REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM

ZAGREBU

Zagreb-Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pn-172/2016-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

i

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Berislavu Zaninoviću, kao sucu pojedincu, na prijedlog više sudske savjetnice specijalistice ČD, u pravnoj stvari tužiteljice- protutužene ČDV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tatjani Lindić, odvjetnici u Samoboru, protiv tuženika - protutužitelja KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanom po punomoćniku DD, odvjetniku u [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 3. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice-protutužene Tatjane Lindić, odvjetnice u Samoboru i punomoćnika tuženika-protutužitelja DD, odvjetnika u [adresa], temeljem odredbe članka 335. stavak 4. ZPP-a, dana 27. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 13. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici-protutuženoj ČDV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , iznos od 3.318,07 EUR (slovima: tri tisuće tristo osamnaest eura i sedam centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. travnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene ČDV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dijelu u kojem potražuje isplatu iznosa od 16.436,82 EUR (slovima: šesnaest tisuća četiristo trideset šest eura i osamdeset dva centa), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. travnja 2024. do isplate.

III. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"1. Nalaže se tužiteljici-protutuženici ČDV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da plati tuženiku-protutužitelju KD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 3.105,71 EUR (slovima: tri tisuće sto pet eura i sedamdeset jedan cent), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.7.2017. godine pa do isplate, po stopi određenoj odredbom čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od petnaest dana.

2. Nalaže se tužiteljici-protutuženici naknaditi tuženiku-protutužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa propisanim zakonskim zateznim kamatama isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od petnaest dana."

IV. Nalaže se tuženiku-protutužitelju KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici-protutuženoj ČDV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak ovog postupka u iznosu od 3.827,77 EUR (slovima: tri tisuće osamsto dvadeset sedam eura i sedamdeset sedam centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tužiteljice-protutužene ČDV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.332,25 EUR (slovima: tri tisuće tristo trideset dva eura i dvadeset pet centi) uz pripadajuće zakonske zatezne kamate kao neosnovan.

VI. Odbija se zahtjev tuženika-protutužitelja KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.744,00 EUR (slovima: pet tisuća sedamsto četrdeset četiri eura) uz pripadajuće zakonske zatezne kamate kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica i posjednica ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica] šuma Starča u Starči od 4r i 79 čhv, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u posjedovni list broj 636 za k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica ističe da je u naravi šuma između suvlasnika podijeljena tako da se na terenu točno zna tko uživa koji dio šume. Nadalje, tužiteljica ističe da je u tijeku mjeseca rujna 2015., tuženik uz dogovor sa tužiteljicom i uz njezino dopuštenje izvršio u njezinom dijelu navedene šume sječu drva. Tužiteljica ističe da je dogovor između stranaka bio da tuženik slobodno posiječe šumu i da za to isplati tužiteljici cijenu vrijednosti drva u šumi, sve nakon rušenja drva, obrade drva i izvlačenja drva iz šume te prodaje istih.

2. Nadalje tužiteljica ističe da je tuženik izvršio sječu drvne mase šume tužiteljice i to u vrijednosti od cca 5.972,53 EUR (45.000,00 kuna) te da je tužiteljici kasnije isplatio samo 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna), dok ostatak od 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna) nije niti nakon odvjetničke opomene. Slijedom navedenoga, tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se naložiti tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 3.981,68 EUR uz zakonske zatezne kamate i troškove postupka.

3. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 13. ožujka 2025. (list 150-151) tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će se tuženiku-protutužitelju naložiti da isplati iznos od 19.754,89 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka. Slijedom navedenoga, tužiteljica-protutužena je navedenim podneskom preinačila tužbu.

4. Sud je preinaku tužbe iz podneska od 13. ožujka 2025., tužiteljice-protutužene dopustio jer je prema ocjeni ovog suda navedeno svrsishodno za konačno rješenje odnosa između stranaka. Svrsishodnost se ogleda u tome da sud odluči o svim zahtjevima stranaka u jednom postupku, kako bi se izbjeglo pokretanje novih postupaka i stvaranje daljnjih troškova, a sve u skladu s člankom 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje ZPP). Slijedom navedenoga, u smislu članka 190. stavak 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci rješenja.

5. U odgovoru na tužbu (list 12-13) tuženik navodi da osporava navode tužbe te da se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik ističe da tužiteljica možda i jest upisana suvlasnica i suposjednica šume označene kao kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ali da navod da je u naravi šuma podijeljena ne mora biti točan. Naime, kako to ističe tuženik prilikom dogovora o sječi stabala, tuženik je s tužiteljicom došao na lice mjesta te mu je tužiteljica pokazala navodne međe. Nadalje navodi tuženik da je doveo svoje radnike u šumu, pokazao im međe kako ih je njemu pokazala tužiteljica te su započeli sječu, međutim uskoro su ga radnici nazvali i rekli da je došao neki čovjek kojim im prijeti i brani sječu. Kako to navodi tuženik, vratio se na teren na kojem je zatekao osobu koja mu je rekla da se zove RD te da je šuma koju siječe njegova, ne od tužiteljice.

6. Tuženik navodi da je potom otišao po tužiteljicu te se vratio s njom na lice mjesta koja mu je rekla da on to "sredi". Tuženik ističe da je potom umjesto tužiteljice obeštetio navedenog RD, tako što mu je dovezao dva kamiona ogrjevnog drva hrasta i bukve, ukupno 24 m3, vrijednosti 350 kn/m3. Nadalje tuženik ističe da je sve što je do tada posječeno ostavio izvučeno na cesti i manjim dijelom u šumi, jer se s tužiteljicom nije mogao dogovoriti o daljnjoj sječi i o tome je li šuma njezina ili nije.

7. Također, u odgovoru na tužbu tuženik navodi kako ne osporava da je postojao dogovor s tužiteljicom o sječi drva, međutim da je dogovor bio da tuženik isplati tužiteljici ukupno 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna), a ne 5.972,53 EUR (45.000,00 kuna). Tuženik ističe da je tužiteljici unaprijed isplatio 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna), međutim da mu tužiteljica nije omogućila daljnju sječu na način da mu potvrdi da je pokazana šuma doista njezina. Tuženik ističe da je dogovor bio i da se preostali iznos od 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna), isplati po završetku sječe, međutim do daljnje sječe nije došlo te stoga tuženik zbog promijenjenih okolnosti , odnosno upitnog tužiteljičinog posjeda šume prema navodima tuženika nije u obvezi isplatiti preostali dio. Tuženik ističe da je svaki dogovor, odnosno pravni posao između njega i tužiteljice raskinut jer šuma ima nedostatak i jer je tužiteljica dovela tuženika u zabludu. Tuženik ističe da je tužiteljici isplatio 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna), za drva koja nisu njezina te još tome vrijednost od 1.114,87 EUR (8.400,00 kune) vrijednosti drva kojima je tuženik obeštetio RD. Zaključno, tuženik predlaže odbiti tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

8. U odgovoru na tužbu, tuženik podnosi i protutužbu s prijedlogom da se naloži tužiteljici da isplati tuženiku iznos od 3.105,71 EUR uz zakonske zatezne kamate i troškove postupka. Naime, kako to ističe tuženik-protutužitelj, tužiteljica-protutužena mu je prouzročila štetu nastalu u obliku izmakle dobiti koju bi ostvario prodajom drva te stvarnu štetu koju je tuženik-protutužitelj pretrpio plaćanjem unaprijed tužiteljici- protutuženoj i obeštećujući RD.

9. Na ročištu od 31. listopada 2017. (list 15), punomoćnica tužiteljice -protutužene između ostaloga navela je kako se protivi protutužbi u cijelosti te da je u stvarnosti tuženik-protutužitelj započeo sa sječom šume prije nego mu je tužiteljica-protutužena pokazala granice svog posjeda te da je stoga tuženik-protutužitelj dijelom sjekao i stabla u šumi RD radi čega mu je i odvezao drva koja je posjekao u njegovoj šumi.

