Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Pn-62/2025-26

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu Ivi Đuratoviću, u pravnoj stvari tužiteljice ĐF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijo Rođak, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 11.03.2026., dana 24. travnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    „Nalaže se tuženiku OF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u roku od 15 dana isplati iznos od 2.000,00 EUR (dvije tisuće eura) na ime naknade neimovinske štete, uvećan zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    Nalaže se tuženiku OF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici ĐF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka uvećane zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos teku od dana donošenja odluke do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

    II. Nalaže se tužiteljici ĐF da tuženiku OF naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu 750,00 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24.04.2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužbom od 21.05.2025. tužiteljica ĐF zatražila je donošenje presude kojom bi tuženiku OF naložilo da joj na ime naknade štete isplati iznos 2.000,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, zbog povrede prava osobnosti koju je pretrpjela zbog uvreda i prijetnji koje joj je tuženik izrekao 06.01.2025. na parkingu ispred zgrade.

    2. Tuženik OF je osporio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u bitnom navodeći da kritične zgode tužiteljici nije uputio uvrede i prijetnje te navodeći da nije pretrpjela povredu prava osobnosti.

    3. U provedenom postupku pročitane su isprave u spisu, i to zk izvatak (str. 5-8 spisa), Elaborat etažiranja (str. 9-22 spisa), presuda posl. br. Pp-412/2025 od 11.03.2025. (str. 23-27 spisa), medicinska dokumentacija (str. 28-32, 295-300 spisa), e-mail korespondencija (str. 33-93 spisa), pregledane su fotografije (str. 94-107, 130- 133 spisa), dopis od 28.05.2025. (str. 123-125 spisa) te su saslušani svjedoci AF (str. 518 spisa), UF (str. 516 spisa), ČF (str. 517 spisa), LF (str. 517-518 spisa), FF (str. 519-520 spisa), CF (str. 519 spisa), TF (str. 518-519 spisa), tužiteljica (str. 514-515 spisa) i tuženik (str. 515 spisa).

    4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    5. Predmet parnice je naknada štete zbog povrede prava osobnosti koju je tužiteljica prema vlastitim tvrdnjama pretrpjela uslijed uvreda i prijetnji koje je izrekao tuženik.

    6. Prema činjeničnim navodima tužbe i podneska od 18.08.2025., štetni događaj se dogodio 06.01.2025. na parkingu ispred stambene zgrade [adresa], kada se tuženik tužiteljici uz viku i galamu obratio riječima „Pizda ti materina, to nije vaš parking, nemoj da ti dođem gore “, što da je kod nje izazvalo povredu dostojanstva, časti i ugleda.

    7. Iz stanja spisa proizlaze sljedeće činjenice koje niti nisu sporne između stranaka:

    - među suvlasnicima stambene zgrade u [adresa] postoji neslaganje oko načina na koji se koriste vanjska parkirna mjesta ispred zgrade;

    - UF je vlasnik stana na 2. katu, a tužiteljica je njegova majka;

    - TF je vlasnica stana u prizemlju, a tuženik je njen partner;

    - ni tužiteljica ni tuženik ne žive u predmetnoj zgradi, već povremeno dolaze u posjet sinu (tužiteljica) odnosno partnerici (tuženik);

    - dana 06.01.2025. tuženik se parkirao na jedno parkirno mjesto ispred zgrade, za koje tužiteljičin sin smatra da je to njegovo parkirno mjesto, nakon čega je došlo do svađe koja je povod ove parnice.

    8. Između stranaka je sporno je li se tuženik kritične zgode obratio tužiteljici navedenim riječima te ima li tužiteljica pravo na isplatu pravične novčane naknade.

    9. Iz presude Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pp-412/2025 od 11.03.2025. (str. 23-27 spisa) proizlazi da je tuženik zbog opisanog događaja proglašen krivim za prekršaj protiv javnog reda i mira te mu je izrečena novčana kazna u iznosu 300,00 EUR, međutim radi se o nepravomoćnoj presudi jer je tuženik kao okrivljenik protiv nje podnio žalbu o kojoj još nije odlučeno.

    10. Na okolnost navedenog štetnog događaja sud je proveo dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka ŽF, GF, RF, LF, JF, CF i TF.

