REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51 260 Crikvenica

Poslovni broj: P-27/2019-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, u ime Republike Hrvatske, po sucu Sonji Alač kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GG, Jadranovo, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Kazimiru Ferenčiću, odvjetniku u Crikvenici, protiv tužene ŽG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Stanki Maučić - Maček, odvjetnici iz Crikvenice, radi utvrđenja prava služnosti prolaza, predaje u posjed i dr., nakon zaključene javne glavne rasprave održane 23. ožujka 2026., 27. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti pješačkog prolaza na teret svakodobnog vlasnika poslužnog dobra – nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist svakodobnog vlasnika povlasnog dobra – nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to pješačkog prolaza, koji se proteže duž cijele jugozapadne međe poslužnog dobra, a koji je prikazan na geodetskom nalazu vještaka Tihomira Šubata, na način da je omeđen točkama 1-2-5-4-1, ukupne površine od 19,00 m2.

II. Tužiteljica je ovlaštena temeljem ove presude ishoditi uknjižbu prava stvarne služnosti iz točke I. u zemljišnim knjigama nadležnog suda.

III. Nalaže se tuženoj da duž jugozapadne međe nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini koja je u nalazu vještaka Tihomira Šubata omeđena točkama 1-2-5-

4-1, izvrši radove na način:

- da ukloni dio niskog raslinja i iskopa pokos prema terasi manjeg objekta;

- da sazida betonski ogradni zid na dijelu iskopanog pokosa kako bi se osigurao pješački put;

- da dio budućeg puta zatrpa materijalom i zbije na propisno opterećenje;

- da na tako formirani put postavi nasip debljine 20 cm šljunčanog materijala i zbije ga na propisnu zbijenost, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženoj da preda u posjed tužiteljici dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je prikazan u geodetskom nalazu vještaka Tihomira Šubata tako što je omeđen točkama 3-7a-8-3, na način da sruši armirano betonski zid duž cijele dužine unutar zone radova omeđene tim istim točkama, sve u roku od 15 dana.

V. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik realnog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je u geodetskom nalazu vještaka Tihomira Šubata omeđen točkama 3-7a-8-3, površine 11 m2.

VI. Nalaže se tuženoj da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.837,82 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. travnja 2026. kao dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 28. ožujka 2014., koju podnosi protiv tužene, radi utvrđenja prava služnosti prolaza, predaje u posjed i dr., tužiteljica navodi da je izvanknjižni vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje da su u posjedu iste najmanje 40 godina. Tužiteljica da je posjed nekretnine naslijedila iza pok. oca VG, a ovaj iza smrti supruge ĆG, majke tužiteljice, koja je posjed naslijedila iza GGO, bake tužiteljice. Nekretninu da je najviše koristio otac tužiteljice VG, sve do svoje smrti 1991. U katastarskom operatu da je kao posjednik predmetne nekretnine upisana upravo SG, baka tužiteljice. U naravi da je riječ o livadi ograđenoj suhozidom. Tek nedavno da je tužena uklonila dio suhozida te ga pomaknula na štetu tužiteljičine parcele umanjivši njezinu površinu za najmanje 40 m2. Tužena da je vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje pravo vlasništva da je stekla na temelju pravnog posla, uknjižbom u zemljišne knjige. U trenutku kupnje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane tužene, tužiteljica da je putem pravnih prednika bila u posjedu stvarne služnosti prolaza duž južne granice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], širine 1,5 m, a preko koje je dolazila do nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već najmanje 40 godina. Također da je bila i u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer se stara gromača – suhozid nije poklapao s međnim linijama iz katastarskog operata. Sa stanjem posjeda tužena da je bila upoznata prije sklapanja kupoprodajnog ugovora, i to upravo od strane prodavatelja NG, a osobito stoga što su put i suhozid bili jasno vidljivi te je prilikom kupnje znala što kupuje u naravi. Nakon stupanja u posjed tužena da je izvršila nasipavanje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], tako da je onemogućila tužiteljicu da ostvaruje sadržaj predmetne služnosti kao do tada, tako da joj ne priznaje postojanje sporne služnosti. Također da je uklonila veći dio starog suhozida duž sjeverne međe te ga pomaknula za 3,00 m prema nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je povećala nekretnine tužene. Tužena da se prilikom izvođenja radova držala međe prema katastru, ali samo u dijelu koji njoj odgovara. Isto tako, tužena da se prilikom izvođenja radova držala stvarne međe – suhozida, također samo u dijelu koji njoj odgovara.

U podnesku od 21. veljače 2017. tužiteljica je navela da je u međuvremenu utvrđena vlasnicom povlasnog dobra odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predlaže izvršiti uvid u spis ovoga suda posl. br. P-655/11 i u spis Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Crikvenica, Klasa UP/I-361-03/13- 03/39, a radi uvida u tok stare gromače koja je predstavljala stvarnu među povlasnog i poslužnog dobra. Ističe da se stara gromača nije poklapala s katastarskom međom odnosno da se izvanknjižno stanje razlikovalo od onog u katastarskom operatu. Ta razlika da je vidljiva na način da je gromača imala karakterističan lom – zub na način da je u jugozapadnom dijelu dijelom prešla katastarsku među "na štetu" k. č. br. [katastarska čestica], a da je na sjeveroistočnom dijelu prešla katastarsku među "na štetu" k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Budući da je tužena izgradila novi zid koji je potpuno ravan i koji se vjerojatno poklapa sa starom gromačom, ali samo u jugozapadnom dijelu (do zuba) onda da se u samo jednom dijelu držala gromače (jugozapadni dio), a u preostalom dijelu (sjeveroistočni dio) međe prema katastru. Općepoznata da je činjenica da su sve gromače pa tako i predmetne stare više od 50 godina i dokazuju da su vlasnici na terenu dogovorno mijenjali njihove tokove. S položajem gromača i oblikom parcele k. č. br. [katastarska čestica] da je bila jako dobro upoznata i sama tužena jer ju je sa stvarnim stanjem upoznao upravo prodavatelj NG. Tužiteljica tvrdi da je izvanknjižni vlasnik dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to sjeveroistočnog dijela na kojem se nalazila stara gromača i koji odgovara naprijed opisanom zubu, i to stoga što se u posjedu tog dijela nalazila osobno i putem pravnih prednika preko 40 godina.

Tužiteljica je pored zahtjeva istaknutih u tužbi, u navedenom podnesku proširila odnosno preinačila tužbu na način da je postavila i zahtjev da se utvrdi vlasnikom dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji će biti preciziran na temelju nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke.

Tužiteljica je u podnesku od 30. listopada 2025., nakon provedenih uviđaja, geodetskog i građevinskog vještačenja, postavila svoj konačni tužbeni zahtjev, opisan u točkama od I. do V. izreke presude.

2. U odgovoru na tužbu od 16. rujna 2014. tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti te je predložila odbijanje istoga. Tužena ističe da je ona vlasnica cijele k. č. br. [katastarska čestica], a koje vlasništvo da je stekla valjanim kupoprodajnim ugovorom sa DG iz [adresa], i postala vlasnicom 22. rujna 2009. U članku III. ugovora prodavatelj da je jamčio tuženoj, kupcu da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] njegovo isključivo vlasništvo te da nije opterećena nikakvim teretom. Prodavatelj da je tuženoj prodao nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da nikakav teret nije bio na istoj parceli ni zemljišnoknjižno, a niti je bio vidljiv kakav prolaz s bilo koje strane iste parcele. Cijela parcela da je bila omeđena suhozidom, bez ijednog prolaza ili prilaza. Tužena da je nakon kupnje nekretnine mogla do iste prići samo preko tuđe nekretnine, preko k. č. br. [katastarska čestica], vlasništvo Javnog poduzeća Hrvatskih šuma p.o. pa da je tek na temelju presude Općinskog suda u Crikvenici posl. br. P- 655/2011 uknjiženo pravo stvarne služnosti prolaska i prevoza preko k. č. br. [katastarska čestica], kao poslužne nekretnine, za korist k. č. br. [katastarska čestica], kao povlasne nekretnine, i to 4. siječnja 2013. Tek tada tužena da je pristupila uređenju svoje parcele, pripremnih radova radi gradnje na temelju valjane građevinske dokumentacije. Tužena ističe da tužiteljica nije vlasnica parcele k. č. br. [katastarska čestica], a još manje dijela k. č. br. [katastarska čestica]. Predlaže da se odredi prekid ovoga postupka, a podredno odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu parničnog troška tuženoj.

