Poslovni broj: Us I-2648/2025-7

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnoj stvari tužitelja FL iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Darko Stanić, odvjetnik u Splitu, Mažuranićevo šetalište 11, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaja granične policije Gruda, Gruda 54, radi protjerivanja, nakon javne rasprave zaključene 27. ožujka 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, postaja granične policije Gruda, KLASA: UP/I- 216-04/25-01/4061, URBROJ: 511-03-09-25-1 od 1. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-216-04/25-01/4061, URBROJ: 511-03-09-25-1 od 1. listopada 2025. pod točkom I. se iz Europskog gospodarskog prostora (dalje EGP) protjeruje BL, ovdje tužitelj, rođen **.**.1979. u mjestu Šanac, Republika Srbija, sa prebivalištem u mjestu [adresa], Republika Srbija, nositelj putovnice Republike Srbije broj 018679410, izdana dana 10. veljače 2025. s rokom valjanosti do 10. veljače 2035. Pod točkom 2. je utvrđeno kako državljaninu treće zemlje iz točke 1. izreke tog rješenja prestaje zakoniti boravak u EGP-u i određuje se zabrana ulaska i boravka u EGP-u u trajanju od dvije (2) godine računajući od dana napuštanja EGP-a. Pod točkom 3. je određeno kako protiv tog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

2. Pravodobno podnesenom tužbom koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 31. listopada 2025. tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika iz svih zakonom propisanih razloga, te u bitnom ističe kako iz obrazloženja rješenja ne proizlazi na koji su način utvrđene bitne okolnosti za ovaj slučaj, na kojim činjenicama i dokazima se temelji odluka o protjerivanju, te također nisu izloženi nikakvi dokazi kojima su utvrđene činjenice vezane za izostanak radne dozvole, boravak i rad tužitelja kao stranca u Republici Hrvatskoj. Nadalje, ističe kako primjenom mjerila Engel na konkretan slučaj i ustanovljene sudske prakse Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) odlučivanje u ovom postupku potpada pod članak 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a s obzirom da posljedica protjeravanja i zabrane povratka tužitelja u Republiku Hrvatsku u naravi odgovara kaznenopravnoj sankciji propisanoj Kaznenim zakonom. Napominje kako je postupanjem upravnog tijela povrijeđeno načelo pomoći stranci iz članka 7. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP), jer tužitelj kao neuka stranka nije upozoren na pravo na odvjetnika, niti je upozoren na posljedice njegovih radnji ili propuštanja, posebno kod usmenog izjašnjavanja i davanja izjave od 1. listopada 2025. Navedeno postupanje kako predstavlja povredu privilegija protiv samooptuživanja koji je sastavni dio prava na pošteno suđenje odnosno upravni postupak prema članku 6. stavak 1. Konvencije. Ističe kako posebna obilježba Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 113/20, 114/22, 151/22 i 40/25) ne mogu opravdati kršenja prava, niti se javni interes i zaštita sigurnosnog sustava mogu koristiti kao opravdanje za kršenje tužiteljevih prava. Stoga je mišljenja kako pribavljeni dokaz i baš izjava tužitelja od 1. listopada 2025. predstavlja nezakoniti dokaz, kojeg je trebalo izdvojiti iz spisa predmeta, jer se na njemu nije mogla temeljiti odluka upravnog tijela. Pored toga, smatra da je povrijeđeno i načelo razmjernosti, kao i da se radi o nedopuštenom miješanju u tužiteljeva ustavna i konvencijska prava (pravo na poštivanje obiteljskog i privatnog života). Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, potražuje trošak upravnog spora. Ujedno, tužitelj je predložio da tužba u skladu s odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak do pravomoćnog okončanja ovog spora, budući da bi se izvršenjem odluke dovela u pitanje egzistencija tužitelja i nastanak štete koja bi se teško mogla popraviti.

