Poslovni broj: P-111/2025-20
REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu Jasenki Pavišić Čačić kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja GASFIN S.A. LUKSEMBURG, 5480 Wormedange, Route du Vin 91, OIB: 21389958174, kojeg zastupa Marko Zagorac, odvjetnik iz Rijeke, A. Starčevića 5, protiv tuženika OPĆINA OMIŠALJ, Omišalj, Prikešte 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Igor Bezjak, odvjetnik iz Rijeke, Zagrebačka 5, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika KIJAC NEKRETNINE d.o.o. Omišalj, Poje 1, OIB: 36063948499, kojeg zastupa Branimir Čolić, odvjetnik iz Rijeke, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 18. ožujka 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marka Zagorca, odvjetnika iz Rijeke i punomoćnika tuženika Igora Bezjaka, odvjetnika iz Rijeke, a objavljene dana 24. travnja 2026. godine
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
" Ispravlja se pogrešan upis određen rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku sadržanom u zapisniku broj rješenje Z-2710/2011/634 od 05.09.2012. i broj Z-2710/2011/5302 od 14.01.2016. na način da se u vlastovnici nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Njivice ima brisati javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj OIB: 72908368249 te se kao vlasnik ima ponovno upisati društvo KIJAC NEKRETNINE d.d., Zagreb, Žitnjak bb u 1/1 dijela te se u teretovnici imaju ponovno upisati hipoteke u korist tužitelja kako slijedi
• pravo zaloga upisano na temelju ugovora o ustupu tražbine OV -6678/17 od 22.05.2014., zaključenog između H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cesionar i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, kao Cedent ovjeren pod dodatka ugovoru ovjerenog pod posl.br. OV-6679/17 od 09.06.2015., posl.br. OV-1345/14 između istih stranaka, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11371/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV - 11372/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11373/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV - 11374/17 od 31.10.2017. zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11377/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen- Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, uvezanog priloga kao sastavnog dijela ugovora, punomoći i izvoda iz sudskog registra, sve ovjerenog prijevoda sa njemačkog i francuskog jezika po ovlaštenom prevodiocu, sa klauzulom pečata Apostile koje isprave se nalaze pohranjene u ovos. zbirci isprava pod Z-48708/2017, uknjiženo prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z-2549/04, Z-2692/04., temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini pod posl.br. OU-1186/01-04 u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.000.000,00 EUR-a uvećano za kamatu, troškove, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174;
• pravo zaloga upisano prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z - 2611/07, temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini pod posl.br. OU- 8575/07 od 27.06.2007. u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.260.000,00 EUR-a uvećano za ugovorene naknade, troškove i kamate, sa dosadašnjeg uknjiženog vjerovnika Hypo Alpe -Adria-Bank International AG Austrija, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174; • pravo zaloga upisano prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z - 3554/07, temeljem ugovora novčane tražbine od o kreditu br. 011 -249/07 sa sporazumom o osiguranju 04.06.2007. u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 110.702.100,00 HRK, uvećano za pripadajuću kamatu i ostale troškove, sa dosadašnjeg uknjiženog vjerovnika Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, za korist hipotekarnog vjerovnika GASFIN S.A., sa sjedištem u [adresa], L-8009 Strassen, Luxembourg, OIB: 21389958174.
2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu izvršiti upis na način određen točkom 1. ove presude na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o.
Omišalj -Njivice, po pravomoćnosti iste.
3. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na presuđeni iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.375,00 EUR, u roku od 15 dana.
III. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova u iznosu od 375,00
EUR.