Tužena je na ročištu od 18. svibnja 2017., i to nakon što je tužiteljica dostavila dokaz o tome da je u međuvremenu utvrđena vlasnicom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povukla svoj prijedlog da se odredi prekid ovoga postupka, do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodio pod posl. br. P-698/13, jer je navedeni postupak u međuvremenu pravomoćno okončan, i tužiteljica se 22. listopada 2015. upisala kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je tužena navela da se ne protivi da se čitaju dokazi iz predmeta ovoga suda posl. br. P-655/2011.

3. U postupku su provedeni dokazi uvidom u preslike posjedovnog lista br. 348 k. o. [katastarska općina] (stranica 5 spisa), izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 6 spisa), te ostale dokumentacije dostavljene uz tužbu (stranice 7-12 spisa), i to skice lica mjesta sačinjene po Tihomiru Šubatu, stalnom sudskom vještaku geodetske struke od 30. travnja 2012. te izvoda iz nalaza vještaka iz predmeta P- 655/11 (stranice 8-9 spisa), dopisa Upravnog odjela za prostorno uređenje graditeljstvo i zaštitu okoliša Ispostava Crikvenica od 29. listopada 2013. s prilogom (stranice 10-12 spisa), u presliku ugovora o kupoprodaji nekretnine od 22. rujna 2009. (stranice 13-16 spisa), u presliku izvatka iz zemljišnih knjiga za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 22-24 spisa), avionske snimke (stranica 25 spisa), fotografije (stranice (26 i 27 spisa), u kopiju kat. plana br. D.L. 5372 (stranica 36 spisa), povijesnog z.k. izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 37-46 spisa), te za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 47-50 spisa), te za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 51-52 spisa). Provedeni su i dokazi uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta Tihomira Šubata iz Dramlja (stranice 58-59 spisa), te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje navedenog vještaka od 19. lipnja 2017. koji je dostavljen u spis 27. studenoga 2017. (stranice 62-72 spisa). Na ročištu održanom 8. srpnja 2020. proveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka (stranice 80-82 spisa), na ročištu održanom 28. listopada 2020. proveden je dokaz saslušanjem svjedoka PG, ČG te UG (stranice 85-87 spisa), na ročištu održanom 18. veljače 2021. proveden je dokaz saslušanjem svjedokinje RG (stranice 92-93 spisa), na ročištu održanom 16. ožujka 2022. proveden je dokaz saslušanjem vještaka Tihomira Šubata (stranica 101-103 spisa), te je izvršen uvid u skicu lica mjesta br. 2 od 20. travnja 2022. (stranica 107 spisa), 16. siječnja 2024. proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Dragana Blaževića dipl. ing. građ. iz Rijeke (stranica 127-128 spisa), te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka Dragana Blaževića dipl. ing. građ. iz Rijeke od 4. lipnja 2024 (stranica 131-140 spisa), a izvršen je uvid i u spise ovoga suda posl. br. P-655/2011 i spis PGŽ Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Crikvenica Klasa: UP/I-361-03/13-03/39 koji je dostavljen uz dopis od 17. studenog 2020. (stranica 91 spisa), a koji spisi prileže ovom spisu.

Po provedenom dokaznom postupku odlučeno je kao u izreci presude, iz razloga koji će biti pojašnjeni u nastavku obrazloženja ove odluke.

4. Tužiteljica, rođena 1948. je u svom iskazu navela da sada ima parcelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nema prilaza do te parcele. Njezini prednici da su preko sto godina prelazili preko susjedne parcele na podnožju na svoju parcelu k. č. br. [katastarska čestica] i nitko da ih nije ometao u tome. Kada kaže prednici misli na svoju nonu SG, svoju majku ĆG i oca EG, a kaže da su prolazili i ona i njezina sestra KG, koja je starija od nje. Vezano za sam izgled tog prolaza navela je da je na samom početku tog prolaza bila srušena gromača, tu da se prolazilo preko susjedne parcele, a na njezinoj parceli da je bio prolaz od cca 1,5 m. Taj prolaz da je širine cca 1,5 m, a dužine cijele te parcele uz koju se proteže. Navela je da su obje te parcele k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] bile ograđene visokim suhozidom visine cca 2 m, a negdje po sredini da se nalazila gromača koja je niža, visine cca 1 m koja je dijelila te dvije parcele u naravi. To da je bila stvarna međa između tih dviju parcela. Vlasnik ove susjedne parcele k. č. br. [katastarska čestica] da je bio NG, koji je tu parcelu prodao tuženoj. Tim prolazom koji je ranije opisala da se uvijek prolazilo do njihove parcele i to sve dok tužena nije zatrpala taj prolaz, a radi čega da vodi ovaj spor. Kada je tužena zatrpala taj prolaz nju da je o tome obavijestila njezina susjeda CG i obavijestila ju je o navedenom, a njoj da je to bila prenijela ČG koja ima kuću ispod. Tužiteljica je navela da živi u [adresa], a sada da je pola godine ovdje, a pola u Njemačkoj, dakle nakon što ju je CG obavijestila o navedenom u ljeto kada je došla ovdje da je angažirala punomoćnika i nakon toga da je podnijela tužbu kada je vidjela da je sve zatrpano. ČG da je, kada je tužena zatrpavala taj prolaz, upozorila supruga tužene da to ne radi, da je tu prolaz, ali oni da nisu reagirali na ta njena upozorenja. To da joj je rekla ČG. Prije tužbe da je bila išla na parcelu i ostavila im poruku na kamp kućicu da joj se jave i suprug tužene da je došao kod nje. Ona da mu je rekla da joj je zatrpao put, da nema prolaza, a on da je rekao da nema problema da će joj dati napraviti prolaz da može čak proći i kroz njegovo dvorište ili iza kuće, a da mu ona da tri metra njezine parcele na jednom drugom dijelu i to na gornjem dijelu gdje suhozid pravi zub na što da mu je ona odgovorila da mora razmisliti. Još da je i spominjao da mora dati 10.000,00 EUR za prolaz šumariji, pa da je spomenuo i to da bi i ona trebala sudjelovati u tim troškovima na što da mu je odgovorila da su oni tu sto godina prolazili bez ikakve naknade, tako da nije pristala na to da plati taj put. Kasnije da su bili još nekakvi pregovori prije suda da bi joj potpisao da će joj napraviti prolaz, da je bilo dogovoreno da će doći i da će joj to potpisati, ali da se onda suprug tužene predomislio i onda da je podnijela tužbu u ovom predmetu. Onaj prolaz o kome je iskazivala da je pješački prolaz, to da je jednostavno put do te njihove parcele. Ona da je bila otišla i do NG i pitala ga je li on tim ljudima kojima je prodao svoju nekretninu rekao da ona ima prolaz, a NG da joj je rekao da je kupce opomenuo da se po dnu prolazi na njezinu parcelu i da moraju tu ostaviti prolaz. Što se tiče tužene samo da može reći da je razgovarala s njezinim suprugom, te da je tuženu prvi put vidjela na licu mjesta na uviđaju, a uvijek da se u pregovorima pojavljivao njezin suprug. Navela je i to da je tužena srušila i gromaču u tom sjevernom dijelu odnosno tamo gdje je taj zub i to 14 m dužine i 3 m širine i da su samljeli kamenje u pijesak. Kada je došla kod njih, a to da je bilo nakon što je podnijela ovu tužbu, ona da je suprugu tužene tada rekla kako je mogao srušiti gromaču, da je to međa između njihovih parcela, a on da joj je na to rekao da su oni ponovno mjerili i da mu je geodet tako izmjerio. Onda da je pitala NG je li on njima prodao gromaču, a on da joj je na to rekao kako bih prodao gromaču, gromača je dijelila te parcele oduvijek. Nadalje je navela da su oduvijek vlasnici parcele k. č. br. [katastarska čestica]. Koliko pamti to da se obrađivalo, žela se trava, sjekla su se drva, njezin otac da je starija stabla sjekao, a mlada da bi pustio i to da je radio sve do svoje smrti 1991. I nakon očeve smrti ona da bi tamo dolazila u ophodnju, malo bi pogledala, a zbog zdravstvenih razloga da baš nije mogla raditi na toj parceli i zato da je dala susjedu PG da počisti i pobere drveće, a on da je to čistio poslije ove tužbe tu negdje. U međuvremenu od očeve smrti pa dok PG to nije počistio da nije ništa radila na toj parceli iz zdravstvenih razloga. Oko 2010. da je primijetila da je parcela NG očišćena. O tome da ju je obavijestila susjeda CG koja joj je rekla da ode vidjeti da NG sječe da ide vidjeti sječe li na njezinom. Tada da je pitala NG i on da joj je rekao da on samo svoje raščišćava i da će on svoje prodati. Na samom ulazu u prolaz nalazila se porušena gromača odnosno gromača da je na tom dijelu bila porušena da se može proći. Oduvijek da je to takav bio ulaz u njihov prolaz od kako ona pamti i tu da se uvijek prolazilo jer drugog pristupa nije imao ni NG ni oni, tu da su prolazili i NG i oni, navodeći da se radi o zajedničkom prolazu. Do tog ulaza u prolaz da je prolazila državnim putem sada da ne zna radi li se o državi ili šumariji, vjerojatno šumariji. Nikada da im nitko nije osporavao prolaz preko državnog puta, te da postoje i drugi ljudi i svi da prolaze tim putem jer put ide ne samo do te parcele već i dalje. Na upit da opiše ulaz u njezinu parcelu, a sa tog pristupnog puta navela je da suhozid završava 1,5 m od drugog suhozida i tu da se vidi veliki široki kamen s kojim je završavao ovaj suhozid i to da je bio taj ulaz koji je širine 1,5 m otprilike. Nadalje je navela da dok se želo i dok se pobiralo stalno da su se viđali sa NG, on da je bio na svojoj, a oni na njihovoj parceli, te da je viđala i njegovu pok. majku MG koja je najviše žela, oni da su imali kozu do prije 5-6 godina (iskaz iz 2020.), možda malo više dok mu je žena bila živa. Zadnji put da je to bilo da je vidjela NG kada je on čistio svoju parcelu, a to je bilo 2010. kada je rekao da to raščišćava i da će prodati.

