MK), oboje zastupani po punomoćniku Vici Urliću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Urlić Pavlinović j.t.d., protiv tužene HKĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku CK, suprugu, radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 17. ožujka 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Vice Urlića, odvjetnika u Makarskoj te punomoćnika tužene CK, dana 27. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik 1/4 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

II. Utvrđuje se da je tužiteljica HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik 3/4 dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

III. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana tužiteljima naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.303,07 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od donošenja ovog rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 13. siječnja 2023. navodi se kako su tužitelji zakoniti, istiniti, pošteni i samostalni posjednici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 156 m2, koja kat. čest je nastala cijepanjem kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje cijepanje je provedeno kroz zemljišne knjige ovog suda temeljem prijavnog lista nadležnog ureda za katastar, pod poslovnim brojem Z-5017/2019, a koji prijavni list je izrađen temeljem rješenja o utvrđivanju građevne čestice izdanog na ime investitora HK od strane Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje od 07.12.2018., kako je to prikazano na skici izmjere izrađene od Geo-Horat d.o.o. Stvarni vlasnik predmetne nekretnine je bio VK pok. H, koji je prije više od 50 godina na predmetnoj nekretnini izgradio obiteljsku kuću te svoj posjed omeđio betonskim zidovima. Tužiteljice su nasljednice VK te su iste nakon njegove smrti dogovorno podijelile predmetnu nekretninu na način da je HK u vlasništvo pripalo ¾ dijela iste, dok je MK u vlasništvo pripala ¼ iste. Tuženica je vlasnica nekretnine koja graniči s predmetnom i koja je vidljivim međašnim znakovima odijeljena od predmetne te ista nikada nije bila u posjedu predmetne nekretnine, niti je ikad osporavala vlasništvo predmetne nekretnine tužiteljicama i njihovom pravnom predniku. Tužiteljice kao i njihov pravni prednik nesmetano su koristili navedenu nekretninu kao kvalificirani posjednici iste više od 50 godina i to na način da su u istoj živjeli, te korištenje i posjed iste nikad nije osporavano od ničije strane, niti je tuženica niti itko od njenih prednika ikada pokrenuo bilo kakav postupak glede navedene nekretnine protiv tužiteljica. Iz svega navedenog jasno proizlazi da su tužitelji vlasnici predmetne nekretnine te da su vlasništvo iste stekle makar dosjelošću.

1.2. Tijekom postupka preminula je tužiteljica pod 2. MK. Sud je donio rješenje o prekidu postupka dana 20. travnja 2023., te rješenje o nastavku postupka dana 5. rujna 2023., kojim rješenjem je pozvan nasljednik pok. MK i to ŽK da preuzme prekinuti postupak.

2. U odgovoru na tužbu tuženici navode kako odbacuju navode tužiteljica. Nije potpuno istinita tvrdnja da je prednik tužiteljica na predmetnoj nekretnini sagradio kuću. Prednik tužiteljica, pok. UK i otac tužene pok. ŽKĐ (kojeg je nasljednica tužena) 1961. sačinili su ugovor o gradnji, kojim se njezin otac obvezao, a o svom trošku napraviti iskop, sagraditi temelje i prizemlje dvojne kuće za sebe i pok. PK, sve na zemljištu koje je pok. UK posjedovao. Po završetku izgradnje, 1963., oni su sastavili sporazum kojim je potvrđeno da je objekt izrađen, te je isti podijeljen na način da je pok. UK odabrao istočnu polovicu objekta i pripadajućeg zemljišta dok je ocu tužene pripao zapadni dio objekta i pripadajuće zemljište. Tek nakon toga svaki od njih nastavlja samostalno dograđivati slijedeće katove na svojim dijelovima objekta. Kako je zemljište na kojem je dvojni objekt sagrađen bilo u režimu društvenog vlasništva, prednik tužiteljica je 1966. zatražio i dobio pravo korištenja na novoformiranoj građevnoj parceli č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je "navodno" izgrađen njegov dio objekta, dok je otac tužene 1967. tražio isto, te nakon parcelacije dobio na korištenje č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je "navodno" izgrađen njegov dio objekta. Tužena navodi da kada piše "navodno" misli na činjenicu da je premjeravanjem iz 2018., u svrhu legalizacije ustanovljeno da se objekt tužiteljica ne nalazi na č. zem. [katastarska čestica], nego na djelu č. zem. [katastarska čestica], dok se objekt i zemljište tužene koje koristi nalazi samo dijelom na č. zem. [katastarska čestica], a većim dijelom na istočnim dijelovima č. zem. [katastarska čestica]. Time se ispostavilo da je objekt izvorno i napravljen na česticama koje su bila navedene u Ugovoru o gradnji, ali su službene osobe katastra pri gore spomenutim parcelacijama iz 1966. i 1967. evidentno pogrešno identificirale parcele na kojima je dvoji objekt sagrađen.

