Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu - Stalna služba u Našicama

Trg dr. F. Tuđmana 14

31500 Našice

Posl. broj: P-233/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sucu Dariu Ručeviću, u pravnoj stvari I-tužiteljice SC, OIB [osobni identifikacijski broj], Bana [adresa], Martin, i II-tuženika FC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Miroslavu Strelecu, odvjetniku iz Našica, protiv tuženika I- tuženika EC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], II- tuženika VC, III-tuženika LC, IV-tužene TC, V-tužene ŠC, VI-tužene NC, VII-tužene PC, VIII-tužene BC, IX-tuženika ČC, X-tuženika ĐC, XI-tuženika JC, te XII-tuženika KC, svi tuženici II-XII nepoznata boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. ožujka 2026., u prisutnosti I. tužiteljice, punomoćnika tužitelja, I. tuženika te privremene zastupnice tuženika nepoznata boravišta, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, dana 24. travnja 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji SC OIB [osobni identifikacijski broj] i FC OIB [osobni identifikacijski broj] oba iz [adresa].vlasnici nekretnina u k. o. [katastarska općina] upisanih u:

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] Branjevina pašnjak površine 5974 m2 u cijelosti,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] Pavlovac oranica površine 7337 m2, u cijelosti,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] Branjevina oranica površine 2924 m2 u 104/182 dijela i kčbr. [katastarska čestica] Pavlovac oranica površine 6690 m2 u 104/182 dijela,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] Vignjište oranica šuma vinog površine 5147 m2 u 104/182 dijela i

kčbr. [katastarska čestica] Branjevina pašnjak šuma površine 5718 m2 u 104/182 dijela,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] Ranopaša voćnj oranica kuća i dv. površine 6693 m2 u 104/182 dijela,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] Branjevina oranica površine 3086 m2 u cijelosti, kčbr. [katastarska čestica] Branjevina oranica površine 4316 m2 u cijelosti i

kčbr. [katastarska čestica]/1Branjevina oranica površine 1439 m2 u cijelosti,

što su tuženi i to EC te privremena zastupnica odvjetnica Renata Horvatin u ime tuženih nepoznate adrese i to: JC, UC, GC, LC, TC, ŠC, ĆC, PC, BC, AC, ĐC, dužni priznati i trpjeti brisanje vlasništva tuženih u zemljišnoj knjizi uz todobni upis toga vlasništva u korist tužitelja SC i SC FC, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da na nekretninama upisanim u k. o. [katastarska općina] i to u:

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] oranica Pavlovac u Pavlovcu površ 1 j 440 čhv. - z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] šuma u Vrankovcu površine 1431 čhv, kčbr. [katastarska čestica] šuma u Vrankovcu površine 1590 čhv,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] oranica u Vrankovcu površine 1 j 61 čhv,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr [katastarska čestica] kuća dvor voćnjak oranica površ 1 j 261 čhv,

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] oranica Vrankovac površine 813 čhv, kčbr. [katastarska čestica] oranica Pavlovac u Pavlov povr.1 j 260 čhv i u

- z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kčbr. [katastarska čestica] oranica Vrankovac površine 858 čhv, kčbr. [katastarska čestica] ornica Vrankovac površine 1200 čhv i

kčbr. [katastarska čestica] oranica Vrankovac površine 400 čhv, upisani su tuženici kao suvlasnici u različitim omjerima. Nekretnine su tužitelji stekli kupoprodajom od Digula Barice 1994. godine, nasljeđivanjem od majke tužiteljice Keglević Agate 1997. godine i ustupanjem od brata tužiteljice Keglević Mirka 2022. godine. Od dana kupoprodaje, nasljeđivanja i ustupanja tužitelje a ni prednike nikada nitko nije smetao u posjedu nekretnina ili osporavao posjed niti je polagao bilo kakvo pravo na iste. Tužitelji imaju pravni interes srediti vlasništvo svojih nekretnina jer su tuženici samo formalno upisani kao vlasnici dok u naravi te nekretnine mirno uživaju tužitelji u cijelosti preko 30 godina do danas. Kako tužitelji imaju zakonit, istinit i pošten posjed jer im je pravni poredak RH-e priznao kupoprodaju i upis nekretnina u katastru, a za prijenos vlasništva ne mogu postići sporazum s upisanim vlasnicima jer do danas nije proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojemu postupku bi tužitelji upisali svoje vlasništvo na temelju kupoprodaje i dugogodišnjeg uživanja, tužitelji smatraju da imaju pravo da vlasništvo utvrdi sud na temelju priloženih dokaza i očekivanog priznanja tuženika kojima su poznate okolnosti stjecanja i mirnog uživanja. Budući da je boravište tuženika 2-12 nepoznato a da bi postavljanje zakonskih zastupnika predugo trajalo i tužitelji i dalje trpjeli štetu, isti predlažu da sud temeljem članka 84. ZPP-a tuženicima 2 – 12 postavi privremenog zastupnika u osobi Renate Horvatin odvjetnice iz Našica koja bi kao stručna osoba zastupala interese tuženika.