5. Tužena je u svom iskazu navela da su 2006. kupili parcelu od sada pok. DG, te da nikakvog puta nije bilo do te parcele koju su oni bili kupili. To što tužiteljica kaže da je bio put da nije bio put, tužiteljica da je preskakivala gromaču na njihovoj zemlji koju su oni kupili. Ono što je njima DG prodao sve da je to bilo unutar gromače, nažalost nitko da im nije rekao ili upozorio ih da netko preskakuje tu gromaču jer da tu nema puta. Čak ni oni da nisu imali puta do te njihove parcele, 3 godine da su sa Hrvatskim šumama sređivali služnost, to da je služnost koju su platili 8.000,00 EUR. Slušala je iskaz tužiteljice te da može reći da je tužiteljica najviše pregovarala odnosno razgovarala s njezinim suprugom HG s time da je ona tužiteljicu jedanput vidjela na parceli kada je došla kod njih. Tada da su čuli da tužiteljica ima problem i da ne može doći do svoje parcele koja je susjedna njihovoj. Potvrđuje da su se ona i njezin suprug dogovorili i ponudili tužiteljici da joj daju 2 ili 3 m da si napravi put do svoje parcele, ako je to tako, normalno dok oni tamo nisu počeli nešto raditi i tada da je tužiteljica rekla da ona to neće raditi da to oni moraju raditi i oni da se s tim nisu složili. Geodet da je dolazio da imaju točne točke njihove parcele, tužiteljica da je došla i sama da je ucrtala granicu crvenom bojom i velikim kamenjem. To da znači da puta nikakvog nije bilo, tužiteljica da je samo preskakivala gromaču, htjeli su joj pomoći, tužiteljica da je to otklonila i tražila da joj to trebaju urediti odnosno platiti umjesto da ona sebi sama uredi put. Nakon što se pojavio problem s tužiteljicom da nisu razgovarali sa DG jer je on već bio slabijeg zdravlja. Nije im objašnjavao tko je vlasnik susjedne parcele, oni da su tek poslije čuli da je tužiteljica vlasnica susjedne parcele. Nisu zauzeli dio tužiteljičine parcele na sjevernom dijelu, a kao što je ranije navela tužiteljica da je došla i crtala neku njezinu novu granicu, što da je ona mislila da je to to, kako će prihvatiti tu granicu kad je njima geodet označio točke odnosno međe njihove parcele. ČG da im je susjeda, oni da su s njom u dobrim odnosima, ona da nije nikada intervenirala vezano za tužiteljicu i njezinu nekretninu kako to tvrdi tužiteljica u svom iskazu. Tri godine da su sređivali zemljišnoknjižno stanje za parcelu koju su kupili od DG pa da su 3 godine rješavali pitanje prilaza toj parceli s Hrvatskim šumama i nakon toga da su počeli graditi, s time da su prije svoje gradnje kao što je ranije navela tužiteljici ponudili ako je to takav problem da si napravi prilaz do svoje parcele. Sada kada su kuće napravljene ta mogućnost da više ne postoji. Oni da su tužiteljici bili dali mogućnost, a ona da na to nije pristala, a nudili su joj čak i 3 m širine za taj prilaz i to upravo u tom dijelu gdje je preskakivala gromaču. Kada su prvi puta došli pogledati tu parcelu koju bi kupili, da je ista bila ograđena kamenjem odnosno gromačom, da je bila zaraštena i tako da je izgledala, a na nju da su mogli ući samo preskakivanjem gromače kao što je to radila i tužiteljica. Parcelu da su raščistili oni, a ne DG. Njezin suprug da je uz njezinu suglasnost i dozvolu razgovarao s tužiteljicom jer sve rade zajednički. Fizički da su mogli doći do svoje parcele, ali to da nije bio put, to da je bilo zarašteno, put da su napravili tada kada su im Hrvatske šume dozvolile da mogu doći do svoje nekretnine. Do parcele da su i prije toga mogli doći, ali uz zaraštenu šikaru odnosno preko šikare te da nisu nikada micali staru gromaču. Ne sjeća se jesu li zid u tom sjevernom dijelu napravili na mjestu stare gromače, ali da može samo reći da su se držali tih točaka odnosno međa parcele kako im je pokazao geodet, a ne sjeća se njegova imena. Ugovor o kupoprodaji koji je sklopila sa DG da je sastavila njezina punomoćnica koja ju zastupa i u ovom predmetu. Njezina punomoćnica da je tada kao pun. LG sastavljala i predugovor i vodila postupak radi sređivanja.

6. Svjedok PG, rođ. 1953. u daljnjem srodstvu s tužiteljicom, je u svom iskazu naveo da su mu poznate nekretnine koje su predmetom ovog postupka, da je rođen u [adresa] u [adresa] upravo u istoj ovoj kući gdje i sada živi, a njegova kuća da je 500 do 600 m udaljena od predmetnih nekretnina. Tu da su se dogodile velike promjene, ovi što su kupili nekretninu, a tu misli na gospođu koja je G, ne zna joj ime, oni da su zatvorili tužiteljici put i napravili veliki nasip i sagradili su tu kuću. Još i sada da se na licu mjesta može vidjeti gdje je bio prolaz, a prolaz da je bio ispod nasipa, na starom zidu da se vidi prolaz. Ta G da je i nasip digla g. ČG i to skoro za vrh kuće jer gđa ČG ima kuću ispod. Kada je rekao da su tužiteljici zatvorili put da je mislio na to da ona sada nema prilaza, još da je pok. ocu tužiteljice VG išao pomagati pobirati drva s njihove parcele. I nedavno da je tamo pobirao drva, tada da je objekt te G bio tek u izgradnji. Kaže da mu je tužiteljica dozvolila da drva pobere s njene parcele. Taj prolaz koji je tužiteljica koristila kao prilaz svojoj parceli da je bio prolaz takve širine da ljudi mogu proći možda 1,5 m- 2 m. Taj put za kojeg je rekao da su ga zatvorili tužiteljici, da je tamo bio oduvijek, a on da o tome ima osobnih saznanja jer i on gore ima svoje parcele. Ta nekretnina koja je sada vlasništvo te G je ranije bila u vlasništvu g. NG. Do te nekretnine NG da se dolazilo preko staze koja je od Šumarije, vjerojatno da je ulaz na Zvonkovu parcelu bio isti onaj kojim je tužiteljica pristupala na svoju parcelu. Otac tužiteljice i Zvonkov otac da su bili braća ili neki rod braća ili od braće djeca. Pok. NG da joj nije ništa govorio o toj prodaji parcele G. Granica između parcela koju je kupila G i parcele tužiteljice da je gromača, a to da je stara gromača koja je tamo oduvijek, od kako pamti. Kaže da je saznao da je NG prodao tu parcelu kada je gazda odnosno brat G počeo graditi tamo, a ne može se izjasniti vremenski kada je to bilo s time da je sigurno od toga prošlo 5 ili 6 godina (iskaz iz 2020.). Već da je počeo kopati temelje, a on da je pobirao drva sa parcele tužiteljice. Misli da je to brat od te G kada je išao pobirati drva rekao da može proći. Sud je prema pokazivanju svjedoka označio to mjesto na donjoj fot. sa stranice 9 spisa br. 1. Ta gromača da je bila sigurno visine 20-30 cm, ali da je bio prolaz. Taj brat G da mu je rekao da dođe, da zna da je tamo prolaz i da može proći. Bilo je već zaravnato. Autom da je došao jer je planirao prevesti drva, tako da mu je bilo lakše. Tužiteljica da živi u [adresa], ali da je ona tu svake godine, više od pola godine da boravi ovdje. Kaže da je viđao tužiteljicu da koristi taj put. Kaže da bi mogao na licu mjesta pokazati kuda je taj stari put išao, da se vidi da je uzidan prolaz.