    11. Svjedoci UF i ČF, sin i muž tužiteljice, jednako kao i sama tužiteljica, u bitnom su iskazivali (str. 514-517 spisa) o tome kako se navedenog dana tužiteljičin sin UF vraćao u stan i na svojem parkirnom mjestu zatekao parkiran nečiji automobil, zbog čega je na njega zakačio papirić sa porukom „privatan parking“ te je otišao u svoj stan u kojem su bili tužiteljica i njen muž; da je nakon nekog vremena tužiteljica kroz prozor stana primijetila kako tuženik izlijeće iz zgrade, da se ponašao agresivno, mahao je rukama te je išao prema autu njenog sina, zbog čega mu je tužiteljica sa prozora doviknula da se smiri i da zašto se svađaju oko parkinga kada se zna što je čije, na što joj je tuženik odgovorio „pizda ti materina, doći ću ti gore, nije to ništa vaše“; da se tužiteljica nakon toga povukla sa prozora u stan , pozvali su policiju, a nakon nekoliko minuta došao joj je susjed ĆF koji je rekao da je sve čuo .

    12. Svjedok ĆF u bitnom je iskazao (str. 517-518 spisa) da se kritične zgode nalazio na svojoj terasi na drugom katu jer je nešto radio oko maketa te je u jednom trenutku primijetio tuženika kako u dvorištu psuje i govori „pička ti materina“ ili „jebem ti mater“, a nakon toga je rekao „hoćeš da ti dođem gore“; da ga je svjedok upitao je se njemu obraća, a tuženik mu je odgovorio da se obraća njegovim glupim susjedima; da je svjedok nakon toga otišao do stana tužiteljičinog sina i pitao ih jesu li zvali policiju, a nakon toga je pošao na posao. Svjedokinja BF je u bitnom iskazala (str. 518 spisa) da je kritične zgode iz stana čula svojeg supruga LF kako nekome govori „je li se to meni obraćaš“, nakon čega je otišla do supruga i pitala ga što je bilo, a on joj je odgovorio da je došlo do svađe između tuženika i susjeda UF te da je tuženik opsovao mater, a nakon toga su ona i suprug otišli na posao.

    13. Svjedoci TF, CF i FF, jednako kao i sam tuženik, u bitnom su iskazivali (str. 516, 518-520 spisa) o tome kako su kritične zgode tuženik i susjed CF stajali ispred zgrade i pričali, dok se tuženikova partnerica TF nalazila u svojem stanu u prizemlju te je stajala pored otvorenog prozora zajedno sa susjedom FF koja je pušila; da je u jednom trenutku tužiteljica sa prozora drugog kata počela vikati kroz prozor zbog parkinga, na što joj je tuženik odgovorio da ih ostavi na miru, bez da je uopće vikao i psovao; da je onda krenuo do svojeg auta kako bi skinuo ceduljicu te se obratio prema TF, CF i FF sa riječima „a u pičku materinu, šta nas više maltretiraju s tim parkingom, neka siđu dolje da se kao ljudi dogovorimo“; da se u tom trenutku oglasio susjed ĆF sa drugog kata i pitao ga je li se njemu obraća, na što mu je tuženik odgovorio da se ne obraća njemu nego njima, pokazujući na TF, CF i FF, koje ĆF nije mogao vidjeti sa svoje terase; da je nakon toga došla policija.

    14. Sud vjeruje iskazima svjedoka LF i SF jer su iskazivali uvjerljivo, jasno i okolnosno, a radi se o objektivnim i nepristranim svjedocima koji prema stanju spisa nemaju nikakvog motiva lažno iskazivati u korist tužiteljice niti lažno teretiti tuženika u ovoj parnici. Posljedično sud u cijelosti vjeruje i iskazima tužiteljice te njenog supruga i sina jer su iskazivali na uvjerljiv način te su njihovi iskazi u bitnom potvrđeni prihvaćenim iskazima svjedoka LF i SF.

    15. S druge strane sud ne vjeruje iskazima tuženika i svjedoka TF, CF i FF u dijelu koji se odnosi na to kako je kritične zgode dana došlo do svađe između tužiteljice i tuženika i što je tko kome rekao. Naime, njihovi iskazi su u tom dijelu suprotni iskazima nepristranih i objektivnih svjedoka LF i BF kojima sud vjeruje, a i tuženik i ovi svjedoci su do i najmanjih detalja – za koje nije uobičajeno da se na njih obraća pažanja i da ih baš svi zapamte – iskazivali identično što upućuje na zaključak o instruiranosti iskaza. Očigledno je da su tuženik i njegova partnerica u dobrim susjedskim odnosima sa svjedocima CF i FF te da su svi zajedno u svojevrsnom sukobu sa tužiteljicom i njenom obitelji oko parkinga, pa sud smatra da su oni svoje iskaze pri lagođavali potrebama tuženika u ovoj parnici.