10. Tijekom postupka sud je proveo dokaz čitanjem i uvidom u: izvadak iz zemljišne knjige u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni odjel [adresa], zem. čest. 2025/1, šuma Starča u Starči, 4r, 79 čhv (list 4), posjedovni list Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina [adresa], posjedovni list: 636, k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], starča u Starči, šuma, površine 5755 m2 (list 5), posjedovni list Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina Samobor, posjedovni list 107, k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], Starča u Starči, šuma, površine 11793 m2 (list 6), posjedovni list Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina [adresa], k. o. [katastarska općina], posjedovni list: 836, kat. čest. [katastarska čestica], Starča u Starči, šuma, površine 5755 m2 (list 7), presliku opomene pred tužbu od 24. studenoga 2015. (list 8), saslušana je tužiteljica-protutužena kao stranka postupka (list 16-17), saslušan je tuženik-protutužitelj kao stranka postupka (list 17-18), pregledan je posjedovni list Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina [adresa], k. o. [katastarska općina], posjedovni list: 130, kat. čest. [katastarska čestica], Starča u Starči, šuma površine 8697 m2 (list 36), Izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina [adresa], evidencijski broj: 1078660/2023 (list 37), Izvadak iz zemljišne knjige u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni odjel [adresa], zem. čest. 2023/1, šuma Starća u Starći, 1r,818 čhv (list 38), provedeno je geodetsko i šumarsko vještačenje uz očevide na licu mjesta, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Vladimira Zelenike ing. geodezije od 19. veljače 2024. (list 73-90), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za šumarstvo i procjenu šumskog zemljišta Vladimira Grgesine, dipl.ing.šum.univ.spec.silv. od 12. travnja 2024. (list 98-133), saslušan je svjedok RD na ročištu od 24. rujna 2025. (list 175-176), saslušan je svjedok ZD na ročištu od 24. rujna 2025. (list 177-179), saslušana je svjedokinja HD na ročištu od 24. rujna 2025. (list 178-179), sslušan je svjedok ĐD na ročištu od 12. studenoga 2025. (list 187-189).

11. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene djelomično osnovan, dok protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja nije osnovan.

12. Predmet spora je zahtjev tužiteljice-protutužene za naknadu štete zbog sječe šume na njezinom suvlasničkom dijelu šume, odnosno ¼ dijela zem. čest. 2025/1 šuma Starča u Starči od 4r i 79 čhv, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i u posjedovni list 636 za k. o. [katastarska općina] te zahtjev tuženog-protutužitelja za isplatu iznosa od 3.105,71 EUR za naknadu štete koja je prema navodima tuženika-protutužitelja istome nastala radi isplate iznosa od 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna) tužiteljici-protutuženoj za drva koja nisu njezina te iznosa od 1.114,87 EUR (8.400,00 kuna) na ime vrijednosti drva kojima je tuženik-protutužitelj obeštetio RD.

13. Između stranaka nije sporno da su imali dogovor sukladno kojemu bi tuženik- protutužitelj izvršio sječu drvne mase u šumi tužiteljice-protutužne uz novčanu naknadu, da se sječa drva dogodila u mjesecu rujnu 2015. te da prije predmetnog događaja nije bilo sječe šume. Naime, između stranaka postupka sporna je visina novčane naknade koju su stranke dogovorile da će tuženik-protutužitelj isplatiti tužiteljici-protutuženoj kao cijenu za izvršenu sječu drvne mase u šumi tužiteljice - protutužene. Nadalje, sporno je pitanje je li tužiteljica-protutužena ispravno pokazala tuženiku-protutužitelju međe šume, dakle granice šume, zatim je li tuženik-protutužitelj izvršio sječu šume u vlasništvu RD radi pogrešnih uputa tužiteljice- protutužene te je li radi navedenoga nadoknadio vrijednost posjećenih drva RD. Također sporno je pitanje je li tuženik-protutužitelj suprotno dogovoru s tužiteljicom-protutuženom započeo sa sječom šume prije nego mu je ona pokazala dio šume koji je njezin, odnosno na kojem može sjeći. Nadalje sporna je količina odsječenih drva te iz čijeg dijela šume su drva odsječena. Također, s obzirom na isaknuti prigovor zastare tuženika-protutužitelja iz podneska od 10. studenoga 2025. (list 182-184), sporno je pitanje je li nastupila zastara tužbenog zahtjeva.

14. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni odjel [adresa], zem. čest. 2025/1, šuma Starča u Starči, 4r, 79 čhv (list 4), utvrđeno je da su kao suvlasnici upisani: HD Č, Mijin, Molvice 102 i to suvlasnički dio: ¼, LD ČDV, [adresa] i to suvlasnički dio: ¼, LD K, Mijin, Molvice 3 i to suvlasnički dio: ¼, FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], I odvojak 1, [adresa] i to suvlasnički dio: ¼.

15. Uvidom u posjedovni list Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina [adresa], posjedovni list: 636, k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], starča u Starči, šuma, površine 5755 m2 (list 5), utvrđeno je da je kao posjednica upisana D ČDV, RD, R, [adresa], 10430, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Nadalje, uvidom u posjedovni list Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina [adresa], posjedovni list 107, k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica], Starča u Starči, šuma, površine 11793 m2 (list 6), utvrđeno je da je kao posjednik upisan R UD, Č, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Uvidom u posjedovni list Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Zagreb, odjel za katastar nekretnina [adresa], k. o. [katastarska općina], posjedovni list: 836, kat. čest. [katastarska čestica], Starča u Starči, šuma, površine 5755 m2 (list 7), utvrđeno je da je kao posjednik upisan FD, Č, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

16. Saslušana kao stranka na ročištu od 27. studenoga 2017. (list 16 -17), tužiteljica- protutužena između ostaloga navela je da je vlasnica šume zajedno sa još 4 vlasnika čiji su dijelovi omeđeni mejašima. Nadalje je navela da svoju šumu nije sjekla pedeset godina te joj je stoga bila namjera dati nekome da to obavi kako bi rasla nova šuma te je dobila preporuku za tuženika-protutužitelja. Nadalje, tužiteljica-protutužena navela je da su se dogovorili da tuženik-protutužitelj posječe doslovno sva stabla iz njene šume te da joj za to isplati iznos od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna). Isto tako, tužiteljica-protutužena navela je da je pokazala tuženiku-protutužitelju granice svoje parcele, koja je do susjedne šume ograđena putem, a sa preostalih strana livadom i putevima.

17. Tužiteljica-protutužena je nadalje navela da se kasnije tog dana malo premišljala jer da su joj drugi govorili da je mogla tražiti veći iznos te je stoga ujutro nazvala tuženika-protutužitelja na što joj je on odgovorio da su njegovi radnici već na terenu. Nadalje je navela da je molila tuženika-protutužitelja da ne počne sječu dok ne dođe, da je s njom išao njezin bratić kako bi barem netko bio uz radnike dok traje sječe. Također, tužiteljica-protutužena navela je da su radnici već posjekli deset staba la iz susjedne šume gospodina FD te par stabala iz njezine šume. Nadalje je navela da je nakon toga odmah otišla gospodinu FD, obavijestila ga o čemu se radi te kad su se vratili u šumu, vidjeli su da je tih deset stabala bilo na putu. Naime, između njega i tuženika-protutužitelja je postignut dogovor da mu ta stabla isti ili drugi dan odveze, međutim tuženik-protutužitelj to nije učinio nego je nastavio sjeći stabla i voziti ih na prodaju te je gospodinu FD odvezao deset stabala nakon petnaest dana.