7. Svjedokinja ČG, rođ. 1955. je u svom iskazu navela da su joj poznate nekretnine koje su predmetom ovog postupka. Njezina kuća na adresi [adresa], da se vidi na fot. sa stranice 67 spisa i to onoj gornjoj, a radi se o kući koju sudac označava prema pokazivanju svjedokinje br. 1. Njezina kuća da se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] u neposrednom susjedstvu, parcela tužiteljice da je u dijagonalno u lijevom ćošku, a parcela tužene da je iznad. Sve da je bilo šumsko iznad njezine kuće odnosno zelenilo, šikara, ovdje misli na raniji period prije nego što su došli obitelj tužene dakle i kod tužiteljice da je bila šuma i nekretnina obitelji HG da je bila šuma. Moglo se iznad njezine gromače proći, odnosno čovjek je mogao proći do parcele tužiteljice. To da je bio stari put odnosno prolaz koji su ljudi upotrebljavali. Kaže da je došla na to područje 1987. te da su tamo u tom području sagradili objekt. Taj prolaz da je u to vrijeme bio zarašten, sjeća se da su oni sjekli raslinje koje je prelazilo preko njihove gromače da se ne bi gromača srušila. Bilo je zapušteno, nije se upotrebljavalo, ona da nije vidjela ljude tamo. Rijetko kada da je viđala da bi netko dolazio na parcele iznad njezine gromače. Gradnju kuće u [adresa] da su počeli 1988., a do prve ploče da su dovršili prije rata 1990., a poslije rata da su ostatak sagradili. Svaki vikend da su dolazili tamo za vrijeme gradnje kuće, inače da živi u [adresa]. Jako često da su dolazili i dolaze i sada ovdje. Kaže da je viđala oca tužiteljice, viđala ga je kako prolazi prema gore, tamo gdje je šumska parcela, znači ne do njihove parcele, a ne zna kamo je išao. On da je obilazio okolo svoje parcele, ali ne zna koje. Tužiteljicu da je upoznala tek kasnije tako da ne zna, ne može reći da ju je viđala da tamo dolazi na tu svoju parcelu. Mještani da su joj rekli da je to parcela tužiteljice. Mještani da su govorili i za šumski put da je put, a njoj da to nije bio put već staza. Međa između parcele tužiteljice i parcele koju je kupila tužena da je bila gromača. Iznad njezine kuće da je postojala staza, ta staza da je vodila do parcele tužiteljice. Ulaz u tu stazu da je bio jako uzak, a počinjao je iznad njihove gromače i protezao se iznad njihove gromače u cijeloj širini parcele. Parcela koju je kupila tužena da je ranije bila vlasništvo sada pok. NG, njoj da je on u više navrata nudio da joj proda tu svoju parcelu, ali da ona nije bila zainteresirana za kupnju. Kada joj je nudio tu nekretninu nije joj pokazivao granice svoje nekretnine. Ono što zna jeste ta staza kao prilaz parceli tužiteljice, ne zna da li postoji neka druga staza. Njoj da je materinji slovenski jezik, ali da je sve razumjela što ju se pita. U Hrvatsku da dolazi od 1979. njezin muž da je iz Koprivnice i dobro poznaje hrvatski jezik. Kaže da su sjekli grane koje su išle preko njihove gromače jer im je to smetalo, a to da im je pok. NG dozvolio jer bi se gromača inače srušila. Taj prolaz da je bio dovoljno širok da se moglo proći pješice. NG da je pobirao drva sa svoje parcele ona najljepša stabla, tu parcelu da su raščistili novi susjedi odnosno obitelj HG. Ne može se sjetiti pred koliko godina su novi susjedi uredili parcelu, zna da su tri godine čekali da dobiju taj put od Šumarije. Tek poslije toga su raščistili. Što se tiče parcele tužiteljice sjeća se da je jedanput njezinu parcelu raščišćavao prethodno saslušani svjedok PG, ne može se sjetiti kada je to bilo. Nije obavještavala CG koju poznaje da je zatrpana ta staza, zašto bih joj to javljala. Ne može se više proći tom starom stazom, sada da se mora proći po njihovoj gromači do parcele tužiteljice. Misli da je taj prolaz bio jednako širok kao i njezina gromača otprilike u širini da se može proći pješice recimo 1 m. Za ulaz u taj prolaz da se morala malo preskočiti gromača. Ulazilo se na način da se zakoračilo na kamen, odnosno na visinu praktički stepenice jer je teren kos nije ravan. Ta gromača koja dijeli nekretninu tužiteljice od nekretnine HG da je na samom početku išla malo ukoso prema gore, a poslije da je bila šuma pa nije gledala, nije išla tamo. Vezano za tu gromaču da se vidi da su tuženi nešto zatrpavali, a vidi se gdje je bila stara gromača, samo treba posjeći tu šumu pa se vidi.

8. U svom je iskazu svjedokinja UG, nevela da su joj poznate predmetne nekretnine i može se orijentirati pomoću skice lica mjesta sa stranice 70 spisa. Poznaje gđu. ČG, a tuženu poznaje iz viđenja. Ova stazica koja je vodila do parcele tužiteljice da se nalazi iznad kuće gđe ČG, koja je na skici prikazana br. k. č. br. [katastarska čestica] odnosno iza škarpe odnosno suhozida. Ona da je susjeda tužiteljice i njezina kuća da je udaljena od predmetnih nekretnina 300-400 m. Često da prolazi pored predmetnih nekretnina jer ide u šetnju po glavnoj cesti Šepci-Smokovo. Kuću u [adresa] da su kupili 1983. Ona da je negdje 1987. pomagala iznositi drva sada pok. JG ocu tužiteljice preko njive sada pok. NG koja nekretnina je sada vlasništvo HG i bila je staza uz škarpu gđe ČG preko njive BG. Na ulazu u njivu NG da je bilo kao zarušeno kamenje, a na ulazu u njivu JG pošto je malo niži teren da su bila 2 kamena da se lakše silazi. Širina te staze da je bila takva da su VG i ona mogli proći, ali da je on prethodno morao počistiti taj prolaz odnosno stazu. Poslije da više nije bila na tim parcelama jedino na glavnoj [adresa] – [adresa] koja je udaljena 20 do 22 m i da vidi da je tada po toj stazi kojom su prošli do parcele VG EG da je sada cvijeće i da bi mogla doći do parcele tužiteljice morala bi proći po škarpi gđe ČG koja je po vrhu betonirana, a ulaz u njivu Ahel Draga da je zatrpan koliko se vidi s glavne ceste. U tim njivama da nije bila od 1987., ali da je kao što je ranije izjavila šetajući se tom glavnom cestom Smokovo-Šepci vidjela ove promjene o kojima je iskazivala jer se to vidi s glavne ceste. Tom cestom da se šeta skoro svaki dan. Sada da šeta od kada je u penziji prije da nije šetala, u penziji da je zadnjih 10 godina. Vidi se sa glavne ceste da je parcela obitelji HG uređena, ranije da je tamo bila šuma. Nije nikada vidjela tužiteljicu da se koristi tim putem i da ide na svoju parcelu.