    16. Tuženik te svjedoci TF, CF i FF pokušavaju prikazati da tuženik nije rekao tužiteljici „Pizda ti materina, to nije vaš parking, nemoj da ti dođem gore“, već da se ustvari obratio njima sa riječima „a u pičku materinu, šta nas više maltretiraju s tim parkingom, neka siđu dolje da se kao ljudi dogovorimo “, međutim sud ne prihvaća navedeno jer je na temelju uvjerljivog iskaza LF i SF utvrđeno kako je tuženik na upit LF odgovorio da se ne obraća njemu, nego njegovim glupim susjedima, dakle tuženik se sa navedenim pogrdnim riječima koje je čuo i ĆF obratio upravo tužiteljici, a ne TF, CF i FF kako to oni pokušavaju prikazati.

    17. Slijedom navedenoga, na temelju prihvaćenih iskaza svjedoka LF, SF, ČF, NF i tužiteljice u njihovoj ukupnosti, sud utvrđuje da je kritične zgode do svađe između tužiteljice i tuženika došlo kada je tužiteljica sa prozora uočila tuženika kako negoduje zbog papirića kojeg mu je njen sin ostavio na autu, pa kada je vidjela kako se tuženik kreće prema autu njenog sina doviknula mu je da se smiri i zašto se svađaju oko parkinga, na što joj je on uputio sporne riječi „Pizda ti materina, to nije vaš parking, nemoj da ti dođem gore“. Time je tužiteljica dokazala nastanak štetnog događaja.

    18. Sud vjeruje iskazu tužiteljice o tome da su je navedene tuženikove riječi uznemirile, naime uznemirenost tužiteljice je potvrđena iskazima svjedoka ČF (njenog supruga) i LF (susjeda) koji su je vidjeli neposredno nakon tog događaja, a osim toga životno je i logično da se tužiteljica nakon takvog razgovora sa tuženikom nije osjećala ugodno, da je bila uznemirena i osjećala da joj je dostojanstvo povrijeđeno s obzirom da joj se tuženik na uvredljiv način obraćao sa parkinga, što su onda mogle čuti i druge osobe.

    19. Međutim, svaka povreda prava osobnosti ne dovodi automatizmom do odštetne odgovornosti. Naime, po čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023; dalje: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu samo ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju.

    20. U konkretnom slučaju radilo se o višegodišnjim prijeporima između suvlasnika zgrade (među kojima je i sin tužiteljice) o načinu na koji se koriste parkirna mjesta ispred zgrade, a tužiteljica je sa tim prijeporima prema vlastitom iskazu bila upoznata jer sama potvrdila da je prilikom jedne od ranijih posjeta ona sa mužem odlučila postaviti rampu na sinovo parkirno mjesto, zbog čega su im tuženik i susjed CF prigovarali i negodovali, nakon čega je tuženik njoj i suprugu uvijek u prolazu znao dobaciti nešto u negativnom kontekstu. Dakle tužiteljica je znala za prijepore između suvlasnika oko parkinga, tuženik joj je i ranije negodovao oko toga bez da je ikada došlo do eskalacije svađe u ozbiljniji sukob, a kritične zgode upravo se tužiteljica prva obratila tuženiku sa riječima da se smiri (kada ga je vidjela da ljutito ide prema autu njenog sina), na što joj je tuženik odgovorio sporne riječi. Pritom se tužiteljica nalazila na prozoru sinovog stana na drugom katu, a tuženik se nalazio na parkingu ispred zgrade.

    20.1. Navedene okolnosti spornog događaja nameću zaključak da, bez obzira na tuženikove riječi „nemoj da ti dođem gore“, nije bilo razumno pretpostaviti da će tuženik zaista fizički napasti tužiteljicu, jer je on bio vani ispred zgrade, a ona u stanu na drugom katu zajedno sa sinom i suprugom čime je bila zaštićena (uostalom odmah je zvala i policiju), a objektivno i sami kontekst takve izjave i tuženikovo ranije ponašanje (i prije je tužiteljici znao prigovarati zbog parkinga) su upućivali na to da se radi o riječima koje su izrečene spontano kao dio prepirke, bez stvarne opasnosti da će doći do fizičkog sukoba.

    20.2. Iako je uvreda koju je tuženik uputio tužiteljici „pizda ti materina“ neprihvatljiva i necivilizirana te je nedvojbeno u određenoj mjeri povrijedila dostojanstvo tužiteljice, ipak valja imati na umu da se svaka prosječna osoba kroz život, najčešće i protiv svoje volje, nađe u situacijama u kojima je izložena povredama dostojanstva iste ili slične naravi, kroz konfliktne situacije do kojih iz različitih razloga neminovno dolazi bilo u prometu, bilo u odnosima sa susjedima i slično. Dakle bez obzira na neprihvatljivost takvih riječi, radi se o povredama dostojanstva koje većina ljudi povremeno doživi u raznim životnim situacijama i nastavi dalje, što nikako ne predstavlja opravdanje za tuženikove riječi, ali upućuje na narav i težinu same povrede. Pritom spornu uvredu i njene posljedice na tužiteljičino dostojanstvo valja razmatrati u kontekstu višegodišnjih prijepora između suvlasnika o načinu korištenja parkirnih mjesta, što prema ocjeni ovog suda rezultira manjim intenzitetom te povrede, a nikako većim kako to tužiteljica u tužbi sugerira kada navodi da je upravo zbog ranijih konflikata ona spornu uvredu doživjela na teži način.