3. U odgovoru na tužbu tuženik iznosi tijek upravnoga postupka, te u njemu utvrđene činjenice na kojima se temelji osporeno rješenje. U upravnom postupku kako je utvrđeno da tužitelj u Republici Hrvatskoj obavlja poslove vozača teretnog vozila bez dozvole za boravak i rad, a koja činjenica je utvrđena saslušanjem tužitelja, te prilikom saslušanja osumnjičenika KL, vlasnika tvrtke „Gvojić“, o čemu su sastavljeni zapisnici. Napominje kako su policijski službenici izašli u susret svim zahtjevima tužitelja, odnosno kako su s obzirom na činjenicu da je prevozio 150 živih svinja, omogućili da iz Crne Gore dođe novi tegljač i prikači prikolicu sa živim svinjama i napusti Republiku Hrvatsku, bez uhićenja. Nadalje, ističe kako to tijelo ne nalazi prepreke za protjerivanje, jer se ne radi o osobi koja spada u kategoriju posebne zaštite od protjerivanja. Pojašnjava kako to tijelo kada je u pitanju problematika nezakonitog rada stranaca ima u vidu da nezakoniti rad stvara nelojalnu konkurenciju na domaćem tržištu rada i ima negativan učinak na ukupno gospodarsko stanje i migracijska kretanja u Republici Hrvatskoj. Također, naglašava kako se radi o prekršajima kod kojih je zabilježen značajan porast, koji se odražavaju u povredi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju te Zakona o radu. Ocjena je tuženika kako će se izrečenom mjerom utjecati na tužiteljevu svijest o neprihvatljivosti nezakonitog rada i boravka, a druge osobe odvratiti od ponašanja koje predstavlja stvarnu i ozbiljnu opasnost za interese društva. U pogledu odluke o zabrani ulaska i boravka u trajanju od dvije godine, ističe kako je ista razmjerna težini prekršaja kojeg je tužitelj počinio, dok tužitelj nije predočio nikakve pravno relevantne dokaze o činjenicama, niti o drugim okolnostima, koje bi eventualno bile razlogom za izricanjem vremenski kraće zabrane ulaska i boravka u EGP-u. Predlaže odbiti tužbu tužitelja kao neosnovanu.

4. U sporu je održana rasprava 27. ožujka 2026. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS -a održana u odsutnosti tuženika.

5. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe 500 bodova, te zastupanja na raspravi 27. ožujka 2026. 500 bodova, bodova, ukupno 1000 bodova (1 bod=2,00 eura), bez PDV-a.

6. Tijekom dokaznog postupka, a u cilju ocijene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pregledana je i čitana dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija dostavljena uz odgovor na tužbu tuženika, koja čini sastavni dio spisa tuženika.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS -a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika kojim se tužitelja protjeruje iz Europskog gospodarskog prostora (dalje EGP) i određena mu je zabrana ulaska i boravka u EGP - u u trajanju od dvije godine. Među strankama je sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

9. Odredbom članka 88. stavkom 1. Zakona o strancima propisano je kako državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako tim Zakonom nije drukčije propisano.

10. Odredbom članka 189. stavkom 1. točkom 3. Zakona o strancima je propisano kako se državljanima treće zemlje može protjerati ako predstavlja opasnost za javni poredak ili javno zdravlje ako počini prekršaj iz propisa o zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja.

11. Prema odredbi članka 192. stavak 5. Zakona o strancima zabrana ulaska i boravka izrečena rješenjem o protjerivanju u slučaju iz članka 189. ovoga Zakona ne može biti kraća od tri mjeseca niti duža od 20 godina.

12. Odredbom članka 24. stavka 1. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja ("Narodne novine", broj: 136/21 i 145/23, dalje: Pravilnik) propisano je kako će se zabrana ulaska i boravka koja se izriče rješenjem o protjerivanju zbog razloga iz članka 189. Zakona o strancima odredit u trajanju: od 3 mjeseca do 20 godina ako je državljanin treće zemlje protjeran zbog razloga nacionalne sigurnosti ili je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 8 godina ili je ponovno osuđen na bezuvjetnu kazna zatvora, a prethodno je bio osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 5 godina; od 3 mjeseca do 10 godina ako je državljanin treće zemlje osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 3 godine ili je ponovno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora, a prethodno je bio osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 1 godine; od 3 mjeseca do 5 godina ako je državljanin treće zemlje osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 1 godine ili je ponovno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora ili je osuđen zbog pomaganja ili je osuđen zbog kaznenog djela krijumčarenja ljudima ili zbog prekršaja pomaganja državljaninu treće zemlje u nezakonitom ulasku, tranzitu ili boravku ; od 3 mjeseca do 3 godine ako je državljanin treće zemlje osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora ili je osuđen zbog kaznenog djela ili prekršaja s elementima nasilja ili zlouporabe opojnih droga ili je ponovno osuđen zbog počinjenog kaznenog djela ili prekršaja; od 3 mjeseca do 2 godine u ostalima slučajevima.