18. Također, tužiteljica-protutužena navela je da je prilikom pokazivanja tuženiku- protutužitelju dokle seže njena šuma, osim nje i tuženika-protutužitelja bio prisutan i njegov radnik, međutim da ne zna kako se zove. Nadalje je navela da su se dan prije kod nje doma dogovorili za cijenu stabala, da je tuženik-protutužitelj bio u šumi petnaest do dvadeset dana prije toga jer je htio vidjeti gdje se nalazi šuma. Također, tužiteljica-protutužena navela je da su događaju koji se odvio sutradan nakon dogovora, osim stranaka, njenog bratića i gospodina Z bila prisutna i četiri tuženikova-protutužiteljeva radnika. Nadalje je tužiteljica-protutužena navela da joj je tuženik-protutužitelj na postavljeni upit zašto je sjekao preko puta odgovorio da mu je ona tako pokazala, da vjeruje da je tuženik-protutužitelj odvezao gospodinu FD njegova stabla jer da isti po tom pitanju nije ništa prigovarao. Također, navela je da je nakon tog događaja tuženik-protutužitelj mjesec dana sjekao i odvozio drva, da je šuma potpuno posječena. Isto tako, tužena-protutužiteljica je navela da je tuženik- protutužitelj predložio cijenu od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna) na koju je ona pristala, međutim da je zatražila kad posječe šumu te vidi koliko stvarno toga ima da joj još nešto plati pored dogovorenog iznosa da ne bi bila na gubitku. Nadalje je istaknula da pored navedenoga nisu imali nikakav drugi element dogovora, da je ona išla na poštenje te da je smatrala da ako bi ta cijena bila realna za količinu drva u šumi, da tuženik-protutužitelj više ništa ne bi trebao isplatiti pored dogovorenog iznosa.

19. Također, tužiteljica-protutužena je istakla da joj je od konca mjeseca kolovoza tuženik-protutužitelj nakon višestrukih poziva konačno donio doma iznos od 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna) te da je na njeno pitanje misli li isplatiti ostatak stalno govorio "budem, budem", međutim da nije isplatio ostatak. Također, tužiteljica-protutužena navela je da joj je tuženik-protutužitelj poslao SMS u lipnju 2016., u kojem je naveo da će doći do nje i donijeti novac na što mu je tužiteljica-protutužena navela da ako ne dođe da ga više neće zvati nego da će u naplatu krenuti na teži ali sigurniji način, na što je tuženik-protutužitelj odgovorio da će donijeti novac. Odgovarajući na postavljene upite, tužiteljica-protutužena navela je da su njezina posječena stabla bila označena, dok stabla susjedove šume nisu bila označena, da je na njezinom dijelu šumar na njezin zahtjev izašao na teren i „počekirao“, ali ne sva stabla nego ona za koja je procijenio da su već velika i stara. Nadalje je navela da je šumar možda počekirao svako treće stablo, da sitne bukvice nije uopće označio da su sva stabla iz njezine šume posječena i odvezena. Također, tužiteljica-protutužena navela je da su joj rekli da je cijena m3 hrasta oko 119,45 EUR (900,00 kuna), bukve 53,09 EUR (400,00 kuna) te ogrjevnog drva 26,54 EUR (200,00), da je ona tuženiku-protutužitelju prodala šumu, međutim da nisu dogovorili za koju svrhu.

20. Saslušan kao stranka na ročištu od 27. studenoga 2017. (list 16 -17), tuženik- protutužitelj naveo je da je točno kako je čuo da tužiteljica-protutužena prodaje šumu, međutim da iznos koji je dogovoren nije točan. Naime, kako to navodi tuženik - protutužitelj, tužiteljica-protutužena je u početku tražila 6.636,14 EUR (50.000,00 kuna), međutim da je on tražio da prvo vidi šumu. Nakon što je vidio šumu, ocijenio je da je to previsoka cijena i ponudio joj 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna) s time da ako bi on zaradio više dao bi joj još 663,61 EUR (5.000,00 kuna). Kako to navodi tuženik- protutužitelj ne radi se o tome da procjena količine drva ne bi bila točna, nego se radi o tome koliku bi cijenu uspio postići, da se on inače bavi time i nekad zna zaraditi te ponekad biti i na gubitku. Tuženik-protutužitelj naveo je da ako bi prodaja išla dobro da bi joj isplatio neki iznos, da su sjekli šumu kako je tužiteljica-protutužena i pokazala, međutim da je potom došao jedan gospodin jako neugodan koji je prijetio. Nadalje navodi da taj dan nije mogao doći, već da je došao naknadno te da je taj gospodin tražio da mu doveze baš ta stabla koja su posječena i koja su bila izvučena na put, radilo se o dva kamiona drva da mu je to drvo i odvezao te da sigurno nije prošlo 15 dana da mu to odveze. Također je naveo da se kasnije sve zakompliciralo prvo sa gospodinom FD i međama, da su oznake na stablima bile nevažeće jer su prošle tri godine, da nigdje ne možete prodati stabla s nevažećom oznakom. Tuženik- protutužitelj nadalje je naveo da je on odvezao nekih pet kamiona drva, da je ostalo ostavio nakon svih navedenih problema i SMS-ova tužiteljice. Također je naveo da je bio u odvjetničkom uredu njezine punomoćnice, nudio preostalih 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna), međutim tada je tužiteljica-protutužena govorila da se raspitala da ju je tuženik-protutužitelj prevario, da je iznos veći te je tada tražila ne više 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna), nego 5.308,91 EUR (40.000,00).

21. Nadalje je tuženik-protutužitelj naveo da je na prethodno navedeno reagirao, da više nije htio isplatiti ni 1.990,84 EUR (15.000, kuna) i da je to njegova greška. Također je naveo da je prva stabla posjekao i na koja je reagirao gospodin FD tamo gdje mu je tužiteljica-protutužena pokazala za što ima svjedoka ĐD koji je bio prisutan kako kod dogovora o cijeni, tako i pokazivanja međe. Nadalje je naveo da mu je teško procijeniti koliko je tamo drveta bilo, da kod kupnje u pravilu traži knjižicu s doznakama koju izdaje šumarija te da prema tome može procijeniti količinu. Naveo je nadalje da tužiteljica navedeno nije imala, nego je rekla da u šumi ima 300 m. Odgovarajući na postavljene upite, naveo je da se upušta u sječu šume koja nije označena ako se radi o vlasniku koji se može legitimirati vlasničkim listom te ako vlasnik traži da posječe šumu. Također, naveo je da nakon incidenta sa gospodinom FD više nije sjekao u šumi tužiteljice-protutužene, da je to bilo pred kraj, a ne prvi dan kao što je tužiteljica-protutužena izjavila. Tuženik-protutužitelj nadalje je naveo da šuma tužiteljice-protutužene nije bila do kraja posječena, da su svi bili tamo i stranke i gospodin FD i njegovi radnici kad je došlo do incidenta. Također, naveo je da nakon toga više nisu sjekli, da je tužiteljici-protutuženoj rekao gdje je njeno drvo koje je posjekao, da je nudio 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna), do pune visine dogovorenog jer je namjeravao dovršiti, međutim da je odustao kada je čuo od punomoćnice tužiteljice-protutužene da ista traži isplatu do 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna) te je tada odustao. Očitujući se na primjedbu punomoćnice tužiteljice-protutužene na iskaz, naveo je da nije nudio isplatu 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna) u uredu punomoćnice, nego je došao s namjerom da bi to platio, međutim da je odustao kada je čuo da tužiteljica-protutužena traži 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna), a ne 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna).

22. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke od 19. veljače 2024. (list 73- 90), utvrđeno je između ostaloga da je vještak na očevidu pristupio geodetskoj izmjeri i identifikaciji predmetne nekretnine zem. čest. 2025/1 u k. o. [katastarska općina] , radi utvrđivanja granica između predmetne nekretnine (šuma) te identifikacije točnog mjesta na kojem je izvršena sporna sječa drvne mase, kao i identifikacija šume zem. čest. 2023/1 u vlasništvu RD. Nadalje je vještak naveo da je sporna posječena stabla prikazo na skici lica mjesta u mjerilu 1:1000 te ih označio brojevima od 1 do 325 i slovima od A do K. Panjevi označeni brojevima 11,12,14 i 29 nalaze se u šumskom putu, odnosno na zem. čest. 2024 na kojoj je upisano javno dobro putovi u dijelu 1/1. Također je navedeno da se panjevi označeni slovima od B do K te brojevima 85 i 86 nalaze na zem. čest. 2023/1, na kojoj je kao vlasnik upisan RD u dijelu 1/1, dok su ostali panjevi označeni brojevima, kao i panj označen slovom A nalaze na predmetnoj čestici zem. čest. 2025/1. Nadalje se navodi da je prilog nalazu i popis koordinata snimljenih panjeva s njihovim minimalnim i maksimalnim promjerom, da su popisu dodani i panjevi snimljeni na prvom očevidu dana 19. travnja 2023. (označeni brojevima 322,323, 324 i 325) dok uz tri stabla označena brojevima 98, 101 i 143 stoji napomena da su stabla izvaljena.

23. Nadalje, uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Vladimira Grgesine, dipl.ing.šum.univ.spec.silv. za šumarstvo i procjenu šumskog zemljišta od 12. travnja 2024. (list 98-133), utvrđeno je da je predmetna šuma mješovita šuma hrasta kitnjaka, obične bukve i običnog graba. Nadalje je utvrđeno da su sva predmetna posječena stabla odvezena, da su panjevi u poodmaklom stadiju truljenja te da niti jedan panj značajno ne odudara od stadija truljenja ostalih panjeva te da se ne može zaključiti jesu li svi panjevi posječeni u isto vrijeme. Također, navedeno je da je procjena da su predmetni panjevi stari minimalno sedam do dvanaest godina, dok su panjevi 13, 98, 101, 114 i 143 izvaljeni. Nadalje se navodi da je geodet utvrdio da su panjevi 11,12, 14 i 29 van predmetnih nekretnina (k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] – put u Starči te da stoga navedeni panjevi nisu uzeti u daljnjem obračunu drvne mase i vrijednosti. Nadalje se između ostaloga navodi da Zakon o šumama propisuje da se šumska šteta određuje po Šumsko-odštetnom cjeniku (NN 37/15), koji propisuje mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu. Također, navedeno je da je izračunom na nekretnini ČDV utvrđena bruto drva zaliha od 181,963 m3, a neto drvna zaliha (tehnika i višemetarsko drvo) iznosi 163,783 m3. Nadalje, izračunom je na nekretnini AD utvrđena bruto drvna zaliha od 14,229 m3, a neto drvna zaliha (tehnika i višemetarsko drvo) iznosi 12,841 m3. Zaključno, vještak u nalazu i mišljenju navodi da vrijednost posječene drvne zalihe na nekretnini ČDV iznosi: 8.698,29 EUR, dok naknada šumske štete na nekretnini ČDV iznosi 21.745,73 EUR. Vrijednost posječene drvne zalihe na nekretnini RD iznosi: 433,38 EUR, dok naknada šumske štete na nekretnini RD iznosi: 1.083,45 EUR.

24. Saslušan kao svjedok na ročištu od 24. rujna 2025. (list 175 -176), svjedok RD između ostaloga naveo je da je mejaš s ČDV koja je jednog dana oko četiri-pet sati došla do njegovog dvorišta i rekla da je posjekla njegovu šumu. Nakon što mu je navedeno rekla odmah je sjeo na traktor, otišao do šume i vidio da je posječeno 17 bukvi, da KD nije bilo kada je došao, da se sljedeći dan dogodila ista situacija, opet je otišao u šumu te sada vidio KD koji je natovario posječena stabla u kamion i rekao da već ima naručeno za mušteriju tih drva, da je njemu rekao da dođe drugi dan te će onda njemu natovariti. Nadalje je svjedok naveo da od gospođe ČDV nije dobio naknadu, ali da mu je KD dopeljao kamion i prikolicu drva što je otpilike 19-20 kubika drva. Također, svjedok je naveo da je u ono vrijeme 10 kubika drva bilo 464,53 EUR (3.500,00 kuna). Odgovarajući na postavljeni upit, svjedok je naveo da se KD zatekao u njegovoj šumi i počeo sjeći drva, zato jer je KD kupio drva od gospođe ČDV, međutim da mu KD nije rekao da bi mu tužiteljica pokazala gdje može sjeći.

25. Također, odgovarajući na postavljeni upit svjedok je naveo da je vidio da su stabla osim u njegovoj šumi posječena i u šumi tužiteljice-protutužene, da se vratio u šumu nakon što je prvi puta bio u njoj nakon posjeta gospođe ČDV te da su drugi dan kada je došao u šumi bili radnici KD. Nadalje, odgovarajući na postavljeni upit svjedok je naveo da su radnici KD posjekli šumu tužiteljice-protutužene dok nisu sve posjekli. Također je naveo da su njemu rekli da će dobiti drva iz donjeg dijela čestice koji se zove Starča, da su ta drva iz dijela šume tužiteljice-protutužene, da je KD drva koja je posjekao iz njegovog dijela šume odmah prodao prvi dan te da je KD morao sjeći od tužiteljice-protutužene da bi njemu nadoknadio. Isto tako, odgovarajući na postavljene upite svjedok je naveo da mu je KD dopeljao drva nakon jedno mjesec dana te da mu je KD rekao da je kupio drva za 6.636,14 EUR (50.000,00 kuna).

26. Nadalje, saslušan kao svjedok na ročištu od 24. rujna 2025. (list 177-178) ZD, naveo je da je znao da postoji dogovor za sječu šume između stranaka ovog postupka jer je on bio jedan od radnika koji je radio na sječi te da je on došao zadnja tri dana. Svjedok je nadalje naveo da je postojao dogovor da tuženik-protutužitelj sječe šumu tužiteljice-protutužene, međutim da je jedan od tih dana došao RD i rekao da sijeku na njegovom dijelu šume. Nakon toga, prema iskazivanju svjedoka ta drva koja su posjekli odvezli su na njegovo dvorište, dok je ostatak drva ostao dolje izvučen nakon čega su otišli i nisu više radili. Svjedok je nadalje naveo da je RD došao s navodnim policajcem u šumu, da su drva na njegovo inzistiranje odvezena da ne zna tko je odobrio da se drva odvezu. Također, svjedok je naveo da je prije početka sječe drva radnicima mjesto gdje mogu sjeći pokazala vlasnica šume, granica je bila nekakv kanal i špica koja je išla u trokut te da je navodno ispalo da je taj dio šume koji je išao u trokut u vlasništvu RD. Isto tako, svjedok je naveo da nikada nije vidio gospođu ČDV da bi bila u šumi, dok je gospodina RD vidio kada je došao gore. Svjedok je nadalje naveo da je on samo bio na dijelu šume koji je kanal te da je na tom dijelu ostalo još nekih 10 kubika te da ne zna je li posječen osta tak šume jer da nije išao dalje. Odgovarajući na postavljene upite, svjedok je naveo da je vidio da je posječen dio šume u trokutu u špici i da je tu ostalo još desetak kubika, da nije vidio je li posječen dio šume od tužiteljice, da mu nije poznato tko je pokazao granice šume, već da je čuo da su neka gospođa i gospodin ranije bili i pokazali dio šume koji je za sječu, da je bio zaposlen kao traktorist sa zadatkom da izvlači već posječena stabla, da ne zna je li izvlačio drva iz dijela šume tužiteljice-protutužene, da samo zna da je izvlačio iz dijela šume koji se zove Starča. Nadalje je naveo da je mišljenja da je otprilike posječeno 20x80 metara, maksimalno 80 metara, da ne zna točno reći, da je on izvlačio stabla bukve. Odgovarajaći na postavljeni upit, svjedok je naveo da je KD otpeljao drva RD te da su KD i RD razgovarali telefonski te da on ne zna što su dogovorili.