Obrazloženje
1. Tužitelj je u tužbi od 25. veljače 2025. godine naveo da je Općinski sud u Crikvenici javnim oglasom od 19. ožujka 2020. godine(Su-83/19) otvorio zemljišnu knjigu za zonu II k. o. [katastarska općina] za novoformiranu k. č. br. [katastarska čestica]. Naveo je da su u ispravnom postupku predmetne nekretnine upisane kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj uz brisanje dotadašnjeg vlasnika Kijac nekretnine kao i do tada upisanih hipoteka u korist tužitelja kao hipotekarnog vjerovnika. Tužiteljev prigovor da je zemljišnoknjižni sud odbio rješenjem poslovni broj Z-7119/2020 od 20. siječnja 2025. godine slijedom čega da je tužitelj upućen u parnicu tužbom za ispravak. Brisanje hipoteka na predmetnim nekretninama smatra neutemeljenim i pogrešnim iz razloga što iste ne predstavljaju javno dobro u općoj uporabi. Naveo je da su predmetne nekretnine nastale od stare k. č. br. [katastarska čestica] u naravi neplodno, cesta površine 2575 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma, površine 122 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma, površine 136 m2 kao i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma, površine 2533551m2 sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je bilo upisano vlasništvo društva Kijac nekretnine d.d., a koje su bile opterećene upisanim teretima koje je tužitelj stekao na temelju ugovora o ustupu potraživanja od Hypo-Alpe Adria Bank International AG u 2004. odnosno 2007. godini. Naveo je da se stare čestice od kojih je formirana k. č. br. [katastarska čestica] nikada nisu koristile za promet vozilima zbog čega da novoformirana čestica nema svojstvo javnog dobra – nerazvrstane ceste. Dodatno istaknuo je da je dio predmetne nekretnine u naravi parkiralište i da u vrijeme donošenja rješenja u predmetu Z-2710/2011/634 od 5. rujna 2012. i rješenja Z- 2710/2011/5302 od 14. siječnja 2016. godine nije bila na snazi niti jedna zakonska odredba koja bi definirala parkiralište kao javno dobro. Tuženik da nije donio odluku o proglašenju javnog dobra u općoj uporabi i da je sud neutemeljeno proglasio nekretninu javnim dobrom. Predmetnu nekretninu da je gradio prednik vlasnika Kijac nekretnine d.d. Istaknuo je da ono što nije izgradila jedinica lokalne samouprave da ne može postati komunalnom infrastrukturom. Društvo Kijac nekretnine da je postalo vlasnikom prijeporne nekretnine nakon što su prethodno bili upisani kao vlasnici društva DINA-Petrokemija u osnivanju [adresa], Dina-Petrokemija d.d. Omišalj, Polimeri d.o.o. i Dioki d.d. Nitko da naznačenim društvima nikada nije osporavao upise prava vlasništva na nekretninama od kojih je formirana sporna čestica sve do postupka preoblikovanja zemljišne knjige. U svakom slučaju da je društvo Kijac nekretnine moglo steći vlasništvo na temelju odredbe čl. 123. ZVDSP-a odnosno postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige iz razloga što je na dan stupanja na snagu ZVDSP-a 1. siječnja 1997. godine već bio brisan upis društvenog vlasništva te je bilo upisano vlasništvo društva DINA-Petrokemija d.d. Tuženik da u postupku preoblikovanja nije dostavio niti jedan dokaz da bi se radilo o komunalnoj infrastrukturi – parkiralištu i makadamskom putu. U vezi prijenosa prava na predmetnim nekretninama od kojih je formirana sporna čestica istaknuo je da je 80-ih godina u zemljišnim knjigama bio evidentiran upis društvenog vlasništva – korisnik Dina Petrokemija u osnivanju radi izgradnje stambeno-rekreativnog naselja "Kijac". Iz rješenja Općinskog sekretarijata za opću upravu od 21. svibnja 1980. godine da je vidljivo da se radi o nekretninama koje su bile eksproprirane u korist Dina-Petrokemije u osnivanju. 1994. godine kao vlasnik predmetnih čestica da je bilo upisano društvo Dina – Petrokemija d.d. i da je tada bila izvršena pretvorba nekretnina. Pretvorba da se temeljila na Zakonu o osnivanju javnog poduzeća Ina – Industrija nafte (NN 42/90 i 61/91) i na temelju Zakona o prestanku važenja zakona o osnivanju JP Ina – Industrija nafte (NN 60/93). Pozvao se na odluku Ustavnog suda RH u predmetu U-III-3049/2007 u kojoj da je zauzet stav da je RH postala imatelj dionica društva INA no da je samo društvo postalo vlasnik imovine koja se vodila u bilanci društva na dan 30. rujna 1990. godine. Stoga da je Dina Petrokemija d.d. vlasništvo stekla pretvorbom društvenog