Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Stalna služba u Sinju

    Sinj, Petrovac 3

    Broj: Pp-8084/2024-14

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji Vinki Kulić uz sudjelovanje Martine Šušnjara kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika IZ i RZ, zbog prekršajnog djela iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ br. 5/90., 30/90., 47/90., 114/22., 47/23.), postupajući po optužnom prijedlogu PU Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj pod brojem klasa 211-07/24-5/16516 od 26. lipnja 2024. nakon održane glavne i javne rasprave u odsutnosti tužitelja te u prisutnosti prvookrivljenika i u odsutnosti drugookrivljenika, 21. travnja 2026., temeljem članka 143., 179., 180., 182., 183. i 185. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), 24. travnja 2026. objavio je i

    presudio je

    Drugookrivljenik RZ, sin pok. ZZ i pok. TZ, dj. I, rođen **.**.1970., iz [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], policajac, oženjen, četvero djece, pismen, SSS, srednjeg imovnog stanja, zaposlen, primanja oko 1500,00 eura, prekršajno neosuđivan,

    kriv je

    I. što je 21. lipnja 2024. u 20:00 sati u mjestu [adresa], općina [adresa], na naročito drzak i nepristojan način narušavao javni red i mir na neograničenom otvorenom javnom mjestu koje je dostupno većem broju građana, na način da je rukama uhvatio PZ te ga udarao po glavi i ramenu, uslijed čega je PZ zadobio vidljive ozljede po glavi i ramenu, a učinjena radnja reflektirala se na neograničenom javnom mjestu na javnost, između ostalog i na osobe koje su se tu nalazile, te je PZ zatražio liječničku pomoć na jedinici HMP u Sinju gdje je pregledan od strane medicinskog osoblja te mu je pružena prva pomoć, te je upućen na daljnju obradu u KBC Split, odjel za hitne kirurške djelatnosti, gdje je utvrđeno da je isti zadobio lakše tjelesne ozljede u vidu udarca u glavu, torzo i lijevo rame,

    čime je postupio protivno odredbi članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ br. 5/90., 30/90., 47/90., 114/22., 47/23.), a što je kažnjivo po istoj odredbi članka 6. istog Zakona, te se okrivljeniku, temeljem istog propisa te članka 33. i članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18., 114/22.),

    izriče

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 eura (četiristo eura).

    Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti izrečenu novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

    Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne.

    II. Temeljem članka 138. stavka 1. i 3. u svezi članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

    III. Temeljem članka 182. Prekršajnog zakona,

    Prvookrivljenik IZ, sin R i FZ, dj. Z, rođen **.**.1996., iz [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], automehaničar, neoženjen, bez djece, pismen, SSS, lošeg imovnog stanja, nezaposlen, prekršajno osuđivan,

    oslobađa se od optužbe

    da bi 21. lipnja 2024. u 20:00 sati u mjestu [adresa], općina [adresa], na naročito drzak i nepristojan način narušavao javni red i mir na neograničenom otvorenom javnom mjestu koje je dostupno većem broju građana, na način da je u alkoholiziranom stanju, utvrđena koncentracija alkohola 2,14 g/kg, došao ispred obiteljske kuće RZ te ga počeo glasno vrijeđati i psovati riječima "ti si lopov, kradeš, riješit ću da dobiješ otkaz", te krenuo prema RZ uhvativši ga za majicu koju mu je pokidao te ga fizički napao udarivši ga rukama, dok se učinjena radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu, na javnost, između ostalog i na osobe koje su se tu nalazile,

    čime da bi postupio protivno odredbi članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ br. 5/90., 30/90., 47/90., 114/22., 47/23.), a što da je kažnjivo po istoj odredbi članka 6. istog Zakona.

