Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-265/2026-7

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužiteljice LF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Aniti Prelec, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženika Grada Obrovca, Trg Franje Tuđmana 1, Obrovac, OIB: 65496793357, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, dana 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je zemljišnoknjižni upis u čest. zem. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-dio (ranije označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) pogrešan te se nalaže ispraviti zemljišnoknjižno stanje na način da se tužiteljica LF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uknjiži na temelju ove presude, a nakon pravomoćnosti iste, kao vlasnik predmetne nekretnine u cijelosti, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika Grada Obrovca, OIB: 65496793357, Trg Franje Tuđmana 1, Obrovac, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.988,90 eura uvećane za zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana od donošenja presude.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da podnosi ovu tužbu za ispravak temeljem čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 63/19), pravovremeno, tj. u ostavljenom roku od 30 dana od donošenja ovosudnog rješenja na raspravi od dana 22. prosinca 2020. pod poslovnim brojem Z-4568/20. Tužiteljica je u ispravnom postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (Kruševo-dio) podnijela prigovor da se izmijeni već provedeni upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-dio (ranije označena kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), u naravi kuća k.br. 21 ([adresa]) površine 95 m2 i dvorište površine 213 m2. Međutim, dana 22. prosinca 2020., u navedenom zemljišnoknjižnom postupku doneseno je rješenje kojim je odbijen prigovor ovdje tužiteljice od 7. kolovoza 2018. te se na Nekretnini održalo postojeće stanje, tj. pogrešno upisano vlasništvo tuženika. Navodi da je tužiteljica osobno, samostalno od 2010., a putem svojih pravnih prednika još i prije 1989., nalazi se u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine. Tužiteljica je temeljem valjane pravne osnove – Ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog s MF i GF, **.**.2010. i Aneksa ugovora o kupoprodaji nekretnina od 20. listopada 2010. stekla posjed i (vanknjižno) vlasništvo Nekretnine; dok su njezini pravni prednici MF i GF također temeljem valjane pravne osnove – Kupoprodajnog ugovora od 2. srpnja 1989. – stekli tu istu Nekretninu od RF. Dakle, kontinuiranim slijedom prijenosa zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, putem svojih pravnih prednika, predlagateljica se nalazi u posjedu nekretnine već više od 32 godine. RF je krajem 70-ih godina tadašnja Općina Obrovac (pravni prednik tuženika) dodijelila teren upravo na navedenoj Nekretnini radi izgradnje vikendica te je RF tada počeo graditi prizemlje buduće vikendice. U svrhu adaptiranja vikendice za stanovanje, na Stevanov zahtjev je tadašnja Sanitarna inspekcija Općine Obrovac, u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta uređenja prostora, utvrdila sanitarno- tehničke i higijenske uvjete za izgradnju objekta kao prizemlje + 1. kat na Nekretnini. Nadalje, obzirom da je RF, prije dovršetka gradnje vikendice, 2. srpnja 1989. prodao Nekretninu UF i MF, oni su nastavili s adaptiranjem kuće. Tako je na zahtjev MF i UF, dana 12. listopada 1989. tadašnja Sanitarna inspekcija Općine Obrovac, utvrdila