9. Svjedokinja RG, kćer pok. DG, je u svom iskazu navela da još iz mladosti pamti da se u njenoj obitelji uvijek govorilo da je pok. VG koji je otac tužiteljice težak čovjek i da njeni nisu s njim htjeli imati nikakva posla. Da se nisu svađali, ali da su prolazili jedan pored drugog bez riječi odnosno bez pozdrava, u stvari ona da ga je pozdravljala jer je bila mlađa, da je tako odgajana, ali da se uglavnom pričalo da je težak čovjek. Međutim ovo što govori da nema nikakve veze sa nekretninama odnosno da s njim nisu bili u sporu oko nekretnina. Njezina majka FG da joj je rekla da je otac prodao nekretninu tuženoj, da je vidjela i taj kupoprodajni ugovor, da ga je htjela pronaći za današnje ročište, međutim kako baca dokumente da ga nije uspjela pronaći. Njezin otac da je tuženoj prodao parcelu koja se nalazi iznad benzinske pumpe Lukoil i to uz put koji je na dnu širok kolski put, a prema gore da se sužava tako da je gore taj put bio kao kozji put i radi se o drugoj parceli gledano od Smokova prema [adresa]. Prva parcela da je inače vlasništvo gospodina Ž čijeg prezimena se ne sjeća, a koji je tamo prvi napravio kuću. Oni da iznad Smokova imaju dosta umejaka, pa da su tamo pobirali drva, a da su pobirali drva i s ove parcele koju je tata prodao tuženoj, a i s drugih njihovih nekretnina na koje se dolazi tim putem, a koje su udaljene čak i kilometar. Taj put da vodi i do Drivenika. Kaže da je bila kod svojih roditelja pa da su joj pokazali što su prodali tuženoj. Ta parcela koju je tata prodao da je bila ograđena gromačama, da je kod njih sve to ograđeno gromačama ili je postavljano ogromno kamenje kao oznake da se zna točno što je čije. To što je njen tata prodao tuženoj da je to uz put bilo i s jedne strane i druge strane omeđeno gromačom. Prema zapadnoj strani odnosno prema parceli tužiteljice da nije bila visoka gromača dužnom stranom, jedino da je na vrhu bila baš gromača. Njihova parcela da nije išla ravno prema gore, već da je imala lom odnosno da gromača nije išla ravno prema gore nego je u gornjem dijelu išla na "L", a prema putu koji se nalazi sa istočne strane da je bila šira. Među njima da nije bilo spora oko te međe i da se znalo da je gromača međa između njihove parcele i parcele tužiteljice. Ona da nije bila prisutna toj kupoprodaji, a da nije bila ni na terenu kada je bila ta kupoprodaja. Njoj da su njeni roditelji prije rekli da će to prodati. Prije prodaje da su tamo pobirali drva, a isto tako i kosili za kozu koju su imali njeni roditelji, navodeći da su zadnji u [adresa] držali kozu. Do 2001. da su imali kozu. Uz njihovu parcelu s južne strane da je bio taj prolaz, tako da je na gromači bio utaban put, na kraju njihove parcele da je gromača prestajala i tu da je bio ulaz za njihovu parcelu. Čini joj se da je taj ulaz bio prije njihove parcele. Kada je izjavila da je postojao lom te gromače mislila je na to da je ta gromača izgledala kao što je prikazano na skici lica mjesta sa stranice 8 spisa flourescentnim žutim flomasterom, odnosno da je imala takav tok. Nije joj poznato da bi njezin otac vodio nekakvu parnicu da bi se upisao kao vlasnik te parcele, a koliko se sjeća na toj parceli bili su upisani pok. nona, otac svjedokinje i pokojni očev brat. Nije joj poznato je li prije prodaje napravio predugovor. Sa svojom obitelji od 1990. živjela je u [adresa], a nakon osobne tragedije iz 2001. kada je ostala bez supruga da je dolazila kod mame koliko je mogla, možda jednom tjedno, češće ako se nešto radilo, a do 1990. da su živjeli u [adresa]. Kada su pobirali drva onda da su u tome svi sudjelovali jer su morali pomoći. Kada je tužiteljica dolazila pok. ocu da je viđala tužiteljicu da pobiru drva sa svoje parcele i da prelaze tim putem, ali to da je bilo davno prije Domovinskog rata, možda do sredine 1980-ih odnosno do početka Domovinskog rata. Kako je tužiteljica živjela u [adresa] po zimi da nije dolazila, a svjedokinja i njezina obitelj da su po zimi pobirali drva. Sporni put da se nalazi uz gromaču koja je prikazana na fotografiji na stranici 26 spisa koja gromača prestaje na mjestu koje je na navedenoj fot. označeno brojem 1 jer ova okomita gromača prestaje ranije i tu da je ulaz u parcelu tužiteljice, a koje mjesto prolaza je po pokazivanju svjedokinje na navedenoj fot. označeno brojem 2. Navela je da se na fot. sa stranice 27 spisa vidi taj prekid gromače za ulaz u parcelu tužiteljice i to na mjestu koje je označeno brojem 3. Za prolaz je navela da je širine od 1,5 do 2 m, tako da se može s bremenom i drvima proći. Navela je da se 2009. na licu mjesta moglo vidjeti da postoji taj put. Ona da je šetala tamo, te da se vidio taj put, a tim putem da je i ona prolazila dalje prema njihovim gornjim parcelama odnosno umejcima. Kaže da je njezin otac bio dobričina bez tajni kao da su i on i njezina mama znali gdje su čije parcele, te da njezin otac ne bi prešutio odnosno da bi sigurno napomenuo da postoji taj put, a ona misli da je to i spomenuo tuženoj poznavajući svog oca.

10. Nije sporno da je tužiteljica upisana kao vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 192 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je ranije bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a isto proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 51-52 spisa).

Nadalje, nije sporno da je tužena upisana kao vlasnica susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak u Katunu površine 3157 k. o. [katastarska općina], a isto proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 50 spisa).

11. Uviđajem na licu mjesta održanim 19. lipnja 2017. utvrđeno je da se predmetne nekretnine nalaze u [adresa] u [adresa] i to sjeveroistočno od kuće na adresi [adresa]. Tužiteljica je na licu mjesta pokazala od kuda se prostirao pristupni put do njezine parcele koju je tkđ. pokazala, kao i mjesto na kojem tvrdi da je završavala gromača, pa je navela da je taj pristupni put bio u širini između tog kamena i gromače koja se nalazi s južne strane i nastavlja se gledajući prema početku tog puta na podzid za koji je tužiteljica navela da ga je sagradio vlasnik kuće [adresa] i to na mjestu na kojem se i ranije nalazila gromača.

Tužiteljica je na licu mjesta pokazala zid za koji tvrdi da ga je sagradila tužena, koji je položajno okomit u odnosu na ranije opisani pristupni put, s time da je u jednom dijelu taj zid sagrađen tako da prati gromaču, a tužiteljica je nadalje pokazala da taj zid prati staru gromaču sve do pomoćnog objekta, za koji tužena navodi da ga je sagradila i da predstavlja njen sanitarni čvor, te tužiteljica pokazuje da se ranije postojeća gromača za koju tvrdi da ju je tužena srušila protezala okomito na ranije opisani zid i to u širini od cca 3 m prema istoku i nastavljala se sve do gornje gromače koju je pokazala i to otprilike do mjesta koje je tužiteljica označila crvenom farbom na toj gromači.

Na licu mjesta je utvrđeno da se na ranije opisani pristupni put koji je pokazala tužiteljica pristupa s makadam površine, koja se nalazi istočno od kuće [adresa].

Stranke su učinile nespornim da se sada na licu mjesta ne vidi ulaz u parcelu tužiteljice, a tužiteljica je navela da ranije nije postojao zid ni bilo kakva prepreka na mjestu koje pokazuje kao ulaz u svoju parcelu, a utvrđeno je da sada na tom mjestu postoji zid ispod kojega je kamenje, s tim da tužiteljica navodi da se radi o nabacanom kamenju, a pun. tužene navodi da se radi o staroj gromači, koja da se na jednak način proteže prema sjeveroistoku, kao i što je ista građa gromače koja je okomita na spornu površinu.

Na licu mjesta tužiteljica je pokazala dio za koji tvrdi da ga je tužena nasipala.

Pun. tužene i tužena su potvrdile da je postojao zub malo iznad sanitarnog čvora.

12. Vještak geodet Tihomir Šubat iz Dramlja je u svom nalazu i mišljenju od 19. lipnja 2017. naveo da se prijepor nalazi unutar područja naselja Jadranovo, u naselju Smokovo – Šepci. Prilikom uviđaja tužiteljica da je kao prijepor pokazala površinu u krajnjem jugozapadnom dijelu parcele tužene, tvrdeći da je u tom dijelu postojao pristupni put do njezine parcele k. č. br. [katastarska čestica], koja se nalazi sjeverozapadno od parcele tužene k. č. br. [katastarska čestica]. U istočnom, početnom dijelu tužiteljica da pokazuje širinu puta od 1,5 m, na skici lica mjesta sa stranice 70 spisa točke 1-4, dok u krajnjem zapadnom dijelu pokazuje širinu od međe prema donjem susjedu (točka 2 na skici lica mjesta) do kamena (točka 5 na skici). Nadalje, tužiteljica da kao prijepor pokazuje i liniju kameno- betonskog zida tužene koji se iz ranije pokazanog kamena (točka 5 prikazana na skici) pruža u smjeru sjeveroistoka, k točki 9, gdje je "skretao" u smjeru jugoistoka, te ponovno produžavao u smjeru sjeveroistoka do krajnje gornje gromače.