    Obrazloženje

    1. PU Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Sinj podnijela je 28. lipnja 2024. ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Na zaključenoj glavnoj raspravi prvookrivljenik IZ izlaže kao na zapisniku s prethodne rasprave gdje je iskazao da je razumio što mu se stavlja na teret te da nije kriv. Prvookrivljenik navodi da nije točno da je na naročito drzak način narušavao javni red i mir. Točno je da je bio u alkoholiziranom stanju, ne zna točno kolika mu je bila koncentracija alkohola, međutim kako je početkom šestog mjeseca 2024. kada je bio gost na krizmi kod JZ, a tu se nalazio i RZ, kako ga RZ psovao te prijetio da će ga ubiti, te kako je saznao da ga je dan prije ovog događaja tražio, ove prigode da je došao ispred njegove obiteljske kuće, u njegovo dvorište, te mu rekao da je došao, da što ga treba, ali nije istina da ga je vrijeđao i psovao, a niti da ga je uhvatio za majicu te mu je pokidao, međutim on je tada imao pokraj sebe sve spremno, misli pri tome na policijski pendrek- palicu, te ga je tada s palicom napao po glavi i ramenima, on da se tada branio, uhvatio mu je pendrek da više s njim ne može zamahivati, možda u tome svemu braneći se da mu je pokidao majicu, ali nije točno da ga je fizički napao, nije ga udarao, te nije točno što je navedeno da ga je fizički napao te udarao šakama, a isto tako da nije točno da su jedan drugog udarali po glavi i ramenu, jedino je točno da je RZ njega udarao po glavi i ramenu, udarao ga je većinom pendrekom, pri čemu je zadobio ozljede po glavi i ramenu, kao i po leđima uslijed čega su mu ostale modrice. Kada mu je uhvatio pendrek da mu ga je oduzeo iz ruke te ga ostavio, a kada je on vidio da mu je oduzeo pendrek, vjerojatno je mislio da će ga s tim pendrekom udarati, te je tada svojoj kćeri T rekao da donese iz kuće pištolj, tada je došla OZ i ĐZ, zvali su ga da se skloni kod njih, nakon čega je otišao, te je te prigode zadobio tjelesne ozljede. Što se tiče navedenih svjedoka da su svi susjedi te misli da neće svjedočiti, rekli su mu da neće svjedočiti, ali da im on to ne zamjeri, a na upit suda u vezi ČZ iskazuje da je ista došla na mjesto događaja kada je on već otišao u kuću tako da ništa nije mogla vidjeti. Na iskaz RZ iskazuje da ga te prigode nije napao, te da isti nije mogao niti zadobiti nikakve ozljede, da je on tada bio ozlijeđen, Policijska postaja Sinj ga je fotografirala na hitnoj u Sinju te predlaže da se zatraže te fotografije, a fotografiranje je obavio policijski službenik ŽZ, a isti ga je izveo vani da liječnik ne čuje što ga je ispitivao jer su oni kolege, a policijski službenik MZ, nije sve naveo što je trebao pritom misli da nije sve unio u policijskoj postaji iako je to trebao. Nakon što je upoznat s obranom drugookrivljenika iskazuje da ostaje pri onom što je naveo, da nije istina da se Filipova djeca njega boje, to da mogu potvrditi susjedi, djeca mu svake godine čestitaju Božić, Uskrs, da im ponudi sladoled, te njegov iskaz nije istinit. Nije istina da ga je vrijeđao i psovao, djeca su mu se ove prigode nalazila u kući, jedino najmlađe dijete je kasnije izašlo, da ne zna jesu li djeca mogla vidjeti da ga je on udarao pendrekom, jedino su mogla vidjeti kroz prozor, ali nije siguran, a RZ je zvao svoju kći P da mu donese pištolj i to nakon što mu je on oduzeo pendrek, a iako mu je oduzeo pendrek, da ga s njim nije udario. Nakon što su mu predočene fotografije, iskazuje da je vidljivo da je zadobio tjelesne ozljede, a vidljivo je da su ozljede nastale udaranjem pendrekom od strane drugookrivljenika, a kad se okonča postupak tražit će naknadu štete zbog tjelesnih ozljeda, a ako RZ ima kakve ozljede sigurno bi to i foto dokumentirao, dakle RZ ga je izudarao pendrekom, da se s njim naguravao dok mu je pokušao oduzeti pendrek, kasnije mu ga je i oduzeo, a je li mu tom pokidao majicu da nije siguran, a nakon što ga je RZ par puta udario pendrekom da se on udaljavao, te se RZ tada kretao za njim te ga udarao pendrekom po glavi, leđima, bubrezima, a sve je to vidljivo na fotografijama, nakon čega mu je pružio otpor te mu oduzeo pendrek. Okrivljenik iskazuje da nema daljnjih dokaznih prijedloga, a u završnoj riječi iskazuje da se ne smatra krivim za prekršaj, da je ostao bez majke, ali da nije bio prepušten sam sebi, da je imao oca, sestru i brata koji su stariji od njega, a isto tako da nije stalno pijan kako to navodi RZ.