Dodatna komplikacija nastaje 2001., kada pok. UK i tužiteljica HK u katastarskom operatu [adresa] daju izjavu da zemljište sa oznakom č. zem. [katastarska čestica] koje se vodilo u njihovom posjedovnom listu nikada nije bilo u njihovom posjedu ni vlasništvu te da je isto u isključivom posjedu i vlasništvu LK, ikako je to onaj istočni dio č. zem. [katastarska čestica] (prije parcelacije iz 1967.), u čijem posjedu je do 1963. dio pok. UK odnosno njegovi roditelji ŠK i Ž, a koji je nakon podjele objekta 1963. pripalo ocu tužene. Nasljednica pok. LK, NK odbija na katastru potvrditi parcelaciju za formiranje građevne parcele tužene, te odvija priznato njezino pravo vlasništva na dijelovima nekretnina 7371/1 i /2 iako su prethodno imali zajednički dogovor (tužena, NK i HK) da se parcelacije provedu, a imovinski odnosi riješi mirnim putem.

Čak više, NK je opteretila nekretnine 7371/1 i 7371/2 (znači i dijelove koji je tužena u posjedu) sa hipotekom za koju je pokrenut ovršeni postupak. Nakon toga, tužena je prisiljena uključiti se u ovršni postupak te pokrenuti tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koji se vodi u Ispostavi Imotski te potom i tužba za utvrđenje prava vlasništva koja se vodi na ovom sudu. Slijedom iznesenih činjenica, smatra da je zahtjev tužiteljica da im vlasništvo pripada makar dosjelošću neostvariv, jer čak ni u samoj tužbi tužiteljice nisu izričito navele osnovnu, minimalnu pretpostavku kvalificiranog posjeda, a to je poštenje. Nadalje, tužiteljice u svojoj tužbi, tvrdeći da je njihov prednik sagradio kuću, sudu prešućuju bitnu činjenicu da je otac tužene u stvari sagradio tu kuću, a kao protuuslugu je od prednika tužiteljica dobio u vlasništvo zemljište za svoj dio kuće. Kako tužena još uvijek nije vlasnik zemljišta na kojem je njezin prednik izgradio kuću koja je sada u njezinom vlasništvu, to bi značilo da je prednik tužiteljica stekao nekretninu bez izvršene protuusluge na koju se obvezano ugovorom, a po sustavu vrijednosti tužene to se smatra nepoštenim. Da bi njihov posjed bio pošten nužno je ispuniti obvezu koju je njihov prednik prema ugovoru imao prema predniku tužene.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom skice izrađene po Geo-Horvat d.o.o. "Makarska, travanj 2019.", rješenja o utvrđivanju građevne čestice izdano na ime investitora HK od strane Splitsko – dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, rješenje o nasljeđivanju O-227/02 iza VK, izvatka iz zemljišnih knjiga za zk. ul. [broj ZK uloška], situacijskog nacrta koji prikazuje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], rješenja o izvedenom stanju od 8. travnja 2017. izdano od strane Agencije za ozakonjenje, ugovora o gradnji od 1. listopada 1961., sporazuma o gradnji od 18. srpnja 1963., rješenja Skupštine općine Makarka od 26. prosinca 1967., skice premjeravanja od 16. rujna 1967., situacijskog nacrta, oporuke TK r. M "U [adresa], **.**.2001.", izjave HK "U [adresa], **.**.2001.", rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska, Klasa: UP/I-932-07/01-01/171 od 12. studenog 2001., dopis DGU, Područni ured za katastar Split, Ispostava Makarska Klasa: 936-02/08-05/183 upućenog MKĐ, pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. MK r. ŽK O-115/23, vjenčanog lista tužene i njezina supruga Robertina Rozića Klasa: 223-03/99-01/221, nagodbe od 2. rujna 2021., izjave HK " [adresa], **.**.2021.", očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Zvonka Babića, te pregledom njegova nalaza i mišljenja, povijesti promjena na katastarskim, česticama k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], izvoda iz posjedovnog lista broj 176, 951, 980, saslušanjem tužiteljice pod 1. i tužene te saslušanjem svjedoka DK i FK.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP - a ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrde suvlasnicima nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to tužitelj ŽK za udio od 1/4 dijela, a tužiteljica HK za udio od 3/4 dijela predmetne nekretnine.