    20.3. Sud ne može prihvatiti tvrdnje tužiteljice da se zbog spornih tuženikovih riječi povukla u sebe, da je smanjila kontakte i druženja sa prijateljima te da je prorijedila i dolaske k sinu te da je čak zbog toga i njeno opće zdravstveno stanje narušeno (hormonske promjene, nastanak čvorova na štitnjači, problemi sa mrenom) jer to čak ne proizlazi ni iz njenog stranačkog iskaza, a osim toga navedene tuženikove riječi ni u kojem slučaju nisu podobne izazvati štetne posljedice takve naravi i intenziteta kakve tužiteljica pokušava prikazati. Naime, jedna od osnovnih pretpostavki odgovornosti za štetu je uzročna veza između štetne radnje i štete, a od mnogih okolnosti koje su u vezi s nastankom štete uzrokom se smatra samo ona koja po redovnom tijeku stvari dovodi do takve posljedice. Tuženikove riječi „Pizda ti materina, to nije vaš parking, nemoj da ti dođem gore“, izrečene u kontekstu svađe oko parkinga koja traje već dulje vremena, ni u kojem slučaju nisu podobne za izazivanje takvih štetnih posljedica koje je tužiteljica opisala u tužbi, odnosno ne može se raditi o adekvatnoj uzročno- posljedičnoj vezi između štetnog događaja i takvih posljedica, kao preduvjetu za postojanje odštetne odgovornosti. Stoga sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice za provođenje psihijatrijskog vještačenja.

    20.4. Konačno, u pogledu Ambulantnog nalaza Klinike za psihijatriju Sveti Ivan od 08.01.2025., tužiteljica je taj nalaz predala na ročištu glavne rasprave od 11.03.2026., iako joj je sud raspravnim rješenjem od 03.12.2025. (str. 129 spisa) dodijelio rok od 30 dana za dostavu medicinske dokumentacije na koju se poziva. Po čl. 232. st. 1. ZPP stranka je dužna podnijeti ispravu u trenutku predlaganja tog dokaza, osim ako sud odredi drukčije, pa budući da tužiteljica navedeni nalaz nije dostavila u roku kojeg joj je odredio sud, onda se taj nalaz ne može uzeti u obzir. Ipak ni taj nalaz ne može dovesti do drugačije presude, jer iz njega proizlazi da se tužiteljica 2 dana nakon spornog događaja obratila na Kliniku za psihijatriju gdje je opisala svoju uznemirenos t navedenim događajem, postavljena joj je radna dijagnoza poremećaja prilagodbe te joj je preporučena kontrola kod psihijatra za 3-4 tjedna te po potrebi uzimanje lijekova zbog uznemirenosti i nesanice. Međutim iz razloga koji su prethodno izneseni ni takav nalaz ne dokazuje osnovanost tužbenog zahtjeva, jer tuženikove riječi i kontekst događaja u okviru kojeg su iznesene su objektivno nepodobne za izazivanje bilo kakvih ozbiljnijih posljedica na psihičko stanje tužiteljice.

    21. Iz prethodno izloženih razloga, iako je tužiteljica zbog tuženikovih riječi „Pizda ti materina, to nije vaš parking, nemoj da ti dođem gore“ pretrpjela povredu prava osobnosti, objektivno se radilo o povredi malog intenziteta, a sve okolnosti slučaja i intenzitet povrede ne opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade u smislu čl. 1100. ZOO. Stoga je tužbeni zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao pod točkom I. izreke.

    22. Tuženik je u cijelosti uspio u parnici pa je tužiteljici na temelju čl. 154. st. 1. ZPP dužan naknaditi troškove postupka. Vrijednost predmeta spora iznosi 2.000,00 EUR, a tuženika je zastupao punomoćnik odvjetnik, pa na temelju čl. 155. ZPP i Tarife u nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023) ima pravo na naknadu troška za:

    − sastav odgovor na tužbu – 250,00 EUR (Tbr. 8/1);

    − zastupanje na ročištima od 03.12.2025. i 11.03.2026. – po 250,00 EUR (9/1); što ukupno iznosi 750,00 EUR (sa uračunatim PDV), pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

    U Zagrebu 24. travnja 2026.

    Sudac:

    Ivo Đuratović

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjera, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

    DNA:

    1. ĐF iz [adresa];

    2. odvjetnik Marijo Rođak.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.