    3. Na zaključenu glavnu raspravu drugookrivljenik RZ nije pristupio te je pročitana obrana okrivljenika, koji je iskazao da je razumio što mu se stavlja na teret te da nije kriv. Da u vezi IZ koji mu je susjed, kuće su im udaljene oko 50 metara, a koji je stalno pijan, ostao bez majke kada je imao 14 godina, te je bio prepušten sam sebi, da već duže vrijeme ima problema, točnije od njega nema mira već dvije godine, a obično napravi nered kada je pijan, a kada je trijezan onda se ispričava. On da ima četvero djece, djeca su mu doživjela šokove od njega, čak ne smiju ni izići iz kuće. Ove prigode on da se nalazio na terasi obiteljske kuće, terasa je dosta velika, oko 25 metara kvadratnih, ograđena je i postavljena kapija, te se nalazio na terasi u prizemlju, bio je s djecom, te je IZ otvorio kapiju te je glasno vrijeđao i psovao da je lopov, da krade, da će riješiti da dobije otkaz, te je tada nasrnuo na njega, djeca su počela plakati, nasrnuo je na njega na način da ga je uhvatio za majicu koju je pokidao te ga udarao, nakon čega je on IZ odgurnuo, zatvorio kapiju, djecu je odveo u kuću, nakon čega je otišao u kuću, a IZ je došao do njegovih ulaznih vrata te je lupao na vrata, zvao ga da izađe vani, da on nije izašao, a IZ da je tada vikao da ako mu ne otvori vrata da će provaliti. Njegova najstarija kći je tada zvala policiju. Da on IZ uopće nije udarao, a što se tiče da bi zadobio ozljede, navodi da je IZ stalno pijan, da pada, da ne zna uslijed čega je zadobio ozljede, ali od njega sigurno nije. Ovo se sve događalo u njegovom dvorištu, te da netko tko je tuda prolazio mogao je vidjeti. Što se tiče svjedoka koji su navedeni u optužnom prijedlogu da nikoga od njih nije vidio, jedino su sa njim bila njegova djeca, koja su maloljetna, a najstarija kći F ima 17 godina. Kada je IZ klapao na vrata, djeca su izašla kroz prozor te su otišli kod susjeda, a da on nije izlazio iz kuće, a Darkov otac je došao po njega, jer je vjerojatno u vezi ovog netko zvao njegova oca. Na iskaz prvookrivljenika IZ iskazuje da je njegov iskaz lažan, te da nije istina da ga je tada udarao pa da bi zadobio ozljede, te navodi da je IZ alkoholičar, da stalno pada te da tko zna gdje dobio batine.

    4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, obavijesti počiniteljima prekršaja, službena zabilješka vezano za tjelesne ozljede, liječnički nalazi, zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola, fotografije koje je fotografirao policijski službenik ŽZ, a koje se odnose na PZ, te su ispitani svjedoci ZZ, NZ, ĐZ te policijski službenici MZ i ŽZ.

    5. Svjedok ZZ, nećak okrivljenika RZ, nakon što je upozoren u smislu članka 285. stavka 3. ZKP-a iskazao je da ne želi svjedočiti u ovom postupku.

    6. Svjedokinja ĆZ, kojoj je okrivljenik RZ brat njenog supruga, odnosno djever, nakon što je upozorena u smislu članka 285. stavka 3. ZKP-a iskazala je da ne želi svjedočiti u ovom postupku.