6. Uvidom u izvadak iz zk broj 2983 k. o. [katastarska općina] utvrđuje se da su u isti upisane kat. čest. [katastarska čestica], dvorište, te 7373/3, stambena zgrade, dvorište te da je kao vlasnica upisana CKĐ.

Uvidom u rješenje o utvrđivanju građevne čestice Klasa: UP/1-350-05/18-05/000107 Ur. Broj: 2181/1-11-00-03/16-18-006 od 7. prosinca 2018. utvrđuje se da je po zahtjevu investitora HK doneseno rješenje o utvrđivanju građevne čestice, odnosno da zemljište nužno za redovitu uporabu postojeće ugrađene stambene građevine čini dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] u površini od 156 m2, kako je to crvenom bojom i brojevima od 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 označenog obrta za geodetsko premjeravanje i promet nekretnina vlasnika RK iz [adresa], a koji situacijski nacrt je priložen u spis.

Uvidom u izvršno i pravomoćno rješenje o izvedenom stanju utvrđeno je da je ozakonjena rekonstrukcija - dogradnja i nadogradnja postojeće stambene zgrade izgrađena na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

Uvidom u ugovor o gradnji sastavljen dana 1. listopada 1961.g. u [adresa] između UK i KK utvrđeno je da UK kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] na [adresa] u [adresa] ustupa u trajno i neotuđivo vlasništvo KK polovicu čitavog zemljišta za gradnju kuće. KK se obvezao sagradili temelje kuće i zidove do terase, odnosno do prvo kata. Utvrđeno je da će zgrada predstavljati jednu cjelinu, biti će frontalno okrenuta prema moru i dijelit će se na dva jednaka dijela. Uvidom u sporazum o gradnji sklopljen 18. srpnja 1963.g. između KK i ŠK s jedne strane, te UK s druge strane utvrđeno je da su stranke složne da je prema ugovoru od **.**.1961. KK izvršio svoju obvezu. KK i GK izjavljuju da priznaju UK vlasnost kuće i to istočnog dijela za cijelo, što u naravi predstavlja ½ cjeline, time da taj dio se može uknjižiti u zemljišne knjige.

Uvidom u rješenje Skupštine Općine Makarska, povodom molbe KK utvrđeno je da se novom korisniku KK daje na korištenje u svrhu izgradnje stambene zgrade u [adresa] nacionalizirano građevinsko na izgrađeno zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] površine 192 m2, a to zemljište nastalo je od dijela čest. zem. [katastarska čestica]., z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

Uvidom u skicu premjeravanja iz 1967.g. utvrđen je položaj predmetnih kuća te je dan nalaz.

Uvidom u izjavu danu od HK u [adresa] **.**.2001. utvrđeno je da je ista izjavila da nije suvlasnica ni suposjednica čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] K. O [katastarska općina]., već je ista u isključivom vlasništvu LK. Navedena izjava ovjerena je u potpisu od strane javnog bilježnika u [adresa] Ante Barbića dana 4. listopada 2001. pod brojem OV-11259/01.

Uvidom u podatke o posjedovnom stanju za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdanu od DGU dana 5. studenog 2008.g. utvrđene su promjene u katastarskoj evidenciji za navedenu česticu.

Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], izdanom od strane DGU utvrđene su promjene u katastarskoj evidenciji, odnosno da je čest. 7373 k. o. [katastarska općina] cijepana 1967. i to na čest. 7373/1 i upisana na ime EK, a kasnije na ime SK, VK i BK te na čest 7373/2, koja se upisuje u list 128 na ime KK, kasnije na ime CKĐ. Navedena čest 7373/2 se 2019. smanjuje na površinu od 42 m2, a od razlike se formira čest. 7373/3, također na ime CKĐ. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. VK pok. H pod brojem O- 227/02 od 26. rujna 2008. donesenog po Općinskom sudu u Makarskoj utvrđeno je kako su nasljednici istog MK i HK.

Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. MK pod brojem O -115/23 od 14. ožujka 2023. donesenog po javnoj bilježnici iz [adresa] Anji Pejković Vujčić utvrđeno je kako je nasljednik iste ŽK.

7.1. Dana 8. ožujka 2024. proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Zvonka Babića. Na očevidu pristuplo se na spornu nekretninu i to čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Utvrđuje se da radi o kući u bloku, odnosno samostalnoj kući u vlasništvu tužiteljice, a susjedna kuća je u vlasništvu tužene. Kuće su građene istovremeno, prema navodima stranaka 1962. i 1963. i od tada prednica stranka i stranke su podijelili svoje vlasništvo i svaka stranke koristi svoju nekretninu. Kroz kuću pristupa se okućnici, koja je položena iza kuće, odnosno sjeverno. Utvrđuje se da okućnica predstavlja uredne i uređene vrtove, omeđene suhozidima na kojima je zasađeno cvijeće i voćke.

7.2. Vještak je dana 24. kolovoza 2025. dostavio nalaz i mišljenje.

U nalazu i mišljenju vještak Zvonko Babić naveo je kako se nekretnina nalazi na predjelu [adresa] i u naravi je obiteljska kuća sa pripadajućim zemljištem evidentirana na adresi [adresa]. Kuća je sagrađena kao dio kompleksa kuća u nizu. Na dan očevida pokazana je nekretnina koja bi zahvaćala ne samo predmetnu česticu nego i čestice 7373/1, 7375 i 7377, a koje su položene sjevernije od kuće i na kojima su formirani povrtnjaci i zasađene masline, šipci, mandarine, naranče. Tijekom očevida tužiteljica je pokazala spomenute vrtove koje uređuje i obrađuje , ali je izjavila da je predmet ovoga postupka isključivo predmetna čestice 7373/3. Sa sjeverne strane kuće je uređeno i kamenim pločama popločano dvorište sa kojega vode stepenice prema sjevernije pokazanim vrtovima. Nekretnina je od [adresa] odijeljena čvrstom međom i to zidom terase, a od nekretnina sa sjevera betonskim zidovima i liticom prema još sjevernijim nekretninama. Od istočnijih i zapadnijih nekretnina odijeljena je zidovima kuće. Nakon obavljenih mjerenja za predmetna nekretnina ukupne površine 156 m2 na skici je označena brojevima 1,2,3,4,5,6,7,8,1 i identična je č. zemlje [katastarska čestica] površine 156 m2, pod objektima: kuća = 122 m2.

Glede naloga da se pregleda arhivska građa u nadležnom katastarskom uredu posebice poradi „micanja“ granica pronašao je dvije skice koje se odnose na predmetnu česticu.

Prva promjena je skica kao dio geodetskog elaborata iz 1967. ( skica broj 5/67) kojim je čestica 7373 cijepana na nove čestice 7373/1 i 7373/2 i čestica 7371 cijepana na nove čestice 7371/1 i 7371/2.