Nadalje je vještak u nalazu i mišljenju naveo da se pokazana površina, označena točkama 1-2-5-4-1, koju je tužiteljica u naravi pokazala kao nekadašnji prilazni put, nalazi u cijelosti na k. č. br. [katastarska čestica]. Vještak je nadalje naveo da se zapadni tok međe, odnosno zapadna međa tužene prema tužiteljici, prema sadašnjem stanju u naravi ne podudara s podacima iste prema podacima katastra. Prema mapnom stanju tok međe između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], da se pruža linijom 2-5-11-10-7a- 3. U položajima 2 i 3 u naravi da postoje željezni klinovi, koji da upravo definiraju krajnje točke međne linije. Položaji 10 i 11 da predstavljaju pozicije gdje navedena linija međe presijeca postojeći WC tužene. Iz ranijih podataka izmjere, u predmetu P-655/11, da se raspolaže geodetskom izmjerom predmetnog područja, te da je moguće izvršiti rekonstrukciju nekadašnjeg položaja starog suhozida (gromače), što da je prikazano na skici lica mjesta. Nekadašnja gromača da se pružala u južnom dijelu u širini 2-6, odakle se pružala do položaja 7, te u ovom dijelu ista da postoji i danas. Nadalje, iz položaja 7 gromača da se lomila u smjeru istoga do položaja 8 (u širini 8-12), te ka položaju 3, u širini 3-13, te da u tom dijelu gromače više nema u naravi. Zaključno vještak navodi, a u odnosu na ovaj tok međe (linija 2-3), da se može ustvrditi da se prema podacima katastra na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi kamenobetonski zid tužene (u liniji 5- 9) te dio WC-a zapadno od linije 10-11. Vještak je naveo da linija 10-3 u naravi nije materijalizirana.

Iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta, kojeg sud u cijelosti prihvaća kao stručan i vjerodostojan, proizlazi da se po tužiteljici pokazani pješački prolaz, kojeg je vještak na skici lica mjesta označio točkama 1-2-5-4-1, nalazi na k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina].

Vještak je, nakon usmenog iznošenja nalaza i mišljenja na ročištu održanom 16. ožujka 2022., dostavio skicu lica mjesta br. 2 od 20. travnja 2022., koja prileži na stranici 107 spisa, a iz koje proizlazi da je površina dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] između točaka 1-2-5-4-1, 19 m2.

Vještak je nadalje naveo da iz predmeta P-655/2011 raspolaže fotografijom spornog prolaza u istočnom dijelu, te da dostavlja fotografiju ondašnjeg položaja 1-4, sa stanjem na dan 27. travnja 2012. (fotografija na stranici 69 spisa). Naveo je da je utvrđen nesklad toka međe između k. č. br. [katastarska čestica], u naravi prema mapnom stanju. Vještak je naveo da je u naravi između parcela stranaka, a kod današnjeg položaja WC-a, postojao lom na gromači koji nije evidentiran na katastarskoj mapi. Prema podacima katastra, ta linija da je prikazana isključivo u krajnjim položajima 2 i 3, čijim spajanjem proizlazi da je dio korištenja (zid i dio WC-a) tužene ostao sa zapadne strane (površina 5-9-10-11-5), koja iznosi 9 m2. Za razliku od ovog "izmak" bivše gromače prema mapnom stanju u gornjem dijelu (površina 3-7a-8-3) da iznosi 11 m2.

Iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta proizlazi da je s obzirom na raniji položaj gromače, koja je, dakle postojala i u vrijeme kupnje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od strane tužene, koja je kako to proizlazi iz dostavljenog kupoprodajnog ugovora bila 22. rujna 2009. (stranice 13-15 spisa) nekretnini tužiteljice pripadala i površina koja je omeđena na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta točkama 3-7a-8-3 (stranica 70 spisa) površine 11 m2.

13. Iz iskaza tužiteljice, tužene te saslušanih svjedoka proizlazi da je između nekretnina pok. prednika tužene DG, koji je u rujnu 2009. prodao nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] tuženoj, te nekretnine tužiteljice, postojala gromača, koja je dijelila nekretninu pok. DG od nekretnine tužiteljice, koja se nije protezala ravno od točke 2 do 3 prikazanih u nalazu, već je gromača imala lom, tj. "zub". Iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta proizlazi da je s obzirom na raniji položaj gromače, koja je postojala i u vrijeme kupnje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužena je nakon kupnje iz rujna 2009., rušenjem stare gromače i izvođenjem radova gradnje zida i dr., koje je kako to sama navodi izvršila nakon siječnja 2013., zauzela površinu označenu na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta točkama 3-7a-8-3 (stranica 70 spisa) površine 11 m2, na koji način je zauzela površinu koja se nalazila izvan one površine koja je bila ograđena gromačom, koju dakle, nije kupila od DG.

Gore navedena površina od 11 m2, označena točkama 3-7a-8-3, prema položaju te gromače, koja je dijelila nekretnine prednika tužene DG, i tužiteljice, pripada nekretnini tužiteljice, a ne tužene.

I iz navoda tužene iznesenih tijekom postupka, te iz iskaza tužene, proizlazi da je cijela parcela koju je 2009. (u iskazu navodi 2006.) kupila od DG, bila ograđena suhozidom, odnosno gromačom koja je, što je tužena na uviđaju učinila nespornim, imala „zub”, i nije se protezala ravno od točke 2 do točke 3., a što je potvrdio i vještak u svom nalazu i mišljenju, a isto je i nesporno među strankama.

Stoga, površina omeđena točkama koje su na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta označene oznakama 3-7a-8-3, pripada nekretnini tužiteljice, u čijem posjedu 2009. nije bio pok. ŠG, dakle prilikom prodaje nekretnine tuženoj, već je u posjedu iste bila tužiteljica, te taj dio nekretnine nije predan u posjed tuženoj od strane prodavatelja DG. U posjedu tog dijela nekretnine, odnosno te površine, sve do rušenja tog dijela gromače, što je uslijedilo nakon siječnja 2013., bila je prema iskazima saslušanih svjedoka i tužiteljice, tužiteljica, osobno i po pravnim prednicima, a ta površina predstavlja jednu cjelinu ograđenu gromačom zajedno sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazila u poštenom, samostalnom i nesmetanom posjedu tužiteljice i njezinih sada pok. prednika, roditelja EG, koji je kako to proizlazi iz iskaza tužiteljice umro 1991., i ĆG, bake SG, koji su tu površinu održavali, pobirali s nje drva, kako to tužiteljica tvrdi preko 40 godina prije podnošenja tužbe, a o čemu saslušani svjedoci imaju osobnih saznanja od 1980-tih godina.

Kako iz iskaza saslušanih svjedoka, kojima sud u cijelosti poklanja vjeru kao istinitim i vjerodostojnim, to tim više jer su isti suglasni, te iz iskaza tužiteljice proizlazi da se tužiteljica osobno i putem svojih sada pok. pravnih prednika, i to roditelja EG i ĆG, bake SG, nalazila u samostalnom posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], omeđenog točkama 3-7a-8-3, i to kao pošteni (savjesni) posjednik, o čemu svjedoci imaju saznanja od 1980-tih, to je protekao zakonom propisani rok iz članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 142/14., u nastavku: ZV) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini pa je u postupku utvrđeno da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva tog dijela nekretnine.

Stoga je prihvaćen kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice opisan u točki V. izreke presude, kojim tužiteljica traži da se utvrdi vlasnicom tog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisanog u točki V. izreke presude.

S obzirom na to da tuženoj taj dio nekretnine prodavatelj nije ni prodao niti predao u posjed, jer ni on nije bio u posjedu istoga, niti je polagao kakva prava na taj dio nekretnine, već je isti vlasništvo tužiteljice, to je osnovan zahtjev tužiteljice da joj tužena preda u posjed taj dio nekretnine, te da sruši armiranobetonski zid duž cijele dužine unutar zone radova omeđene tim istim točkama (točka IV. izreke presude), sve primjenom odredbe članka 161. stavak 1. ZV te odredbe članka 162. stavak 1. i 2. ZV.

Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Dragana Blaževića, dipl. ing. grad. iz Rijeke, proizlazi da su upravo na toj površini 3-7a-8-3, izvedeni duž cijelog gornjeg dijela ogradni armiranobetonski zid s kapom i ugrađenom slavinom i kamenim umivaonikom, koje radove je sve izvela tužena, nakon rušenja gromače izvršenog nakon siječnja 2013., kako to proizlazi iz postupka, iako nema pravo na posjed tog dijela nekretnine, odnosno nije vlasnica tog dijela nekretnine, već to pravo ima tužiteljica, kao vlasnica i ranije posjednica tog dijela nekretnine.