27. Saslušana kao svjedokinja na ročištu od 24. rujna 2025. (list 178 -179), HD navela je da je mejaš s ČDV u šumi koja se zove Starča. Nadalje je navela da je koliko je njoj poznato ČDV pokazivala KD među šume gdje može sjeći, da ona prilikom pokazivanja šume nije bila prisutna te da je možda bio prisutan njezin pokojni suprug. Također, svjedokinja je navela da je bila u šumi nakon što je započela sječa šume te da može reći da su ostale samo grane, da su oni sve otpeljali, da je sve odsječeno u dijelu šume u vlasništvu tužiteljice-protutužene i to koliko je bilo te šume, koja nije bila sječena prije dogovora o sječi s VD. Svjedokinja je nadalje navela da su u dijelu šume tužiteljice-protutužene bila velika stabla, hrastovi, bukve i grab, da su oni posjekli drveće i u dijelu šume RD bez da su rekli tužiteljici-protutuženoj i bez da su ikoga pitali. Također, svjedokinja je navela da koliko ona zna da je KD pokazana šuma koju može sjeći da se ne može sjetiti za koliko, da su tužiteljica - protutužena i ID njezin pokojni suprug išli pokazati šume KD te da šuma koja je predmet ovog postupka nikada nije posječena prije dogovora s VD.

28. Saslušan kao svjedok na ročištu od 12. studenoga 2025. (list 187 -189) ĐD između ostaloga naveo je da su tužiteljica-protutužena i netko od njezine rodbine išli pokazati međe u šumi, da je šumarija radila doznake i da su oni vidjeli te doznake. Svjedok je nadalje naveo da je dva do tri dana nakon što su krenuli sa sječom šume došao neki čovjek i rekao da sijeku na njegovoj parceli. Također, svjedok je naveo da je bio radnik zaposlen na sječi šume, da ga je zaposlio Damir KD, odnosno Autoprijevoz Bratelj, da je s njim, tužiteljicom-protutuženom i njezinim rođakom prilikom pokazivanja šume bio prisutan i KD. Nadalje je svjedok naveo da su imali doznake od šumarije gdje mogu sjeći, da ne zna tko je bio gospodin koji je došao i rekao da sijeku na njegovom dijelu šume, međutim da može reći da su doznake šumarije bile i na dijelu parcele šume u odnosu na koji je taj gospodin tvrdio da je njegova parcela. Također, svjedok je naveo da su se VD i gospođa ČDV dogovorili da se ta drva koja su posječena na dijelu parcele tog drugog gospodina njemu vrate. Svjedok je pojasnio da su kontaktirali telefonskim putem KD kada je došao taj gospodin koji je tvrdio da sijeku na njegovom dijelu šume i on je telefonski kontaktirao gospođu ČDV. Nadalje je svjedok naveo da su kasnije gospođa ČDV i taj čovjek na čijem dijelu šume je sječeno išli gledati nešto u šumu, potom su drva s kamiona odvezena tom gospodinu na čijem dijelu su sjekli u dvorište te da je za navedeno znala i gospođa ČDV. Odgovarajući na postavljeni upit svjedok je naveo da je gospođa ČDV znala da se drva odvoze tom gospodinu, jer da je i ona bila u šumi te da je svjedok razgovarao s njom te da su gospođa ČDV i njezin rođak utvrdili da dio šume na kojem je izvršena sječa drva nije njezin. Također, svjedok je naveo da ne zna ništa o dogovoru gospodina VD i gospođe ČDV vezano za sječu drva u toj šumi, osim da su sjekli na krivom dijelu šume koji je pokazan. Odgovarajući na postavljeni upit, svjedok je naveo da je bio prisutan dogovoru između stranaka vezano za sječu šume, međutim da ne zna za koju cijenu, već da on samo zna gdje se nalazi dio šume na kojem su oni trebali raditi da znaju za poslije. Također, odgovarajući na postavljeni upit svjedok je naveo da su drva koja su posječena u susjednoj šumi odvezena nakon jedno dva do tri dana te da nakon navedenog događaja nisu sjekli u šumi gospođe ČDV, da su u njezinoj šumi sjekli prije tog događaja. Nadalje, odgovarajući na postavljeni upit svjedok je naveo da je posjećena otprilike trećina šuma gospođe ČDV i to sredina šume te da su sječena doznačena stabla ali da se uvijek dogodi neka pogreška.

29. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice-protutužene, budući je isti životan i logično uvjerljiv te u odnosu na odlučne činjenice za odluku u ovom postupku u skladu s ostalim dokazima provedenim tijekom postupka. Nadalje, sud je prihvatio iskaz tuženika-protutužitelja, kao istinit i životno i logično uvjerljiv, izuzev u dijelu u kojem navodi da je dogovorena cijena s tužiteljicom-protutuženom za sječu njezine šume bila 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna) uz dodatan iznos od 663.61 EUR (5.000,00 kuna), budući navedeno nije u skladu s ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka. Također, sud nije prihvatio iskaz tuženika-protutužitelja u dijelu u kojem navodi da je sjekao šumu na način kako mu je to pokazala tužiteljica-protutužena te u dijelu u kojem navodi da je odvezao nekih pet kamiona drva, da je ostalo ostavio nakon svih navedenih problema, budući navedeni dio iskaza nije u skladu s ostalim dokazima provedenim tijekom postupka.

30. Nadalje, sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka AD, budući je isti vjerodostojan, jasan, logičan i uvjerljiv te nije doveden u sumnju ostalim izvedenim dokazima ili okolnostima predmeta. Također, sud je prihvatio iskaz svjedoka ZD, kao istinit izuzev u dijelu u kojem navodi da bi RD došao u šumu s nekim policajcem, budući navedeni dio iskaza nije u skladu s ostalim dokazima provedenim tijekom postupka. Nadalje, sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje CD, kao istinit i životno i logično uvjerljiv. Isto tako, sud je prihvatio iskaz svjedoka MD, izuzev u dijelu u kojem navodi da su doznake šumarije bile i na dijelu parcele šume u odnosu na koji je gospodin koji je došao u šumu rekao da je njegova šuma. Naime, iz drugih dokaza izvedenih tijekom postupka proizlazi da se radi o RD, koji je u svom iskazu od 24. rujna 2025. (list 175-176), naveo da je sva drva koja su posječena izmjerio i označio panjeve, međutim nije naveo da bi njegova šuma imala službene doznake šumarije.

31. Nadalje, sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Vladimira Zelenike ing. geodezije od 19. veljače 2024. (list 73-90), budući je isti sastavljen brižljivo i savjesno te je detaljno obrazložen sukladno spisu priležećoj dokumentaciji. Također, sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za šumarstvo i procjenu šumskog zemljišta Vladimira Grgesine, dipl.ing.šum.univ.spec.silv. od 12. travnja 2024. (list 98 - 133), izuzev u dijelu u kojem vještak utvrđuje naknadu šumske štete na nekretnini tužiteljice-protutužene ČDV i na nekretnini H, obzirom navedeno utvrđenje izlazi izvan okvira zadanog zadatka vještačenja te utvrđuje nastanak štete, iako navedeno predstavlja pravno pitanje o kojem odlučuje sud.