    7. Svjedokinja ĐZ, iskazuje da te prigode nije bila nazočna događaju, bila je u susjede ČZ, čija je kuća od mjesta događaja udaljena oko 100 metara, tako da ona nije ništa vidjela, a niti čula te se o događaju ne može očitovati. Na upit prvookrivljenika, da ga je svjedokinja vidjela poslije tog događaja, svjedokinja iskazuje da je poslije tog događaja vidjela IZ, istog je zatekla uplakanog, nalazio se na jednoj ledini, nalazio se u blizini kuće RZ kao i njene kuće, jer su tu sve kuće u blizini te da nije odnosno da se ne sjeća da je na njemu vidjela ikakve ozljede.

    8. Svjedok policijski službenik MZ u svom iskazu navodi da je on te prigode postupao, okrivljenike nije zatekao pri narušavanju javnog reda i mira, sa okrivljenicima je obavio razgovor, a sjeća se da je RZ naknadno došao u policijsku postaju te je s njim detaljnije obavila razgovor kolegica UZ. IZ se tužio na bolove te mu je ponuđeno da ga odvedu na hitnu pomoć, međutim da je on to odbio te je rekao da će sam otići, a sjeća se da mu je došla tu rodica, da će ga ona odvesti, a sa njim se nalazio kolega AZ, a kako mu se rodica ponudila da će ga odvesti na hitnu pomoć, a napominje da je tada vidio da se guma probušila, tako da ga nisu ni bili u mogućnosti odvesti na hitnu pomoć, a zna da ga je na hitnoj dočekao kolega ŽZ. Što se tiče policijske palice, obavljen je pretres u tranzitnom centru u Trilju, poznato mu je da se ista nalazila na tom mjestu, tako da se o drugom ne može očitovati, a što se tiče udaraca koje je isti zadobio po tijelu da iste mogu nastati kako od palice tako i od kabela i slično.

    9. Svjedok policijski službenik ŽZ u svom iskazu navodi da je te prigode bio upućen na hitnu, jer je saznao da je okrivljenik IZ otišao na hitnu pomoć, te je obavio fotografiranje okrivljenika u ambulanti i proveo alkotestiranje, međutim nije sa istim obavljao nikakav razgovor. Što se tiče ozljeda, iako nije stručnjak, pretpostavlja da je iste zadobio od palice, kabela ili slično.

    10. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, a za isti prekršaj je propisana novčana kazna u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana.

    11. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno je da je drugookrivljenik RZ narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način upravo na način kako je to opisano u točki I. izreke presude, dok je prvookrivljenika PZ, u nedostatku dokaza trebalo osloboditi od optužbe.

    12. Obrana drugookrivljenika RZ u kojoj poriče počinjenje prekršaja, nije osnovana.

    13. Naime, provedenim dokaznim postupkom utvrđeno je da je drugookrivljeni kritične prigode prvookrivljenika PZ udarao po glavi i ramenu, a u prilog navedenog ide liječnička dokumentacija, odnosno nalaz Hitnog prijema KBC Split u kojem su navedene tjelesne ozljede i to kontuzija prsnog koša, a na liječničkom nalazu Zavoda za hitnu medicinu navedena je dijagnoza površinskih ozljeda glave, površinska ozljeda ramena i nadlaktice, kao i fotografije koje su dostavljene u spis od strane Policijske postaje Sinj, a koje je po dolasku na hitnu pomoć u Sinj fotografirao policijski službenik ŽZ, a koji je bio upućen na hitnu pomoć jer je saznao da je IZ otišao na hitnu pomoć, a prema iskazu svjedoka policijskog službenika HZ, proizlazi da je PZ na hitnu pomoć odvela njegova rodica, te da ga on tada ne bi mogao odvesti na hitnu pomoć jer mu se guma na vozilu probušila, ali da je znao da ga je na hitnoj dočekao kolega ŽZ, a što se tiče ozljeda policijski službenici navode da bi iste mogle nastati kako od palice, tako od kabela i slično, dakle da je okrivljenik IZ u veoma kratkom razdoblju otišao na hitnu pomoć u Sinj, a potom u KBC Split, te stoga iskaz drugookrivljenog RZ u kojem navodi da IZ tada nije udarao, pa da bi od toga zadobio ozljede, te da isti stalno pada te da tko zna gdje je dobio batine, nije osnovan, jer prema fotografijama koje je fotografirao policijski službenik ŽZ, nikako ne može stajati da bi isti zadobio takve ozljede od eventualnog pada, jer se radi o sasvim drugačijim ozljedama od onih koje bi se zadobile eventualnim padom okrivljenika, a od počinjenja prekršaja do odlaska na hitni prijem u Sinj, a potom u KBC Split proteklo je kraće vrijeme, te je slijedom navedenog za zaključiti da je RZ kritične prigode ponašajući se na navedeni način odnosno da je isti udarao PZ te na taj način narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način, jer takvo njegovo ponašanje, a s obzirom na intenzitet njegove radnje nadilazi radnje ponašanja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te da je počinio prekršaj opisan u točki I. izreke presude, pa ga je valjalo proglasiti krivim i kazniti.