Iz gore navedenoga nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizlazi da bi, kako bi se uspostavilo ranije stanje na gore opisanom dijelu nekretnine unutar točkaka 3-7a-8-3, bilo potrebno srušiti armiranobetonski zid duž cijele dužine unutar zone radova, bočno između točaka 7a i 3. Sav otpadni materijal da je potrebo zbrinuti na ovlaštenom odlagalištu, odnosno reciklažnom dvorištu za građevinski materijal. Pažljivo ukloniti dio betonski opća očnika radi ponovne ugradnje, a dio koji nije potreban zbrinuti kod vlasnika. Na mjestu po liniji točaka 8-3 s unutrašnje strane izvesti armiranobetonski zid prema dimenzijama iz projekta sa svim potrebnim predradnjama i oličiti ga prema prijašnjem stanju. Rekonstruirati vodovodnu instalaciju sa slavinom i kamenim umivaonikom i ugraditi je u novi zid. Urediti dio opločenja uz novi zid na dijelu okoliša kuće. Po izvedbi radova da je potrebno očistiti sav materijal na gradilištu i izvršiti primopredaju radova.

Kako se radi o radovima koji su izvedeni na površini 3-7a-8-3, kao dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čija je vlasnica tužiteljica, a koju je bez pravne osnove zauzela tužena, to je radi uspostave ranijeg stanja, potrebno izvršiti radove kako to navodi vještak građevinske struke, odnosno srušiti armiranobetonski zid duž cijele dužine unutar zone radova omeđene tim istim točkama, kako je to opisano u točki IV. izreke presude.

U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice opisan u točkama I. i II. izreke presude, a kojima traži da se utvrdi postojanja prava stvarne služnosti na teret poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist povlasne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to pješačkog prolaza, koji se proteže duž jugozapadne međe poslužne nekretnine, a koji je omeđen točkama 1-2-5-4-1, ukupne površine 19 m2, prikazan na skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta Tihomira Šubata (stranice 70 i 107 spisa) kao i uknjižbu tog prava u zemljišne knjige, ističe se kako slijedi.

Odredbom članka 186. ZV, u glavi 2. stvarne služnosti, u stavku 1. određeno je da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. Odredbom stavka 2. cit. članka određeno je da se stvarna služnost određena u korist neke nekretnine kao povlasne ne može razdvojiti od vlasništva nekretnine, te da je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno sa tom nekretninom.

Nadalje, odredbom članka 188. stavak 1. ZV je propisano da vlasnik povlasne i vlasnik poslužne nekretnine mogu osnovati stvarne služnosti bilo kojeg sadržaja koji je moguć, a nije zabranjen, bilo da se služnost izvršava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce... Nadalje, odredbom stavka 3. cit. članka ZV određeno je da bi služile nekretninama namijenjenim poljodjeljstvu, mogu se osnovati poljske služnosti, kao što su osobito služnosti puta, kao pravo staze na poslužnoj nekretnini. Odredbom članka 190. stavak 1. ZV propisao je da vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze, da je ovlašten time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude.

Odredbom članka 228. stavak 1. ZV propisano je da će se neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovati kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi poseban zakon. Nadalje, odredbom stavka 2. cit. članka, propisano je da tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Nadalje, odredbom članka 229. stavak 1. ZV propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

Već je ranije navedeno da nije sporno da je tužiteljica upisana kao vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 192 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je ranije bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a isto proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 51-52 spisa).

Nadalje, nije sporno ni to da je tužena upisana kao vlasnica susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak u Katunu površine 191 čhv k. o. [katastarska općina], a isto proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 50 spisa).

Iz iskaza tužiteljice, kojoj sud u cijelosti poklanja vjeru, kao istinitom i vjerodostojnom, to tim više jer je potvrđen i iskazima saslušanih svjedoka, proizlazi da su oduvijek, dakle od kako pamti, njezini prednici prelazili preko parcele k. č. br. [katastarska čestica] na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to na podnožju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upravo u dijelu koji je na skici lica mjesta iz nalaza vještaka geodeta omeđen točkama 1-2-5-4-1, što im nitko nije osporavao.

Isto proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka PG, ČG i UG, koji dakle svi ili žive u neposrednom susjedstvu, ili učestalo prolaze pored predmetnih nekretnina.

Isto proizlazi i iz iskaza svjedokinje RG, koja je kćer sada pok. DG, koji je prodao nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženoj, koja je u svom iskazu navela da je uz njihovu parcelu s južne strane bio taj prolaz, uz gromaču, te je navela da je taj sporni put bio širine 1,5 m do 2,00 m, tako da se može s bremenom i drvima proći. Navela je da je viđala i tužiteljicu da pobire drva s parcele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da prolaze tim putem, navodeći da je to bilo prije Domovinskog rata, te je dodatno navela da je od 1990. živjela u [adresa], na otoku Krku.

Iz iskaza svjedokinje ČG, čija nekretnina neposredno graniči s predmetnima, proizlazi da je taj prolaz za nekretninu tužiteljice, ili kako to ona navodi staza, koja se nalazi iznad kuće svjedokinje, bio dovoljno širok da se može proći pješice, a na ulazu u taj prolaz da se morala preskočiti gromača. Navela je, vezano za tu gromaču, da se vidi da su tuženi tu nešto zatrpavali, te da se vidi i gdje je bila stara gromača.

I iz iskaza svjedokinje UG, koja je u [adresa] kupila kuću 1983., proizlazi da se stazica koja je vodila do parcele tužiteljice, dakle do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalazila iznad kuće ČG, odnosno iza škrape odnosno suhozida. Iz iskaza navedene svjedokinje proizlazi da je ona osobno 1987. pomagala sada pok. ocu tužiteljice JG iznositi drva, preko njive DG, koja je sada vlasništvo tužene, te iz njezina iskaza proizlazi da je bila staza uz škrapu ČG, preko njive DG. Na ulazu u njivu DG da je bilo zarušeno kamenje, a na ulazu u njivu EG, budući da je teren tamo niži, da su bila 2 kamena da se lakše silazi, s time da je širina te staze bila takva da su ona i VG mogli proći. Sada da je na tom prolazu cvijeće, a ulaz u njivu tužiteljice da je zatrpan, koliko se vidi s glavne ceste, kojom se šeta svaki dan.

Iz iskaza svjedokinje RG, proizlazi da se 2009. dakle u vrijeme prodaje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] tuženoj, na licu mjesta moglo vidjeti da postoji taj put odnosno sporni pješački prolaz do nekretnine tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je širine 1,5 do 2,00 m.

Iz navedenoga proizlazi da je taj pješački prolaz bio jasno vidljiv u vrijeme kupnje nekretnine od strane tužene, te nisu točni navodi tužene da tamo nije bilo vidljive staze odnosno da taj pješački prolaz u vrijeme njezine kupnje nije postojao. Stoga je tužena u vrijeme kupnje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upoznata s time da postoji taj pješački prolaz prema nekretnini tužiteljice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka proizlazi da se taj pješački prolaz preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a do nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nalazio upravo na poziciji koja je u nalazu i mišljenju vještaka geodeta označena točkama 1-2-5-4-1, te da je tužena, nakon kupnje nekretnine, kako to proizlazi iz njezina iskaza 2013., izvela radove kojima je zatrpala taj pješački prolaz, tako da je onemogućila tužiteljicu u pješačkom prolazu tim dijelom njezine nekretnine.

Kako je tužiteljica na toj površini izvršavala sadržaj prava stvarne služnosti pješačkog prolaza kao prava staze, preko nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], kao poslužne, a u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, o čemu svjedoci imaju saznanja od 1980-tih, i to kao pošteni, odnosno savjesni posjednik navedenoga prava, a prema tvrdnjama tužiteljice i od 1970-tih, to je u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, stečeno dosjelošću pravo stvarne služnosti pješačkog prolaza kao prava staze, na teret nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne, koristeći pješački prolaz istom unutar točaka 1-2-5-4-1, pa je dosjelošću stečeno navedeno pravo stvarne služnosti.

Odredbom članka 232. ZV propisano je da tko stekne vlasništvo poslužne stvari na bilo kojem pravnom temelju, da ju je stekao opterećenu svakim pravom služnosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

S obzirom na to da iz postupka proizlazi da je taj pješački prolaz tj. put bio jasno vidljiv prilikom kupnje nekretnine od strane tužene, to je ista stekla svoju, poslužnu nekretninu opterećenu pravom stvarne služnosti pješačkog prolaza kao prava staze.

Radi navedenoga, primjenom ranije cit. odredbi ZV, odlučeno je na način kako je to opisano u točkama I. i II. izreke presude.

Vezano za zaštitu prava stvarne služnosti pješačkog prolaza kao prava staze, koju tužiteljica traži u točki III. tužbenog zahtjeva, ističe se kako slijedi:

Iz nalaza i mišljenja vještaka Dragana Blaževića, dipl. ing. grad. iz Rijeke, koji je dostavljen u spis 4. lipnja 2024., proizlazi, da je na uviđaju obišao nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj se prema nalazu vještaka geodeta nalazi površina označena točkama 1-2-5-4-1, za koje vještak navodi da se radi o zoni I radova.