32. Slijedom svega navedenoga, u postupku je utvrđeno da je tužiteljica -protutužena kontaktirala tuženika-protutužitelja radi sječe šume koje je tužiteljica-protutužena suvlasnica i to: ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica] šuma Starča u Starči od 4r i 79 čhv, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i u posjedovni list broj 636, k. o. [katastarska općina]. Prema ocjeni ovog suda tužiteljica-protutužena i tuženik-protutužitelj kao cijenu za sječu kompletne šume u vlasništvu tužiteljice-protutužene dogovorili su cijenu od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna), što proizlazi iz iskaza same tužiteljice-protutužene s ročišta od 27. studenoga 2017. (list 16-17), posebice iz dijela iskaza kada izričito navodi da se dogovorila s tuženikom-protutužiteljem da on posječe doslovno sva stabla iz njene šume i za to joj plati iznos od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna), kao i dijela iskaza u kojem navodi da su dogovorili cijenu od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna), a koju cijenu je sam tuženik-protutužitelj predložio. Nadalje je navela da ona ne zna koliko ima stabala u šumi te da joj kad posječe šumu, kad vidi koliko toga stvarno ima tuženik- protutužitelj plati još nešto povrh dogovorenog iznosa. Sama tužiteljica-protutužena navodi da nisu imali više nikakav drugi element dogovora, da je ona išla na poštenje te smatrala ako bi ta cijena bila realna za količinu drva u šumi, da joj tuženik - protutužitelj više ništa ne bi trebao platiti pored dogovorenog iznosa. Također, iz iskaza tuženika-protutužitelja proizlazi da je tužiteljica-protutužena prvotno tražila 6.636,14 EUR (50.000,00 kuna), koji je iznos kao dogovoreni iznos naveo i svjedok RD u svom iskazu od 24. rujna 2025. (list 175-176), jer da mu je tako rekao tuženik- protutužitelj. Nadalje, tuženik-protutužitelj naveo je da je naposljetku tužiteljica- protutužena pristala na iznos od 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna), s time da bi joj platio dodatni iznos ako bi prodaja dobro išla. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužiteljice- protutužene u navedenom dijelu, odnosno da je cijena za sječu šume u vlasništvu tužiteljice-protutužene dogovorena u fiksnom iznosu od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna), a da ostatak cijene za sječu šume nije bio izričito dogovoren. Naime, plaćanje dodatnog iznosa postojala je samo kao mogućnost oko koje nije bilo čvrstog dogovora. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice-protutužene oko navedenog pitanja, budući je ista iskazivala dosljedno i logično, dok je tuženik-protutužitelj naveo svjedoku RD da je cijena za sječu šume iznosila 6.636,14 EUR (50.000,00 kuna), dok je prilikom davanja iskaza naveo da je cijena 3.981,68 EUR (30.000,00 kuna) uz eventualni dodatak ovisno o postignutoj cijeni te stoga navedeni dio iskaza prema ocjeni ovog suda nije dosljedan. Nakon što su tužiteljica-protutužena postigli dogovor vezano za sječu predmetne šume, tužiteljica-protutužena zajedno sa pok. UD išla je pokazati međe šume tuženiku-protutužitelju s kojim je bio prisutan i njegov radnik ĐD s time da su stabla u šumi tužiteljice-protutužene bila označena od strane šumara, koji je to obavio nekoliko godina ranije. Tuženik-protutužitelj isplatio je tužiteljici-protutuženoj iznos od 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna), dok je ostao nepodmiren iznos od 3.318,07 EUR (25.000,00 kuna). Radnici tuženika-protutužitelja dva do tri dana nakon početka sječe šume počeli su sjeći u šumi RD u kojoj stabla nisu imala doznake Hrvatskih šuma te je tuženik-protutužitelj RD odvezao kamion i prikolicu drva kao naknadu za posječena stabla u njegovoj šumi.

33. Člankom 247. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023: dalje ZOO), određeno je da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Člankom 376. stavak 1. ZOO, određeno je da se Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj obvezuje predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu.

34. U konkretnom slučaju, prema ocjeni ovog suda tužiteljica-protutužena i tuženik- protutužitelj sklopili su usmeni ugovor o kupoprodaji drvne mase u šumi tužiteljice- protutužene označene kao ¼ dijela čkbr. [katastarska čestica] šuma Starča u Strači od 4r i 79 čhv, upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], obzirom su se suglasili o bitnim sastojcima tog ugovora (stvari i cijeni). Naime, kako je to već ranije u obrazloženju presude navedeno prema ocjeni ovog suda tužiteljica-protutužena i tuženik-protutužitelj dogovorili su se da će tuženik-protutužitelj za cijenu od 5.308,91 EUR (40.000,00 kuna), izvršiti sječu drvne mase u šumi tužiteljice-protutužene.

35. Člankom 1045. stavak 1. ZOO, propisano je da tko drugom uzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje . Također, valja reći da je ZOO, definirao opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: 1. subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu, 2. štetna radnja štetnika, 3. šteta, 4. uzročna veza, 5. protupravnost. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik) i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Teret dokazivanja tih pretpostavki je na tužitelju. To znači da ako nedostaje samo jedna od navedenih pretpostavki, nema niti obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu prema kojem je štetnik dužan popraviti prouzročenu štetu oštećeniku

36. Slijedom navedenoga, da bi u konkretnom slučaju tužiteljica-protutužena uspjela s tužbenim zahtjevom koji je usmjeren na naknadu štete mora biti ispunjeno svih pet pretpostavki i to kumulativno. Također, sukladno članku 219. ZPP, mora dokazati istinitost svojih tvrdnji navedenih u tužbi. To u konkretnom slučaju znači da je tužena- protutužiteljica trebala dokazati da je tuženik-protutužitelj neovlašteno izvršio sječu drvne mase u njezinoj šumi te da joj je pri tome nastala šteta. Na temelju provedenih dokaza sud utvrđuje da je između stranaka postojao usmeni ugovor o kupoprodaji drvne mase, kojim je tuženik-protutužitelj od tužiteljice-protutužene kupio cjelokupnu drvnu masu u njezinoj šumi za iznos od 5.308,91 EUR. Iz iskaza stranaka i ostalih proveden ih dokaza proizlazi da je tužiteljica-protutužena dopustila tuženiku-protutužitelju sječu drvne mase upravo temeljem navedenog dogovora. Polazeći od navedenoga, radnja sječe drvne mase nije izvršena bez pravne osnove niti protupravno, već temeljem sporazuma stranaka. Sud posebno ističe da je za nastanak ugovora o kupoprodaji, odlučna suglasnost volja ugovornih strana o bitnim sastojcima ugovora, a to su u konkretnom slučaju predmet prodaje i cijena. Naime, između stranaka postignut je sporazum o tome da tuženik-protutužitelj posječe i preuzme cjelokupnu drvnu masu iz predmetne šume uz naknadu od 5.308,91 EUR. Polazeći od navedenoga, sud nalazi da je pravni posao valjano sklopljen, neovisno o tome što nije sastavljen u pisanom obliku.

37. Prema ocjeni ovog suda, ne može se prihvatiti da bi samom sječe šume tužiteljici- protutuženoj nastala šteta, budući da je tuženik-protutužitelj postupao uz izričito dopuštenje tužiteljice-protutužene i temeljem prethodno postignutog sporazuma stranaka. Naime, kada vlasnik stvari drugoj osobi dopusti raspolaganje određenom stvari, odnosno njezino iskorištavanje u opsegu koji su stranke ugovorile, tada radnje poduzete u granicama takvog ovlaštenja ne mogu imati obilježje protupravnosti.

38. Sud je cijenio i iskaz tužiteljice-protutužene iz kojeg proizlazi da se naknadno istog dana premišljala glede postignutog dogovora, jer da nije znala koliko se drvne mase nalazi u šumi te da bi joj uz ranije ugovoreni iznos, tuženik-protutužitelj trebao platiti i dodatni iznos kako ona ne bi bila na gubitku. Navedeno, prema ocjeni ovog suda ne dovodi u pitanje činjenicu da je prethodno između stranaka postignuta suglasnost volja o predmetu ugovora i cijeni te da je tužiteljica-protutužena, tuženiku-protutužitelju dopustila sječu šume. Naknadno nezadovoljstvo ugovorenom cijenom ili procjenom vrijednosti predmeta ugovora ne čini ranije dopušteno postupanje tuženika-protutužitelja protupravnim niti samo po sebi predstavlja osnovu za naknadu štete.