Druga promjena provedena je također temeljem geodetskog elaborata iz 2019. (klasa ovjere: UP/I 932-07/19-02/518), a koji je izrađen temeljem rješenja o formiranju građevne čestice (klasa: UP/I-350-05/18-05/000107; Ur.broj:2181/1-11-00-03/16-18- 0006, [adresa] 7.12.2018.) i rješenja o izvedenom stanju izdanog od Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih građevina (klasa: UP/I-361-03/15-01/25841; Ur.broj:403-02-4-1/0106-17-11; Zagreb,8. travnja 2017.). Ovim elaboratom je čestica 7373/2 cijepana na nove čestice 7373/2 i 7373/3. Znatno prije navedenih promjena proveden je geodetski elaborat (prije revizije katastarskog operata 1958.) kojim su uređene međe čestica 7373 i 7377, a za koje nisu pronađene skice mjerenja i popisi promjena.

Drugih promjena na predmetnoj čestici nisam pronašao u arhivi ureda za katastra u [adresa].

Promjene koje su se dogodile tijekom vremena, a nisu imale pravne učinke, je prevođenje katastarskih planova iz analognih u vektorski (digitalni) zapis i pozicioniranje katastarskih planova u službene koordinatne sustave Republike Hrvatske. Prema dostupnim promjenama i skicama nije mogao primijetiti „pomicanje“ katastarskih granica prelaskom katastarskih planova iz analogne u digitalnu formu. Digitalne „promjene“ su tehničke naravi i njima se nije mijenjao oblik i položaj katastarskih čestica.

7.3. Podneskom od 15. rujna 2025. tužena navodi kako što se tiče ustanovljenog stvarno stanja nema primjedbi na isto, međutim smatra da je vještak propustio priliku malo detaljnije obrazložiti potencijalne razloge zbog kojih se čestica 7377 formirana 1966. kao građena četica za već izgrađenu kuću na broju 25, a na zahtjev oca tužiteljice u stvari nalazi ispod kuće sa brojem 27. Ista stvar je i sa česticom 7373/2 (od koje je 2019. godine formirana čestica 7373/3) koja nastaje parcelacijom 1967. Skica premjeravanja iz te parcelacije je i priložena u vještvu i sa skice je razvidno da je čestice 7373/2 formirana za kuću na broju 23, dok je na godinu ranije formiranoj čestici 7377 smještena kuća na broju 25. Također na skici je i četica 7371/2 na kojoj je prikazana kuća na broju 21. Za razliku od gore navedenih čestica, tužena razumije da vještak nije ulazio dublje u problematiku pa sagledao i situaciju sa kućom na broju 27, jer ga sud to nije mi tražio. Da je, vidio bi da se i ta kuća ne nalazi na svojoj čestici 7382, nego je na njoj kuća sa brojem 29. Slična situacija je i sa ostalih nekoliko kuća u nizu. Sve je vidljivo i provjerljivo u ZIS-u.

7.4. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka, budući je isti napravljen stručno, u skladu sa pravilima struke te na isti stranke nisu imale primjedbi.

7.5. Glede podeska tuženika od 15. rujna 2025. sud nije tražio dopunu nalaza i mišljenja od vještaka, odnosno sud nije tražio od vještaka da odgovori na primjedbe tuženika, budući te primjedbe se ne odnose na nekretninu koja je predmetom ovog postupka, već na točnost katastarse izmjere za cijelo području [adresa].

8.1. U dokaznom postupku izveden je dokaz saslušanjem tužitelj ice pod 1., tužene i svjedoka DK i FK.

8.2. Tužiteljica pod 1. HK u bitnom je navela kako joj nije poznato točno kako je njezin otac stekao vlasništvo predmetne zemlje, samo se sjeća da je imala otprilike 10 godina kada je njezin otac dobio poziv od Općine da u određenom roku mora započeti sa gradnjom kuće ili će izgubiti to zemljište. Tada se on dogovorio sa KK da će njezin otac dati zemljište, a KK će napraviti zidove te kuće do krova. Nakon što su zidovi bili izgrađeni, oni su se podijelili, to je bilo ili 1963. ili 1967. Njezin otac je dobio zapadni dio kuće, svaka kuća je imala svoj ulaz i okućnicu, jedino je bio zajednički zid između te dvije kuće. Nakon što su kuće dovršene svaki od njih se uselio u svoj dio. To je bilo otprilike 1970-ih godina. Nakon toga, više se nisu mijenjale međe, odnosno nisu se mijenjali gabariti kuće, već je svatko digao kat. Nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva njezinom ocu niti ga je smetao u posjedu. Navodi kako je njezin majka umrla 80-ih godina, nakon njene smrti njezin otac se ponovno oženio i to za MK. Nakon smrti njezina oca, ona je nastavila živjeti u toj kući zajedno sa svojim sinom, tužiteljem pod 2., sve do svoje smrti. Nikakvi sporovi oko te kuće nisu vođeni, samo se napravila legalizacija kuće.