U naravi da se u zoni radova I nalazi jugozapadna granica k. č. [katastarska čestica], te na tom dijelu da je izveden duž cijelog dijela obložne i potporni zid od kamena i ispunom betona te dio uređenog zatravljenog okoliša sa zasađenim niskim raslinjem i grmovima.

Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizlazi da su na navedenoj površini izvedeni duž cijelog dijela obložne i potporni zid od kamena i ispunom betona te dio uređenog zatravljenog okoliša sa zasađenim niskim raslinjem i grmovima. Nadalje, dio iza zida u dijelu okućnice susjednog objekta na k.č. da predstavlja pokos ispod natkrivene terase pomoćnog objekta. U zoni tog pokosa, a dijelom i na području susjedne čestice u sjeverozapadnom dijelu (prema točkama 2 i 5), vještak navodi da će biti potrebno dograditi potporni zid pristupa na k. č. [katastarska čestica], gdje je širina prolaza u toj zoni samo 80 cm.

Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, koji su prihvaća kao stručan i vjerodostojan, proizlazi, da bi se navedeni radovi mogli izvesti sukladno pravilima graditeljske struke, a obzirom na to da se radi o kosom terenu, a u zoni I većim dijelom zadiru u nožicu pokosa terase manjeg objekta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je nužno prije izvođenja radova obavezno detaljno snimiti lomne točke i izraditi geodetski elaborat s visinskim točkama terena. Naime on da bi trebao poslužiti kako za točno razgraničenje parcela tako i za izradu projekta okoliša u kojem bi se detaljni prikazali zidovima kako pokosa prema donjoj parceli tako i prema pokosu terase manjeg objekta. Svakako da bi za sve radove bilo nužno osigurati i nadzor ovlaštenog građevinskog inženjera. Na kraju izvedbe radova, kako za zonu I tako i za zonu II da treba predvidjeti i izradu stvarnog snimka, kako građevinskog dijela, tako i geodetskog dijela, izvedenog stanja obzirom da se radi o radovima na samoj međi. Vještak navodi da je obveza onog koji gradi uz postojeće izgrađene objekte i okućnice, da gradnju organizira na graditeljskim osnovama, na siguran i zakonom dozvoljen način uvažavajući pri tome zatečene uvjete, kako na svom tako i na susjednim terenima. Ukoliko radovi na njegovom terenu iziskuju ili vrše utjecaj na fizički ili bilo koji drugi način na susjednu parcelu, o radovima koje misli poduzimati, svakako mora konzultirati i dobiti suglasnost vlasnika te parcele, te se predlaže da se i ovdje stranke usuglase oko projektnog rješenja. Kod izvedbe radova, a kako bi se poštivali svi propisi predlaže se vođenje gradilišne dokumentacije kao što su: građevinski dnevnik, građevinska knjiga, ovjerene dostavnice materijala, primke, eventualni zapisnici i druga dokumentacija, koja bi govorila o tijeku izvedbe radova, kao i ispravna računovodstvena dokumentacija, iz koje bi bili vidljivi i konačni financijski aspekti izvedbe svih radova. Angažiranjem nadzornog inženjera i njegovom kontrolom radova utvrđuju se pisani tragovi u tijeku izgradnje i izvođenja radova, čime se izbjegavaju i prigovori na kvalitetu izvedbe radova i njihovoj količini izvedenih radova.

U pogledu radova na izvedbi nesmetanog prolaza širine 1,50 metara, koji je omeđen točkama 1-2-5-4-1, označen kao zona I radova, a po provedbi aktivnosti koje su prethodno navedene, da je potrebno izvesti slijedeće radove: ukloniti dio niskog raslinja i iskopati pokos prema terasi manjeg objekta na način da se omogući kasnija izvedba. Višak materijala da je potrebno zbrinuti na odgovarajućem odlagalištu; nadalje, izvesti manji ogradni zidić u dijelu k.č. na dijelu iskopanog pokosa kako bi se osigurao teren terase manjeg objekta i put širine 1,50 m. Zid da može biti kameni s ispunom betonom prema visine i terena. Nadalje, nakon izvedbe zida da je nužno zatrpati materijalom iz iskopa pokosa iza zida i formirati pokos prema terasi i naknado ga zasaditi niskim raslinjem. Nadalje, na dijelu gradnje gdje sporni dio ima manju širinu od 1,50 cm da je nužno je izvesti potporno obložni zid na susjednoj parceli kako bi se put mogao formirati. Potrebno je predvidjeti i temelj tog zida i njegovu izvedbi prema projektu. Na zid ako je viši od 1,5 m potrebno je postaviti naknadno ogradu. Nakon izvedbe zida na dijelu puta da je nužno je zatrpati ga kvalitetnim materijalom i zbiti ga na propisno opterećenje. Nakon nasipavanja da je potrebno formirati nasip od cca 20 cm u šljunčanom ili pješčanom materijalu i zbiti ga na propisnu zbijenost. Po izvedbi radova da je potrebno očistiti sav materijal na gradilištu i izvršiti primopredaju radova.

Kako je tužena izvela radove kojima je onemogućila tužiteljicu u izvršavanju prava stvarne služnosti pješačkog prolaza, kao prava staze, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na površini 1-2-5-4-1, to je osnovan zahtjev tužiteljice za zaštitu navedenoga prava stvarne služnosti pješačkog prolaza, primjenom odredbi članka 233. stavak 1. i 2. ZV, te odredbe članka 234. ZV.

Stoga je primjenom gore cit. odredbi, tuženoj naloženo da izvrši radove na površini koju je tužiteljica kao ovlaštenica služnosti, koristila za pješački prolaz, tako da ukloni dio niskog raslinja i iskopa pokos prema terasi manjeg objekta, sazida betonski ogradni zid na dijelu iskopanog pokosa kako bi se osigurao pješački put, dio budućeg puta zatrpa materijalom i zbije na propisno opterećenje, te da na tako formirani put postavi nasip debljine 20 cm šljunčanog materijala i zbije ga na propisnu zbijenost, kako je to opisano u točki III. izreke presude.

Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u točkama od I. do V. izreke presude.

U postupku sud nije posebno cijenio sadržaj ostale dokumentacije iz spisa u koju je izvršio uvid tijekom postupka jer se radi o dokumentaciji koja nije od utjecaja na odluku o osnovanosti tuženog zahtjeva.

14. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka iz točke VI. izreke presude temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., a u svezi sa odredbom članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; u nastavku: ZPP). Tužiteljica potražuje parnični trošak za radnje svojeg punomoćnika - odvjetnika prema troškovniku sa stranice 168-169 spisa, a sud je istoj sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23. i 107/25.; u nastavku: Tarifa) priznao slijedeći parnični trošak, prema VPS od 2.654,46 EUR kao protuvrijednost iznosa od 20.000,00 HRK, i to za radnje kako slijedi: za sastavljanje tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1.), te 3 obrazložena podnesaka i to od 21. veljače 2017., od 28. listopada 2020. te od 30. listopada 2025. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR za podnesak (Tbr. 8/1.), što za 3 podneska ukupno iznosi 600,00 EUR, te za zastupanje na ročištima od 21. veljače 2017., od 18. svibnja 2017., od 19. lipnja 2017., od 8. srpnja 2020., od 28. listopada 2020., od 18. veljače 2021., od 7. prosinca 2021., od 16. ožujka 2022., od 16. siječnja 2024. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR za ročište (Tbr. 9/1.), što za 9 ročišta ukupno iznosi 1.800,00 EUR, te za zastupanja na ročištima od 30. rujna 2021., od 31. listopada 2025., od 15. prosinca 2025., te od 23. ožujka 2026. u pojedinačnim iznosima od 100,00 EUR za ročište (Tbr. 9/2.), što za 4 ročišta ukupno iznosi 400,00 EUR, što sveukupno iznosi 3.000,00 EUR, a uvećano za PDV 25% koji je obračunat u iznosu od 750,00 EUR, daje iznos od 3.750,00 EUR. Uz navedeni trošak, tužiteljici je priznat i trošak uviđaja, geodetskog i građevinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 981,64 EUR, te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 53,09 EUR, i ovu presudu u iznosu od 53,09 EUR, a u sveukupnom iznosu od 4.837,82 EUR. Tužiteljici je priznata zatezna kamata na dosuđeni trošak postupka i to od donošenja ove presude pa do isplate, pozivom na odredbu članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona («Narodne novine» broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.), dok je visina stope zakonske zatezne kamate, određena primjenom odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

U Crikvenici 27. travnja 2026.

S u d a c:

Sonja Alač

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tužene