39. Naime, iz iskaza same tužiteljice-protutužene s ročišta od 27. studenoga 2017. (list 16-17), proizlazi da šumu nije sjekla pedeset godina te da joj je bila namjera dati nekome da to obavi kako bi rasla nova šuma. Takav iskaz tužiteljice-protutužene sud cijeni osobito značajnim jer potvrđuje da sječa nije bila protivna njezinoj volji niti je predstavljala samovoljno postupanje tuženika-protutužitelja, već upravo ostvarenje namjere koju je tužiteljica-protutužena prethodno imala glede gospodarenja šumom.

40. U odnosu na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za šumarstvo i procjenu šumskog zemljišta Vladimira Grgesine, dipl.ing.šum.univ.spec.silv. od 12. travnja 2024. (list 98-133), u dijelu u kojem opisuje način kako se određuje šumska šteta sukladno Zakonu o šumama ("Narodne novine" broj 33/77) te iznosi da naknada šumske štete na nekretnini ČDV iznosi 21.745,73 EUR te na nekretnini Mije Slamara 1.083,45 EUR, valja reći sljedeće. U navedenom dijelu sud nije prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, jer istome nije bio zadan zadatak utvrđivati visinu štete, već procijeniti određene okolnosti vezane uz drvnu masu i stanje terena. Naime, nalaz i mišljenje vještaka ne predstavlja dokaz nastanka štete u smislu odredbi Zakona o obveznim odnosima, niti može nadomjestiti izostanak drugih pretpostavki odgovornosti za štetu. Naime, zadaća vještaka je dati stručno mišljenje o činjenicama za koje je potrebno posebno stručno znanje, dok ocjena postoji li šteta u pravnom smislu, posljedično obveza njezine naknade pripada isključivo sudu. Napominje se da kvalifikacija određenog stanja kao "šumska šteta" ne znači istodobno i postojanje štete u smislu odredbi Zakona o obveznim odnosima.

41. U odnosu na navode tužiteljice-protutužene iz podneska od 21. studenoga 2025., u kojima navodi da iz iskaza tuženika-protutužitelja proizlazi da je raskinuo ugovor (usmeni dogovor stranaka), valja reći sljedeće. Tuženik-protutužitelj sadržajno navodi da je izvršio dio ugovorenog posla, odnosno pristupio sječi drvne mase temeljem prethodnog dogovora s tužiteljicom-protutuženom te da je nakon nastalog spora bio spreman podmiriti preostali iznos. U tom smislu iskazuje da je došao u odvjetnički ured s namjerom da plati preostali iznos cijene ali da je od daljnjeg postupanja odustao nakon što je obaviješten da tužiteljica-protutužena traži viši iznos od onoga koji je smatrao ugovorenim. Naime, takav iskaz sud cijeni kao potvrdu da između stranaka nije došlo do sporazumnog raskida ugovora niti do jednostranog raskida od strane tuženika- protutužitelja, već da je među strankama nastao spor glede sadržaja i izvršenja ugovorne obveze. Napominje se da raskid ugovora pretpostavlja jasno očitovanje volje ugovorne strane usmjereno na prestanak ugovornog odnosa zbog zakonom ili ugovorom predviđenih razloga. Slijedom navedenoga, sud utvrđuje da usmeni ugovor stranaka nije raskinut od strane tuženika-protutužitelja, već je spor nastao zbog različitog tumačenja ugovorenog iznosa i pitanja izvršenja obveza iz postojećeg ugovornog odnosa.

42. Nadalje, među strankama nije sporno, a proizlazi i iz provedenih dokaza da je tuženik-protutužitelj, tužiteljici-protutuženoj na ime ugovorene cijene već isplatio iznos od 1.990,84 EUR (15.000,00 kuna). Slijedom navedenoga, sud utvrđuje da je od ukupno ugovorene kupoprodajne cijene ostao nepodmiren iznos od 3.318,07 EUR te je stoga tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene u tom dijelu osnovan. Budući je tuženik- protutužitelj kao kupac dužan ispuniti preuzetu ugovornu obvezu plaćanja ugovorene cijene, valjalo mu je naložiti isplatu preostalog iznosa od 3.318,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama određenim u smislu članka 29. stavak 2. ZOO. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

43. U odnosu na istaknuti prigovor zastare od strane tuženika -protutužitelja valja reći sljedeće. Naime, u provedenom postupku utvrđeno je da je između stranaka usmeni ugovor o kupoprodaji drvne mase sklopljen u mjesecu rujnu 2015. Punomoćnici stranaka suglasno su na ročištu održanim pred ovim sudom 1. ožujka 2023. (list 27 -29) naveli, kako nije sporno da se sječa drva sukladno dogovoru stranaka dogodila u mjesecu rujnu 2015. Upravo tada je i nastao obveznopravni odnos iz kojeg za tuženika- protutužitelja proizlazi obveza isplate ugovorene kupoprodajne cijene, odnosno njezina preostalog neplaćenog dijela. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je sudu 19. srpnja 2016., dakle unutar razdoblja kraćeg od jedne godine od nastanaka predmetne tražbine. Člankom 225. ZOO, određeno je da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Budući da se u konkretnom slučaju radi o tražbini iz ugovornog odnosa za koju nije propisan poseban kraći zastarni rok, na istu se primjenjuje opći petogodišnji zastarni rok.

44. Budući od sklapanja ugovora u rujnu 2015., do podnošenja tužbe 19. srpnja 2016., nije protekao opći zastarni rok od pet godina, sud utvrđuje da tražbina tužiteljice - protutužene nije zastarjela. Također, u odnosu na preinaku tužbenog zahtjeva iz podneska od 21. studenoga 2025., valja reći da je ista dopuštena te se prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. svibnja 2024. Su-IV-123/2024., zastara prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Slijedom svega navedenoga, istaknuti prigovor zastare istaknut od strane tuženika - protutužitelja nije osnovan.

45. Tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene u iznosu od 16.436,82 EUR, odbijen je kao neosnovan jer prema ocjeni ovog suda navedeni iznos prelazi iznos utvrđene i osnovane tražbine iz ugovornog odnosa među strankama. Naime, kako je to već ranije u obrazloženju presude navedeno sud je nakon provedenog dokazanog postupka utvrdio da je između stranaka bio sklopljen usmeni ugovor o kupoprodaji drvne mase iz šume tužiteljice-protutužene za ukupno ugovorenu cijenu od 5.308,91 EUR te da je na ime te cijene tuženik-protutužitelj već isplatio iznos od 1.990,84 EUR. Slijedom navedenoga, tužiteljici-protutuženoj pripada pravo zahtijevati još samo razliku do pune ugovorene cijene, odnosno iznos od 3.318,07 EUR, obzirom navedeno predstavlja opseg neispunjene ugovorne obveze tuženika-protutužitelja.

46. Naime, tužiteljica-protutužena tijekom postupka nije dokazala da bi između stranaka bili ugovorena viša cijena od navedene niti da bi tuženik-protutužitelj bio obvezan isplatiti bilo kakav dodatni iznos povrh ugovorene kupoprodajne cijene. Također, nije dokazano postojanje pretpostavki odgovornosti tuženika-protutužitelja za naknadu štete, budući je sječa izvršena temeljem sporazuma stranaka i uz dopuštenje tužiteljice-protutužene.