1.1. Podneskom od 11. prosinca 2025. budući da su se od podnošenja tužbe do dana podnošenja podneska promijenili podaci u zemljišnoj knjizi u pogledu numeracije i uknjižbe novih vlasnika, tužitelji usklađuju tužbeni zahtjev sukladno provedenim promjenama

2. Rješenjem suda poslovni broj P-233/2024-2 od 1. srpnja 2024. tuženicima 2. GC, 3. LC, 8. BC, 9. RC, 10. ĐC, 11. DC i 12. UC, određen je privremeni zastupnik u osobi Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, a koje je rješenje nadopunjeno rješenjem ovoga suda broj P-233/2024-12 od 1. kolovoza 2024. na način da se i tuženicima 4. TC, [adresa], 5. ŠC, [adresa], 6. ŽC, [adresa] i 7. PC, [adresa], također određuje privremeni zastupnik u osobi Renati Horvatin, odvjetnici iz Našica, u ovom postupku, budući da su navedeni tuženici sada nepoznatog boravišta i prebivališta.

3. Provotuženik EC nije podnio pisani odgovor na tužbu, nego je na pripremnom ročištu izjavio da se ne protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja, te mu ne spori pravnu osnovu ove tužbe, i u odnosu na sebe priznaje tužbeni zahtjev tužitelja. On predmetu nekretninu ne obrađuje, nego ju obrađuju tužitelji, te u cijelosti smatra tužbeni zahtjev osnovanim.

3.1. Privremeni zastupnik u svome odgovoru na tužbu opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, no, ne protivi se izvođenju dokaza predloženih po tužitelju.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 4 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list 6 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] (list 7 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] (list 8 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] (list 9 spisa), Prijepisi iz posjedovnog lista (list 10-16 spisa), Rješenje Ureda za katastarsko- geodetske poslove, Ispostava Našice od dana 18. srpnja 1994. (list 17 spisa), ,saslušani su svjedoci MC (list 61 spisa), ZC ( list 61-62 spisa), te je izveden dokaz saslušanjem tužiteljice (list 60-61 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22. i 114/22., 155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je utvrđenje da li je i po kojoj osnovi tužitelj stekao vlasništvo nekretnina označenih tužbom.

7. Sporno je osnova tužbenog zahtjeva odnosno da li su ispunjene pretpostavke da tužitelj stekne pravo vlasništva nad nekretninama koje su predmetom tužbe putem dosjelosti.

7.1. U odlomku 3. ove presude sud je istaknuo da I. tužitelj priznaje tužbeni zahtjev, no sud je odgodio odnosno nije donio presudu na temelju priznanja u odnosu na I. tuženika sve dok u postupku ne budu utvrđene okolnosti iz tužbe koje se odnose na ispunjenje pretpostavki stjecanja prava vlasništva na temelju zakona – dosjelosti, sve sukladno čl. 331. st. 3. ZPP-a.

8. Saslušana na glavnoj raspravi, tužiteljica navodi da je u posjed nekretnina stupila 1994. godine kada je od PC kupila nekretnine za 3 miliona tadašnjih dinara. Navodi da je na temelju toga Ugovora stupila u posjed svih nekretnina koje su predmet ove tužbe, jer je to sve u jednom komadu koje čini cjelinu, a sastoji se od više manjih čestica na kojima su upisani tuženici. Nitko ih nikada nije smetao u posjedovanju nekretnina koje obrađuju od 1994. godine.