    14. Pri odlučivanju o vrsti kazne za prekršajno djelo iz izreke presude, okrivljeniku DZ su uzete u obzir sve za to olakotne i otegotne okolnosti, kao što su stupanj krivnje, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, težina počinjenog prekršaja, imovno stanje, što do sada nije osuđivan što proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, okrivljeniku je temeljem članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona izrečena ublažena novčana kazna, a sve vjerujući da će se i tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

    15. Prvookrivljenika PZ u nedostatku dokaza trebalo je osloboditi od optužbe.

    16. Imajući u vidu iskaz prvookrivljenika IZ u kojem navodi da kritične prigode nije vrijeđao i psovao VZ, da ga nije udarao odnosno fizički napao, premda drugookrivljenik RZ u svom iskazu navodi da ga je IZ te prigode vrijeđao, psovao te fizički napao, a kako drugih svjedoka osim onih koji su ispitani nije bilo, te da svjedok CZ nije niti pozivan jer je isti umro, te da drugookrivljeni RZ nije predložio nikoga da se ispita kao svjedok, dakle, da okrivljenici iskazuju u potpunosti suprotno, međutim na iskazu jednog okrivljenika i obrnuto ne može se proglasiti krivim drugog okrivljenika, te je slijedom navedenog za zaključiti da nema dokaza da je prvookrivljenik kritične prigode glasno vrijeđao i psovao drugookrivljenika, te da ga je udarao odnosno fizički napao, jer za isto u spisu ne postoje nikakvi dokazi o eventualno zadobivenim tjelesnim ozljedama, te unatoč tome što prvookrivljenik IZ u svom iskazu navodi da moguće u svemu tome braneći se pokidao majicu drugookrivljenom, navodeći da se branio od istog, jer postoji mogućnost da je prvookrivljenik braneći se od drugookrivljenika, drugookrivljeniku pokidao majicu, a sve to s obzirom da je isti tada zadobio tjelesne ozljede za koje postoji fotodokumentacija fotografirana od strane policijskog službenika, te stoga takvom svojom radnjom prvookrivljenik nije ostvario bitna obilježja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je slijedom navedenog i imajući u vidu odredbu članka 3. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku kojom je propisano da dvojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježja kaznenog dijela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika, a koji se supsidijarno primjenjuje u prekršajnom postupku, te kako se odluka o krivnji može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, što u ovom slučaju nije, odnosno nema dokaza da je prvookrivljenik IZ počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te je slijedom iznesenog prvookrivljenika, temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, trebalo osloboditi od optužbe.

    17. Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 138. stavak 1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona uzimajući u obzir trajanje i složenost postupka te imovne prilike okrivljenika.

    18. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Sinju 24. travnja 2026.

    Zapisničarka:

    Sutkinja:

    Martina Šušnjara,v.r.

    Vinka Kulić,v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH Zagreb, u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez pristojbe.

    DN-a: 1. okrivljenicima

    2. tužitelju

    3. branitelju

    4. u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.