vlasništva. Dodatno se pozvao i na odredbu čl. 360. st. 1 ZVDSP-a kojim da je propisana pretvorba prava upravljanja, korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu na pravnu osobu koja je postala sveopći pravni slijednik dotadašnjeg nositelja naznačenih prava i stvari u društvenom vlasništvu. Iz odluke o osnivanju poduzeća Dina-Petrokemija d.d. Omišalj da je vidljivo da su u temeljni kapital novoosnovanog društva unesene čestice upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stoga da su nekretnine od kojih je formirana sporna čestica 1990. godine unijete u temeljni kapital društva Dina-Petrokemija d.d.. Kasnije da je izvršen prijenos na društvo Polimeri d.o.o. koje je promijenilo tvrtku u Dioki d.d. te je univerzalni pravni slijednik društva Dina-Petrokemija d.d.. Prijenos na Kijac nekretnine d.d. izvršen je uknjižbom na temelju ugovora o unosu od 19. prosinca 2002. godine koji je sklopljen s tadašnjim zemljišnoknjižnim vlasnikom Dioki d.d.. Izvorni hipotekarni vjerovnik, od kojeg je tužitelj stekao pravo, da je založna prava na predmetnoj nekretnini stekao 2004. odnosno 2007. godine u dobroj vjeri postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige zbog čega da bi trebao uživati zaštitu pozivom na odgovarajuću primjenu odredbi čl. 122. do 125. ZVDSP-a sve i da upisana osoba od koje je stekao nije bila vlasnik budući da upis vlasnika nije bio izbrisan zbog nevaljanosti.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio navode iz tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti. Istaknuo je da je upis tuženika u zemljišnim knjigama za k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]-Njivice pravovaljan iz razloga što se radi o javnom dobru u općoj uporabi koje u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu (Ulica Starča) s javnom rasvjetom koja da se od svojeg nastanka pa do danas nalazi u općoj uporabi te koju svakodnevno koriste stanovnici [adresa]. Osporio je činjenicu da bi prednik društva Kijac nekretnine d.d. izgradio predmetnu cestu. Naveo je da niti jedna ulica odnosno nerazvrstana cesta ne može biti u privatnom vlasništvu. Iz satelitske snimke čestice da je razvidno da se radi o asfaltiranoj cesti po kojoj cijelom dužinom mogu prometovati vozila i da se na jednom dijelu čestice doista nalazi javno parkiralište no da se radi o vrlo malom dijelu čestice koji predstavlja sastavni dio ulice. Društvo Kijac nekretnine da nikada nije ostvarivalo vlasništvo na toj nekretnini niti ju je imalo u posjedu. Istaknuo je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja iz razloga što tužitelj nikada nije bio upisan kao vlasnik čestice. Pozvao se na odredbu čl. 205. st. 1 ZVDSP-a te naveo da tužitelj ima isključivo pravni interes tražiti brisanje upisa u pogledu založnog prava no ne i u pogledu upisa prava vlasništva. Pozvao se na predmet koji se kod Trgovačkog suda u Rijeci pod poslovnim brojem P-471/22 i koji se vodio u pogledu iste čestice po tužbi tužitelja Kijac nekretnine d.d. protiv tuženika Općina Omišalj, a u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim se traži ispravak upisa javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu tuženika. Predložio je odbacivanje tužbe u predmetnom postupku. Naveo je da za status nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi nije odlučan upis u zemljišne knjige već okolnost korištenja kao javnog dobra u općoj uporabi. Istaknuo je da nerazvrstana cesta i javna rasvjeta predstavljaju sastavni dio komunalne infrastrukture i da su kao takve javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave pozivom na odredbu čl. 35. st. 4 ZVDSP, čl. 59. st. 1. toč. 1 i 7, čl. 60. st. 1 i 7, čl. 61. st.1 i čl. 132. st. 1 Zakona o komunalnom gospodarstvu i čl. 98. st. 1, čl. 100. st. 1, toč. 5, čl. 101. st. 1 i 2, čl. 102. st. 2 i čl. 131. st. 1 Zakona o cestama. Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.
3. U podnesku od 27. lipnja 2025. godine tuženik je predložio da se odredi prekid u ovom postupku do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred Trgovačkim sudom u Rijeci vodi u parnici P-471/2022 (po tužbi tužitelja Kijac nekretnine protiv tuženika Općina Omišalj u vezi iste čestice). Smatra da navedeno predstavlja prethodno pitanje za odluku u ovom postupku, a da je na sličan način sud odlučio u predmetu P-109/2022 u istoj vrsti spora samo za drugu česticu.