9. Prvotuženik EC iskazuje da po obiteljskim pričama mu je poznato da je djed tužiteljice doselio u ovaj kraj, te kupio zemlju od grofa S, te je i ostale sumještane iz Hrvatskog zagorja, mjesta Bednja, doseljavao u Granice. Ove nekretnine stekao je djed IC, a nakon njega tužiteljičin otac, HC. Nakon smrti HC, tužiteljica je osobno uz sudjelovanje svoga supruga obrađivala nekretnine koje su predmetom ove tužbe. Nitko ih nikada nije osporavao u posjedovanju nekretnina. Navodi da osobe koje su upisane u z.k. uloške su sve daljnja rodbina koja je umrla i koje nisu tada a ni sada putem svojih eventualnih nasljednika nikada bile u posjedu nekretnina. Njihovi upisi u uloške su bili provedeni samo formalno, ali oni nikada nisu bili u posjedu nekretnina.

10. Svjedok MC iskazuje da otkada zna za sebe tužiteljičina obitelj obrađuje predmetne nekretnine jer je po njegovu sjećanju tužiteljičin djed IC obrađivao iste, nakon njega njegov zet HC, a koji je otac tužiteljice. Poznata mu je da je tužiteljica 1994. godine Ugovor o kupoprodaji formalno kupila nekretninu od PC. Na jednoj čestici koja je predmet ove tužbe mi smo "međaši", odnosno susjedi. Navodi da im nitko nikada nije osporavao posjed nekretnina. Navodi da u ono vrijeme su se kupovala ili mijenjala zemljišta bez sklapanja ugovora koji su se ili sklapali naknadno ili upisivali u katastar putem svjedoka.

11. Svjedok CC iskazuje da su mu poznate nekretnine o kojima je riječ u ovoj tužbi, navodi da tužitelji su stekli iste od kada zna za sebe jer je nekretnine prvotno obrađivao djed tužiteljice, zatim njen otac, a danas ona osobno sa suprugom. Poznato mu je da je 1994. godine tužiteljica formalno kupila čestice od PC. Nadalje navodi da se njegova obiteljska kuća nalazi preko puta ceste gdje je njihova obiteljska zemlja, a također ima i sam s druge strane zemlju koja graniči s njihovom. Koliko mu je poznato nitko ih nikada nije osporavao u posjedovanju nekretnina.

12. Uvidom u z.k. izvatke koji su priloženi uz tužbu za utužene nekretnine vidljivo je da su tuženici upisani kao suvlasnici na navedenim nekretninama u omjerima kako je to navedeno u tužbi.

13. Uvidom u Prijepise iz posjedovnog lista koji su priloženi uz tužbu utvrđene su osobe koje se upisane u katastarskom operatu kao posjednici onih nekretnina označenih tužbom.

14. Uvidom u Rješenje Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Ispostava Našice od dana 18. srpnja 1994. utvrđeno je da su na temelju prijave II. tužitelja izvršene promjene na zemljištu prema kojemu se u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] otpisuje se izP.L. 272 s Digula Bare čestica 186 i 187 na novog posjednika OC u 1/2 i ST u 1/2. Navedenom pravnom radnjom uistinu je sukladno Prijepisu posjedovnog lista br. 272 koji prilažu uz tužbu tužitelji su i označeni kao posjednici na katatarskim česticama 286 i 287 u k. o. [katastarska općina].

15. Prije svega valja navesti da je mjerodavno pravo za rješenje konkretnog pravnog odnosa sadržano je u odredbi iz čl. 388. st. 2. i 3. („Narodne novine“ broj:

91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 52/2025, dalje u tekstu: ZVDSP). Prema odredbi iz čl. 388. st. 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, dok je odredbom st. 3. propisano da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

16. Polazeći od toga da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je tužiteljica u posjedu nekretnina od 1994. godine kada je formalno kupila nekretnine od Digula PC iako iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je tužiteljica putem svojih prednika u posjedu još od ranije, polazeći od datuma sklapanja ugovora i s obzirom na citiranu odredbu iz čl. 338. st. 2. ZVDSP, na ovaj sporni odnos primjenjuju se odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/1980, 36/1990, Narodne novine br. 53/1991, dalje u tekstu: ZOVO).

17. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila u ZOVO, odnosno čl. 28. st. 2. ZOVO propisuje da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, dok st. 4. istog čl. je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina, dok je st. 5. istog čl. propisano da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. U čl. 30. ZOVO propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

18. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom stavka 4 istog članka je propisano da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72 st. 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati, da stvar koju posjeduje nije njegova.

19. Nadalje, trenutno važećom odredbom čl. 159. ZVDSP, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

20. Nadalje, odredbom čl. 160. st. 2. ZVDSP-a je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

21. Odredbom članka 18. st. 1., 2., 3. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

22. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva, jer pravni učinci nastupaju ipso iure, kada su ispunjene sve pretpostavke za dosjelost. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za stjecanje vlasništva dosjelošću potreban zakonit, istinit i pošten posjed nekretnine (redovna dosjelost) ili barem pošten posjed nekretnine (izvanredna dosjelost). Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

23. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima svjedoka kao uvjerljivim, životnim i logičnim, a isti su suglasni i podudaraju se s drugim dokazima izvedenim u ovom postupku. Saslušani svjedoci suglasno iskazuju da predmetnu nekretninu obrađuju tužitelji, odnosno istovrsno iskazuju da tužiteljičina obitelj s očeve strane, odnosno da otkada znaju za sebe tužiteljičina obitelj obrađuje predmetne nekretnine jer tužiteljičin djed IC je obrađivao iste, nakon njega njegov zet HC, a koji je otac tužiteljice. Oba svjedoka navode da su oni sami vlasnici nekretnina koje neposredno graniče sa nekretninama označenima u tužbi stoga u pogledu vjerodostojnosti njihov iskaz nije doveden u upit.

23.1. Nadalje, iz iskaza I. tuženika danog na pripremnom ročištu u kojem priznaje tužbeni zahtjev tužitelja, valjalo je priznati tužbeni zahtjev u pogledu nekretnina koje se vode na imenu I. tuženika i u onim omjerima u kojima je upisan u zemljišnim knjigama i katastru u posjedovnim listovima, odnosno u pogledu nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u 104/182 suvlasničkog dijela.

24. Iz ovako reproduciranih i ocjenjenih dokaza sud je nedvojbeno utvrdio da u konkretnom slučaju se tužitelji nalaze u samostalnom posjedu nekretnina osobno i putem prednika neprekidno više od zasigurno 20 godina a čiji posjed nekretnina nije stečen silom, prijevarom niti zlouporabom povjerenja, a kada su ga stekli nisu znali niti su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, to su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, stoga je sud pravnog shvaćanja da su tužitelji stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed). Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj sam i putem svojih pravnih prednika u samostalnom i nesmetanom posjedu najkasnije od 1994., dakle više od 20 godina, suvlasništvo prijepornog dijela nekretnine tužitelj je stekao preko svojih prednika protekom vremena propisanog navedenim zakonskim propisima.

25. Prema ustaljenom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske (zauzetog primjerice u odlukama broj Rev 2426/1990 od 15. veljače 1991., broj Rev-x 76/2014-2 od 21. listopada 2014., broj Rev 1209/2016-3 od 11. veljače 2020., Rev 1221/2020-2 od 7. rujna 2022. i Rev 569/2025-2 od 26. veljače 2025.) činjenica da je posjedovana nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu, ne čini sama po sebi posjed nepoštenim, te do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da provjerava stanje u zemljišnim knjigama. Prema odredbi čl. 37. st. 3. ZV u pravnom prometu uzima se da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvar vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano. Kada je u pitanju stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije ništa posebno propisano što bi se odnosilo samo na suvlasništvo. Suvlasnici mogu biti samostalni posjednici pa to nije zapreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Suvlasnici izvršavaju posjed zajednički ne priznavajući višu vlast posrednog posjednika. Samostalni posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik. Nema zapreke da tužitelj posjeduje nekretninu kao da je njezin suvlasnik.

26. Slijedom navedenog, sud smatra da su tužitelji stekli vlasništvo predmetnih nekretnina izvanrednom dosjelošću, temeljem neprekidnog samostalnog posjedovanja najkasnije od 1994. pa sve do danas, radi čega je odlučeno kao u izreci presude.

27. Tužitelj nije tražio da mu se dosudi trošak ovog postupka pa sud o tome nije odlučivao.

Našice, dana 24. travnja 2026.

SUDAC

Dario Ručević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Prvotuženiku

3. Privremenoj zastupnici tuženika