Navela je da kuća koja je predmet ovog postupka pripala je njezinom ocu. Njezin otac je bio pomorac i od Jadrolinije je dobio stan u [adresa] i dok je plovio, živjeli su u Rijeci i povremeno dolazili u predmetnu kuću. Njezini roditelji su se preselili 80-ih godina kada je njezin otac prestao ploviti, ona je i dalje ostala živjeti u [adresa], a povremeno bi dolazila u [adresa] u tu kuću. Roditelji tuženice nikada nisu njezinom ocu osporavali pravo vlasništva te kuće. Smatra da je u poštenom posjedu svoje kuće i da ne postoji nikakva pisana obveza od strane njezinog oca i nje prema tuženoj.

8.3. Tužena CKĐ u bitnom je navela kako su VK i njezin otac Miloš Letica 1962. sklopili dogovor da će VK dati zemlju, a da će njezin otac na toj zemlji izgraditi prizemlje kuće sve do krova. Njezina baka je digla kredit kako bi se mogla financirati izgradnja te kuće i njezin otac je prvo izvršio iskope, što je bio zahtjevan posao, budući je tu prolazio potok, a zatim je i izgradio prizemlje kuće. Oni su se podijelili 1963. na način da je VK dobio istočni dio, a oni zapadni dio te kuće. Napominje da je VK posjed tog zemljišta naslijedio od njegova oca. Također napominje da su čestice točno navedene u katastru, ugovoru o građenja u i sporazumu, a tek kasnije je nastala sva ta zbrka oko čestica. VK je 1966. formirao svoju česticu, tada je ta parcela rascijepana i on je upisan kao vlasnik te čestice i sada je upisan, no na toj čestici sada je kuća trećih osoba. Problemi su nastali 2001. kada je HK dala izjavu pred javnim bilježnikom, zajedno sa svojim ocem i bratom, da oni nisu posjednici čestice 7371/2, već da je to NK. Temeljem te izjave, a sve budući je NK već bila upisana kao vlasnica, NK je ishodila kredit kojeg nije vraćala i ta čestica je sada predmetom ovrhe. Radi se o čestici na kojoj je izrađena kuća, odnosno o čestici koju je u podjeli dobio njezin otac. Čestica zemlje je u ovršnom postupku prodana, navodi kako su 2020. dobili odgodu ovrhe, dok se ne riješi pitanje vlasništva te čestice. Smatra da tužitelji nisu pošteni posjednici, sve do trenutka dok ne ishode obvezu koju je njihov otac preuzeo ugovorom o građenju, a to je da KK odnosno tužena kao njegova nasljednica dobije u vlasništvo zemlju na kojoj je izgrađena njezina kuća, zato smatra da ovaj postupak treba staviti u mirovanje te da se o njemu može odlučivati tek kada tužena postane vlasnica svoje zemlje. Napominje da u toj kući živi zajedno sa svojim suprugom i četvoro djece, od kojih dvoje još ide u osnovnu školu, dok dva kata iznajmljuju i od toga prehranjuju svoju obitelj.

Iskazala je da predmetna nekretnina pripala je u vlasništvo VK. Njezin otac je umro u travnju 2003., a majka 2020. i njezin otac do svoje smrti VK odnosno tužiteljima nije nikada osporavao pravo vlasništva predmetne kuće. Napomenula je da njezin otac nije bio upoznat sa cijelom novom pravnom situacijom. VK dobio je građevinsku dozvolu koja je glasila na čestice koje su i stvarne i koje su navedene u ugovoru o građenju. Tek prilikom legalizacije otkrilo se da kuća ne leži na česticama za koje su smatrali da su vlasnici. Legalizaciju su pokrenuli otprilike 2017., kada je bila izmjera po geometru i tada su saznali na kojim česticama leži njihova kuća. Cijelo mjesto je pomaknuto i sve kuće u mjestu imati će isti problem.