sanitarno-tehničke i higijenske uvjete za izgradnju istog objekta na predmetnoj nekrentini kao što je to utvrđeno jednakim dokumentom od 11. kolovoza 1989. Također, tadašnji Odsjek za građevinarstvo, urbanizam, stambene i komunalne poslove Općine Obrovac je 23. listopada 1989. donio Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora Nekretnine i to za izgradnju obiteljske stambene zgrade, sve na zahtjev EF i UF. Supružnici EF su za Nekretninu uveli i struju putem tadašnje „Elektre“ Zadar, a tadašnji Odbor za elektrifikaciju je 19. lipnja 1990. izdao Potvrdu da su prema istome podmirena sva dugovanja pa da se dozvoljava sklapanje ugovora s „Elektrom“. Napominje da je tadašnji Odbor za elektrifikaciju djelovao pri Općini Obrovac te je u navedenoj Potvrdi navedeno da „ EF MF i GF posjeduju vikend kuću na Nekretnini kao i da je navedeni vlasnik objekta stekao pravo na nesmetani priključak“. Dakle, Općina Obrovac je još 1990. priznala pravo vlasništva obitelji EF, odnosno pravnim prednicima tužiteljice. Prilikom zaključenja Ugovora o kupoprodaji, tužiteljicu su prodavatelji Nalčić uveli u posjed Nekretnine i pokazali joj u čemu se ona sastoji te nije imala razloga posumnjati u imovinsko-pravno stanje Nekretnine. Tužiteljica je uredno provela i platila postupak legalizacije Nekretnine, tj. 22. travnja 2013. doneseno je Rješenje o izvedenom stanju kojim je utvrđeno da se ozakonila stambena, završena zgrada na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Napominje da su komunalni doprinosi i naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade uplaćeni na račun upravo Grada Obrovca, formalno upisanog vlasnika Nekretnine. Osim toga, tužiteljica godinama uredno plaća porez na kuće za odmor, također Gradu Obrovcu. Formalno uknjiženi vlasnik Grad Obrovac je već dva puta na svoj račun primio uplatu s osnove poreza na promet nekretnina, obzirom da je Nekretnina dva puta otuđena (jednom od RF, a drugi put od L) te uplatu doprinosa i naknada s osnove legalizacije Nekretnine, a posljednjih godina tužiteljica mu plaća i porez na kuće za odmor za tu istu Nekretninu u iznosu od 2.019,90 kn godišnje. Iz takvog ponašanja Grada Obrovca se može zaključiti da isti ne osporava vlasništvo tužiteljice. To samo potvrđuje da je tuženik pogrešno upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik jer svojim postupanjem pokazuje da se ne smatra stvarnim vlasnikom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, predložio je tužbu odbaciti odnosno podredno odbiti. Tužba da je podnesena o zahtjevu o kojem je već pravomoćno presuđeno, jer da je potvrđenom presudom Općinskog suda u Zadru, Stalna službe u Benkovcu poslovni broj P-356/12, odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenje njezina prava vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ovom tužbom da traži utvrđenja da je upis tuženikova prava vlasništva iste nekretnine odnosno sada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-dio pogrešan. Tužiteljica oba tužbena zahtjeva temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. U pogledu osnovanosti tužbenog zahtjeva je istakao da tužiteljica nije dokazala da je predmetnu nekretninu stekla od vlasnika odnosno da su prednici tužiteljice bili vlasnici, zbog čega da nisu mogli na tužiteljicu prenijeti više prava nego što su sami imali. Iz priložene dokumentacije ne slijedi da bi predmetno zemljište ikada bilo dodijeljeno bilo kome pa tako ni RF, a na što upućuje i zk. stanje, pa je neosnovana tvrdnja tužiteljice da je tuženikov upis prava vlasništva pogrešan.

3. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za ispravak zemljišnoknjižnog stanja nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-dio, s navodom da je vlasništvo stekla dosjelošću osobno i putem pravnih prednika, i to nakon što nije udovoljeno njenom prigovoru za ispravak nakon postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojem postupku je na označenoj nekretnini upisan tuženik.

4. U ovoj pravnoj stvari donesena je presuda pod poslovnim brojem P- 129/2021-19 od 9. srpnja 2024. (l.s. 92-97), kojom je odbijen tužbeni zahtjev.

5. Povodom izjavljene žalbe tužiteljice, Županijski sud u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž-Zk-292/2024-2 od 3. veljače 2026., ukinuo je prvostupanjsku presudu i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem.

6. U odnosu na prigovor presuđene stvari, ovaj sud je mišljenja da se ne radi o presuđenoj stvari s istim obrazloženjem kao u točki 9. obrazloženja presude poslovni broj P-129/2021-19.

7. U dokaznom je postupku sud pročitao zapisnik s rasprave za ispravak od 22. prosinca 2020. (l.s. 6), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-dio (l.s. 7- 10), ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između EF i UF, kao prodavatelja i LF, kao kupca od 12. listopada 2010., ovjerenog od javnog bilježnika Davida Milasa iz Belog Manastira, broj. OV-10516/2010 od 21. listopada 2010. (l.s. 11-12), aneks ugovora o kupoprodaji nekretnina od 12. listopada 2010., ovjerenog od Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Službe za opću upravu, Ispostava Benkovac pod Ov. broj: 3007/2010 od 20. listopada 2010. i javnog bilježnika Davida Milasa iz Belog Manastira broj: OV-10510/2010 od 21. listopada 2010. (l.s. 14- 16), kupoprodajni ugovor sklopljen između RF kao prodavatelja i EF i UF kao kupaca, ovjeren od 2. srpnja 1989., ovjerenog od Općinske uprave Obrovac, Ov. broj 836 od 18. rujna 1989. (l.s. 17-20), sanitarno-tehničke i higijenske uvjete od 11. kolovoza 1989. (l.s. 21), sanitarno-tehničke i higijenske uvjete od 12. listopada 1989. (l.s. 22), uvjerenje o uvjetima uređenja prostora izdano od Općine Obrovac, Sekretarijata za upravno-pravne poslove i opću upravu, Odjel za privredu, Odsjek za građevinarstvo, urbanizam, stambene i komunalne poslove, klasa:

350-05/89-01/173, ur. broj: 2153-05-89-2 od 23. listopada 1989. (l.s. 23-24), potvrdu Skupštine Općine Obrovac, Mjesne zajednice Karin Gornji (l.s. 25), dopis od 2. svibnja 2012. (l.s. 26), ugovor broj 2-1105-12/NS od 11. svibnja 2012. (l.s. 27), potvrdu od 31. svibnja 2012. (l.s. 28), rješenje o izvedenom stanju izdano od Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostava Obrovac, klasa: UP/I- 361-03/12-11/116, urbroj: 2198/1-11-4/1-13-08 od 22. travnja 2013. (l.s. 29-32), rješenje Grada Obrovca, Jedinstvenog upravnog odjela Odsjeka za komunalne djelatnosti i upravljanje prostorom, klasa: UP/I-363-05/13-01/49, Ur. broj: 2198/23-

03/4-13-2 od 17. rujna 2013. (l.s. 33-35), rješenje Općine Obrovac, Općinske uprave društvenih prihoda, klasa: UP-I-410-18/89-01/67, urbroj: 2153-07-02-89-3 (l.s. 36-37), privremeno porezno rješenje od 17. listopada 2012. (l.s. 38-39), porezno rješenje od 19. listopada 2017. (l.s. 40-41), porezno rješenje od 20. lipnja 2016. (l.s. 42), porezno rješenje od 5. lipnja 2019. (l.s. 43), porezno rješenje od 8. lipnja 2020. (l.s. 44), presudu Općinskog suda u Benkovcu posl. br. P-356/12 od 18. srpnja 2014. (l.s. 75-79), te je saslušao svjedoke SF i BF (l.s. 82-84).

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog između EF i UF kao prodavatelja i LF kao kupca od 12. listopada 2010. proizlazi da su prodavatelji prodali kupcu, ovdje tužiteljici čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću prizemnicu i dvorište.

10. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između RF kao prodavatelja i EF i UF kao kupaca od 2. srpnja 1989. proizlazi da je prodavatelj prodao kupcima stambeni objekt sagrađen na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10.1. Nadalje, ovi kupci su od Općine Obrovac 23. listopada 1989. ishodili uvjerenje o uvjetima uređenja prostora za izgradnju obiteljske stambene zgrade na navedenoj nekretnini, a što je utvrđeno čitanjem istog uvjerenja.