13. Iz dokumentacije priložene u spisu tuženika proizlazi kako je tužitelj dana 1. listopada 2025. zatečen od strane policijskih službenika na mjestu Palje Brdo, Općina Konavle, na MCGP Karasovići, kako upravlja teretnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka]/ [registarska oznaka] za „Gvojić“ d.o.o. bez prethodno pribavljene radne dozvole ili dozvole za boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

14. Nadalje iz spisa tuženika proizlazi kako je tužitelju od strane Postaje granične policije Grude, izdan prekršajni nalog broj: 511-03-09-25-1-KL-211-07-25-1-18658 od 1. listopada 2025., kojim je utvrđen krivim radi počinjenja prekršaja iz članka 88. stavak 1. Zakona o strancima, budući da je utvrđeno kako tužitelj radi za trgovačko društvo Gvoić d.o.o., bez prethodno pribavljene dozvole za boravak i rad, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura.

15. Također, iz spisa tuženika proizlazi kako je u provedenom postupku saslušan tužitelj o čemu u spisu prileži zapisnik od 1. listopada 2025., kojom prilikom je tužitelj upozoren kako se može služiti svojim jezikom. Iz iskaza tužitelja proizlazi kako je za tvrtku „Gvojić“ počeo raditi 30. rujna 2025. kada je u mjestu Markušica ukrcao 150 živih svinja koje je trebao odvesti u mjesto Shkoder, Albanija, a za navedeni posao kako je trebao ostvarivati mjesečni dohodak od 1.000,00 eura.

16. Spisu tuženika priložen je i zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 7. listopada 2025. u kojem je sadržan iskaz zz trgovačkog društva Gvojić d.o.o. KL, kako su tužitelj i UL stigli prije nekoliko dana po preporuci djelatnika koje rade u njegovoj tvrtki. Imenovane kako je zaposlio na probni rok, a po proteku istog, te nakon utvrđenja da su imenovani radnici dobri, kako je nam jeravao podnijeti zahtjev za boravak i rad.

17. Spisu tuženika je priložen i zapisnik inspektora cestovnog prometa i cesta KLASA: 340-06/25-02/501, URBROJ: 530-8-3-1-2-25-1 od 1. listopada 2025. kojom prilikom je utvrđeno kako teretnom vozilom, kojim se obavlja prijevoz 150 tovnih svinja za klanje, upravlja vozač UL, a tužitelj kako je suvozač. Nadalje, na zapisniku se navodi kako vozači ne mogu predočiti radne i boravišne dozvole, a provjerama u Informacijski sustav kako su policijski službenici utvrdili kako navedenim vozačima nije izdana radna i boravišna dozvola.

18. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, koje tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju, nesporno je kako je tužitelj počinio prekršaj iz propisa o zapošljavanju i radu državljana trećih zemalja čime su se ispunile pretpostavke iz citiranog članka 189. stavak 1. točka 3. Zakona o strancima da se protjera. Naime, prema toj zakonskoj odredbi državljanin treće zemlje samom činjenicom da je počinio prekršaj iz propisa o zapošljavanju i radu predstavlja opasnost za javni poredak Republike Hrvatske, budući da ne poštuje propise Republike Hrvatske koji reguliraju zakoniti boravak i rad državljana trećih zemalja, a što je dovoljan razlog da se protjera.

19. U pogledu izrečene mjere protjerivanja u trajanju od dvije godine, sud nalazi kako je ista izrečena u vremenskom rasponu iz članka 24. Pravilnika, pri čemu je tuženik za takvo postupanje u obrazloženju osporenog rješenja dao razloge, koje ovaj sud prihvaća kao pravilne i zakonite.

20. Slijedom sveg navedenog, ocjena je ovog suda kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

21. Stoga je sud pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

23. U pogledu prijedloga tužitelja da tužba ima odgodni učinak za istaći je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, propisano kako sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

24. U konkretnom slučaju, sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, budući da isti nije dokazao da su ispunjeni uvjeti iz članka 42. stavka 2. ZUS-a, a posebice nije dokazao da bi mu napuštanjem EGP-a bila nanesena teško popravljiva šteta, a niti je u javnom interesu da na području Republike Hrvatske nezakonito borave stranci.

U Splitu, 24. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. FL iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Darko Stanić, odvjetnik u Splitu, Mažuranićevo šetalište 11

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava dubrovačko -neretvanska, Postaja granične policije Gruda, Gruda 54

3. u spis