8.4. Saslušani svjedok DK je iskazao kako živi na [adresa] cijeli svoj život, dakle 77 godina. Od predmetne nekretnine je udaljen možda 200 metara te mu je poznato sve vezano uz predmetnu nekretninu. Poznato mu je da je VK počeo raditi kuću na tom zemljištu i to 50-ih godina prošlog stoljeća, no zbog klizišta su pali zidovi. Nakon potresa, a potres je bio 1962., poznato mu je da je VK dogovorio se da KK da grade dvojnu kuću. Oni su se odmah i podijelili te je VK pripao istočni dio, a KK zapadni dio. Koliko je svjedoku poznato među njima nikako nije bilo nesuglasica ili ikakvih svađa glede tih nekretnina. Navodi kako je tužiteljici HK radio krov na toj kući prije otprilike 10 – 15 godina i tada dok je izvodio radove nitko mu nije prigovarao da se radovi izvode na tuđem zemljištu. Kada je izvodio radove tada je već bila napravljena međa između tužiteljice i tuženika, to je međa u kamenu, odnosno to su suhozidi, a na početku su betonski blokovi, zbog visinske razlike smatra da ta međa pripada zapadnom dijelu.

Koliko je svjedoku poznato između tužitelja i tužene, odnosno njihovih prednika nikada nije bilo sporno niti pitanje vlasništva niti posjeda, VK i KK su se međusobno dogovorili i to se poštovalo. Naime, zemlja je bila od VK u cijelosti i oni su se dogovorili da KK napravi prizemlje za sebe i za njega.

Svjedoku se pokazuje fotografija broj 1 koja prileži spisu na listu 100 spisa te je isti iskazao da prva kuća po redu je kuća KK, u sredini je kuća tužitelja, a iduća kuća je kuća od ČK.

8.5. Svjedok FK iskazao je kako živi na [adresa], od predmetne kuće udaljen je možda 300 metara. VK, otac od tužiteljice HK, bio je pomorac, živio je u Rijeci, ali je ovdje imao zemlju i kada su svi gradili kuće nakon potresa 1962. Kako nije živio ovdje, dogovorio se sa KK, ocem od CKĐ, da on da zemlju, a da KK napravi prizemlje obadvije kuće. Oni su se odmah i podijelili, VK je pripadao istočni dio, a KK zapadni dio. Iza kuće je odmah napravljena i međa, ona je prvo bila u suhozidima, a prije otprilike 15 godina kada su se radili i prednji zidovi tada je ona napravljena od betona. VK i KK su uvijek bili u dobrim odnosima, nikada nije bilo sporova oko međe, niti sporova oko prava vlasništva te nekretnine. Prvi kat je napravio VK i nakon njegove smrti to je ostalo njegovoj drugoj ženi, dok drugi kat i krov je napravila HK i to je u njezinom vlasništvu. Nakon smrti ĆK je ostalo i prizemlje.

8.6. Sud je pokonio vjeru iskazima tužiteljice pod 1. tužene te svjedoka, budući su svi iskazivali životno argumentirano i sukladno ostalim dokazima provedenim u postupku. Ovdje valja napomenuti da iskaz tužiteljice pod 1. i tužene u bitnom se ne razlikuju, i isti su sukladni i ostalim dokazima provedenim u postupku.

9. Tijekom postupka sud je utvrdio da je prednik tužiteljice pod 1., VK, otac od tužiteljice HK i prednik tužene KK, otac od CKĐ izgradili dvojnu kuću 70tih godina prošlog stoljeća i to na način da je prednik tužiteljice dao zemljište, a prednik tužene je izgradio kuće do razine prizemlja. Oni su se podijelili 1963. na način da je VK dobio istočni dio, a tuženici zapadni dio te kuće, tada su podijelili i okućnicu i napravili zid koji je predstavljao među između njihovih nekretnina, da su kuće i okućnice u današnjim gabaritina te da se međe od tada nisu mijenjale. Isto navode saslušane stranke i svjedoci DK i FK. Ovdje valja napomenuti da i tužena navodi da je u početku sve bilo u redu, a da su tek prilikom legalizacije vidjeli na kojim česticama leže njihove kuće te da stoga smatra da tužitelji ne mogu biti vlasnicima svoje kuće, budući njezina kuća ne leži na česticama za koje je smatrala da je vlasnica.