11. Svjedoci SF i BF saslušani su na okolnost samostalnog i poštenog posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužiteljice i njenih prednika.

11.1. Svjedok SF iskazao je da mu je tužiteljica susjeda već 5-6 godine. Ona da gotovo stalno boravi u kući, koja je u vrijeme kad je doselila bila prizemnica pod pločom, a naknadno je izgradila kat, odnosno potkrovlje. Zna da je tužiteljica nekretninu kupila, ali nije mu poznato od koga.

11.2. Svjedok BF iskazao je da poznaje tužiteljicu od vremena kad je kupila kuću u [adresa], a to da je bilo prije 15-ak godina. Naselje Vrulje nastalo je tako što je borcima iz II. svjetskog rata dodjeljivano zemljište na tom području u [adresa], a koje zemljište je bilo općenarodna imovina, odnosno u društvenom vlasništvu i to je bilo dodjeljivano uz relativnu nisku cijenu zemljišta i to se naselje nazivalo Boračko naselje. Navodi da je tužiteljica kupila prizemnicu koju je nadograđivala i uredila za stanovanje. Također, da tužiteljica plaća režijske troškove za kuću. Nije čuo da bi itko od Grada Obrovca ometao tužiteljicu u posjedu nekretnine.

12. Sve izvedene dokaza sud je ocijenio vjerodostojnim. Iskazi svjedoka su međusobno u suglasju i nisu suprotni materijalnoj dokumentaciji u spisu. Iz cjelokupnog dokaznog postupka proizlazi da je predmetnu nekretninu, u naravi kuću i dvorište, tužiteljica stekla kupoprodajom od EF i UF, koji su za navedenu nekretninu ishodili Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora za izgradnju obiteljske stambene zgrade, a nekretninu su kupili od Buljević Stevana 1989. godine.

13. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

14. Odredba članka 159. stavak 2. ZV-a propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (u odnosu na nekretnine upisanog vlasništva fizičkih osoba). Odredbom članka 159. stavak 4. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed zakonit, istinit i pošten, pravo vlasništva stvari stječe dosjelošću, protekom 20 godina, takvog posjedovanja.

15. Prema tome, kako je u postupku utvrđeno da je tužiteljica osobno i putem pravnih prednika u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu utužene nekretnine preko 20 godina, to je ista stekla pravo vlasništva dosjelošću, sukladno odredbi članka 159. ZV-a.

16. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

17. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. - u daljnjem tekstu: ZPP), pa je tako tužiteljici valjalo priznati trošak na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/2023., 107/2025., dalje: Tarifa) kod određene vrijednosti predmeta spora od 1.327,23 eura, i to., za sastav tužbe -100 bodova (Tbr. 7. toč. 1. Tarife), sastav tri podneska od 15. travnja 2024., 30. travnja 2024. i 7. travnja 2026.- po 50 bodova, ukupno 150 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife) pristup ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i izvodili dokazi na dane 1. ožujka 2024., 23. travnja 2024., 6. lipnja 2024., 8. travnja 2026. – po 100 bodova, ukupno 400 bodova (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), sastav žalbe od 24. srpnja 2024. zatraženih – 50 bodova (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.400,00 eura. Kada se na taj iznos obračuna PDV, po stopi od 25 %, parnični trošak koji je tuženik dužan naknaditi tužiteljici iznosi 1.750,00 eura. Ovom trošku treba pribrojiti iznos od 66,36 eura na ime sudske pristojbe za tužbu, iznos od 53,09 eura na ime sudske pristojbe za presudu, iznos od 119,45 eura na ime pristojbe za žalbu. Ukupan parnični trošak koji je tuženik dužan naknaditi tužiteljici iznosi 1.988,90 eura.

Benkovac, 24. travnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku osobno