47. Slijedom navedenoga, budući je tužbeni zahtjev osnovan samo do visine neplaćenog dijela ugovorene cijene, dok iznosom od 16.436,82 EUR prelazi utvrđenu obvezu tuženika-protutužitelja iz predmetnog ugovora to je stoga u tom dijelu uz zakonske zatezne kamate tekuće od 12. travnja 2024. do isplate, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene te odlučiti kao u točki II. izreke presude.

48. Protutužbenim zahtjevom tuženik-protutužitelj, potražuje naknadu štete u iznosu od 3.105,71 EUR, navodeći da mu je nastala šteta u obliku izmakle dobiti koju bi ostvario prodajom drva te stvarna šteta koju je pretrpio plaćanjem unaprijed tužiteljici- protutuženoj i obeštećujući RD. Iz provedenih dokaza tijekom postupka ne proizlazi da bi tužiteljica-protutužena, tuženiku-protutužitelju doista pokazala ili označila granice tuđe šume na način da bi tuženika-protutužitelja dovela u zabludu glede mjesta sječe niti je tuženik-protutužitelj dokazao da je upravo radi postupanja navedene došlo do sječe stabala u šumi RD. Teret dokazivanja tih činjenica bio je na tuženiku- protutužitelju, a isti tijekom postupka nije s dovoljnim stupnjem životne uvjerljivosti navedeno dokazao.

49. Naime, iz utvrđenih okolnosti proizlazi da je tuženik-protutužitelj osobno organizirao sječu drvne mase, odnosno da je upravljao načinom izvršenja posla. Slijedom navedenoga, prema ocjeni ovog suda tuženik-protutužitelj bio je u obvezi prije početka sječe drvne mase provjeriti međe, vlasništvo i područje na kojem obavlja sječu. Naime, eventualne posljedice pogrešne sječe izvan ugovorenog područja ne mogu teretiti tužiteljicu-protutuženu. Nadalje, tijekom postupka je utvrđeno da je tužen ik-protutužitelj vlasniku susjedne šume RD nadoknadio drvnu masu koja je doista posječena u njegovoj šumi te je stoga ispravio posljedice vlastitog postupanja. Napom inje se da nije od odlučnog značaja je li tuženik-protutužitelj fizički odnio RD stabla posječena u njegovoj šumi ili stabla posječena u šumi tužiteljice-protutužene. Naime, tuženik-protutužitelj je sjekao stabla u šumi RD s kojim nije imao ugovor niti je navedeno bio predmet ugovora sklopljenog s tužiteljicom-protutuženom. Također, valja napomenuti da tuženik-protutužitelj nije dokazao protupravno postupanje tužiteljice- protutužene ni uzročnu vezu između njezina postupanja i navodne štete niti uopće postojanje stvarne štete na svojoj strani.

50. Slijedom navedenoga, obzirom da tužiteljica-protutužena nije sudjelovala u sječi šume u vlasništvu RD niti je dokazano da bi uzrokovala štetni događaj na koji se tuženik-protutužitelj poziva, valjalo je protutužbeni zahtjev u smislu članka 219. stavak 1. i 221a. ZPP odbiti kao neosnovan te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

51. Člankom 154. stavak 2. ZPP, određeno je da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

52. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica-protutužena potražuje iznos od 19.754,89 EUR, dok joj je dosuđen iznos od 3.318,07 EUR. Iz navedenoga proizlazi da je tužiteljica-protutužena sa visinom tužbenog zahtjeva uspjela sa 16,70% (19.754,89 EUR : 3.318,07 EUR x 100) iz čega proizlazi da je tuženik-protutužitelj u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 83,30 % (100 % - 83,30 %). U odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva, tužiteljica-protutužena uspjela je sa 100%, slijedom čega proizlazi da ukupan uspjeh tužiteljice-protutužene kada se uzmu u obzir i osnova i visina tužbenog zahtjeva iznosi 58,35 % (16,70 % + 100 % : 2), iz čega proizlazi da ukupan uspjeh tuženika-protutužitelja po pitanju tužbenog zahtjeva iznosi 41,65 % (100% - 58,35 %).

53. U odnosu na protutužbeni zahtjev, obzirom je isti odbijen u cijelosti, tužiteljica - protutužena uspjela je sa osnovom i visinom 100%.

54. U odnosu na oba zahtjeva zajedno (58,35 % + 100% : 2), tužiteljica-protutužena uspjela je sa 79,17%, dok je tuženik-protutužitelj uspio sa 20,83% (100% - 79,17 %). Slijedom navedenoga, konačni uspjeh tužiteljice-protutužene nakon umanjenja uspjeha tuženika-protutužitelja u postupku iznosi 58,34 % (79,17 % – 20,83%).

55. Tužiteljici je primjenom članka 154. i 155. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/2023, 107/2025; dalje Tarifa), priznat i dosuđen trošak parničnog postupka i to: iznos od 500,00 EUR za sastav tužbe od 19. srpnja 2016. u smislu Tbr. 7.1. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na ročište od 31. listopada 2017. u smislu Tbr. 9. točka 1. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na ročište od 27. studenoga 2017. u smislu Tbr. 9. točka 1. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na ročište od 1. ožujka 2023. u smislu Tbr. 9. točka 1. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na očevid od 19. travnja 2023. u smislu Tbr. 9. točka 7. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na očevid od 2. veljače 2024. u smislu Tbr. 9. točka 7. Tarife, iznos od 500,00 EUR za sastav podneska od 13. ožujka 2025. u smislu Tbr. 8. točka 1. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na ročište od 24. rujna 2025. u smislu Tbr. 9. točka 1. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na ročište od 12. studenoga 2025. u smislu Tbr. 9. točka 1. Tarife, iznos od 500,00 EUR za pristup na ročište od 3. prosinca 2025., dakle ukupan iznos od 5.000,00 EUR. Također, sud je tužiteljici-protutuženoj priznao iznos od 50,00 EUR za pribavu zemljišnoknjižnog izvatka, kao i iznos od 50,00 EUR za pribavu posjedovnog lista. Također, sud je tužiteljici-protutuženoj priznao iznos od 86,27 EUR za pristojbu na tužbu te iznos od 1.373,75 EUR za predujam za vještačenja.

56. Slijedom navedenoga, ukupno priznati troškovi tužiteljice-protutužene iznose 6.560,02 EUR. Napominje se da tužiteljica-protutužena troškovnim nije potraživala porez na dodanu vrijednost. Uzimajući u obzir uspjeh tužiteljice -protutužene u postupku od 58,34 %, ukupno priznati troškovi tužiteljice-protutužene iznose 3.827,77 EUR. Na trošak parničnog postupka tužiteljici-protutuženoj je dosuđena i pripadajuća zakonska zatezna kamata tekuća od dana donošenja presude do isplate u smislu članka 151. stavak 3. ZPP te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

57. Sud tužiteljici-protutuženoj nije priznao trošak u iznosu od 100,00 EUR za sastav podneska od 27. prosinca 2016., kao ni trošak u iznosu od 500,00 EUR za sastav podneska od 21. studenoga 2025., dakle ukupan iznos od 600,00 EUR budući navedeni podnesci prema ocjeni ovog suda nisu bili potrebni za vođenje postupka.

58. Obzirom je tužiteljica-protutužena podnijela zahtjev za naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 7.160,02 EUR, dok joj je dosuđen iznos od 3.827,77 EUR, to je valjalo odbiti zahtjev tužiteljice-protutužene za naknadu troškova postupka u iznosu od 3.332,25 EUR uz zakonske zatezne kamate te je stoga odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

59. Zahtjev tuženika-protutužitelja za naknadu troškova parničnog postupka odbijen je u smislu članka 154. i 155. ZPP te je stoga odlučeno kao pod točkom V. izreke presude.

60. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 27. travnja 2026.

SUDAC:

Berislav Zaninović

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

- tužiteljici-protutuženoj po punomoćnici

- tuženiku-protutužitelju po punomoćniku