Iz iskaza tužene, ali i tužiteljice, proizlazi da je katastarska mapa za cijelo mjesto pomaknuta, te da sve kuće nisu na onim česticma za koje misle već na drugim te da cijelo mjesto mora raditi novu izmjeru.

Valja istaknuti da je i sama tužena u svome iskazu navela da su čestice točno navedene u katastru, ugovoru o građenja u i sporazumu, a tek kasnije je nastala sva ta problematika oko čestica.

10. Prema stavu ovog suda tim navodima nije dovedeno u sumnju poštenje prednika tužitelja, a niti samih tužitelja. Naime, i tužitelji i tužena su u posjedu svoje nekretnine od podjele njihovih prednika, odnosno od 1963., međa između njih nije sporna i nije sporno da svatko koristi svoju nekretninu samostalno i nesmetano.

11. Provedenim dokaznim postupkom je utvrđen posjed prednika tužiteljice i tužiteljice na predmetnim nekretninama od 1963. godine prošlog stoljeća, što znači da se isti treba promatrati kroz primjenu pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) i čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91), te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1996., koji je stupio na snagu 01. rujna 1980.) i Zakona o vlasništvu ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV, koji je stupio na snagu 01.01.1997.), sve temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a budući da se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka.

Prema paragrafu 1468. OGZ-a rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama temeljem redovne dosjelosti bio je 30 godina, s time da je isti sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04.04.1960. skraćen na 20 godina, dok je prema paragrafu 1472. OGZ-a rok za izvanrednu dosjelost bio 40 godina, a temeljem kojih su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja ZOVO.

Čl. 28. ZOVO je propisano da savjesni i zakoniti nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Nadalje, određeno je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. Odredbom čl. 30. ZOVO određeno da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici , odnosno kao savjesni posjednici.

Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

12. Ovaj sud smatra dokazanim da su se prednici tužitelja nalazili u posjedu predmetnih nekretnina od 1963., čime je dokazano poštenje tužiteljice.

Time je ovaj sud utvrdio da je proteklo vrijeme potrebno za izvanrednu dosjelost, kao i činjenicu da nitko tužiteljicu, ali niti njezine pretke, nije smetao u posjedu i to značajno više od 20 godina.

Stoga, neosnovani su navodi tuženice da predmetne nekretnine ne bi bile u vlasništvu tužitelja.

Budući da je nedvojbeno utvrđeno da su predmetne nekretnine u nesmetanom posjedu tužitelja te da je proteklo vrijeme koje se gore citiranim odredbama propisuje kao potrebno da bi pošteni posjednik postao vlasnikom temeljem dosjelosti, to je odlučeno kao u izreci.

13. Odluka o trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., 155. i 164. ZPP-a. Vrijednost predmeta spora u tužbi je označena u iznosu od 5.000,00 kn, odnosno kada se preračuna prema službenom tečaju konverzije dobije se iznos od 663,30 eur, što znači da za jednu redanju treba priznati 75 bodova.

Budući je tužiteljica u cijelosti uspjela u postupku, kao parnični trošak priznaje joj se nagrada za sastav tužbe sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023.), pristup na ročišta održana dana 12.1.2024., 8.3.2024., 23.1.2026 i 17.3.2026., ukupno 375 bodova, odnosno 750,00 eur. Taj trošak treba uvećati za vrijednost PDV-a od 25%, odnosno za iznos od 187,50 eur, te treba pridodati trošak vještačenja u iznosu od 500,00 eur i trošak sudskih pristojbi u iznosu od 53,07, što daje trošak tuženika u visini od 1.303,07 eur. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci pod točkom III.

Makarska, 27. travnja 2026.

S U T K I NJ A:

Mirjana Urlić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tužene

- u spis.