4. Na pripremnom ročištu od 1. srpnja 2025. godine tužitelj je ustrajao kod tužbenog zahtjeva, osporio je osnovanost prigovora nedostatka aktivne legitimacije pozivajući se na činjenicu da je tužitelj upućen u parnicu na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici Z-7119/2020 od 20. siječnja 2025. godine. Naveo je da ima pravni interes i legitimaciju za podnošenje tužbe za ispravak iz razloga što je prije brisanja tužitelj imao svojstvo hipotekarnog vjerovnika na nekretninama od kojih je formirana predmetna čestica. Protivio se određivanju prekida u postupku do pravomoćnog okončanja postupka P-471/2022 u kojem da je donijeta nepravomoćna odluka. Naveo je da odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva ovisi o utvrđenju radi li se o javnom dobru u općoj uporabi. Ustrajao je kod dokaznog prijedloga za određivanjem očevida i mjerničkog vještačenja na okolnost utvrđivanja činjenice načina korištenja predmetne nekretnine. Istaknuo je da tuženik nije dokazao postojanje odluke o proglašenju nerazvrstane ceste kao i odluke o uvrštenju opreme kao komunalne infrastrukture. Tuženik je naveo da je novoformirana čestica upisana u tuženikov Registar nerazvrstanih cesta i da se oprema vodi u Registru komunalne infrastrukture. Naknadno je pojasnio da se radi o asfaltiranoj cesti na kojoj se nalazi javna rasvjeta i po kojoj se cijelom dužinom može prometovati. Upis u Registar nerazvrstanih cesti da je izvršen po sili zakona pozivom na odredbe čl. 98. st. 1 i 100. st. 1. toč. 5. Istaknuo je da se radi o cesti koja je na dan stupanja na snagu Zakona o cestama već bila korištena za promet vozila i koja je slijedom zakona postala nerazvrstana cesta. Na nerazvrstanoj cesti da se ne mogu stjecati prava osim prava služnosti i prava građenja. Upis tuženika na nerazvrstanoj cesti u statutu javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave da je izvršen na temelju čl. 102. st. 1 Zakona o cestama. Opća uporaba predmetne ceste da je bila i u vrijeme stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarsku zbog čega da je primjenom čl. 132. st. 3 ZKG-a postala neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi neovisno o postojanju upisa vlasništva ili drugih stvarnih prava u korist trećih osoba. Isto tako da je odredbom čl. 61. st. 1 ZKG-a propisano ograničenje u stjecanju stvarnih prava i da zakonskom odredbom nije predviđen upis prava na način kako to potražuje tužitelj tužbenim zahtjevom.
5. Na pripremnom ročištu održanom 21. listopada 2025. godine tužitelj je učinio nespornom činjenicu da veći dio novoformirane čestice 11475 predstavlja cestu kojoj ima pristup veći broj osoba. Istaknuo je da preostali dio čestice predstavlja parkiralište za koji tužitelj tvrdi da je privatno. Cestu i parkiralište da je gradila Dina -Petrokemija kao pravni prednik društva Kijac nekretnine. Na iznijetu okolnost predložio je saslušanje svjedoka KŠ, ŽŠ, PŠ. Odustao je od dokaznog prijedloga za saslušanjem MŠ. Osporio je činjenicu da bi tuženik izgradio komunalnu infrastrukturu i naveo da ne može polagati prava na istu. Tuženik je pojasnio da ne postoji odluka predstavničkog tijela tuženika o proglašenju nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi budući da je predmetna novoformirana čestica stekla status nerazvrstane ceste po sili zakona i da je stupanjem na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu upisana u Registar komunalne infrastrukture sva oprema na cesti. Osporio je činjenicu da bi predmetnu cestu i opremu izgradila Dina - Petrokemija. Naveo je da je komunalnu infrastrukturu izgradilo i financiralo tadašnje upravno tijelo SIZ bivše općine Krk, a da sada predmetnu cestu održava tuženik. Nakon što je strankama dana mogućnost raspravljanja sud je odredio plan upravljanja postupkom (str. spisa 207-208).
6. Uz podnesak od 12. ožujka 2026. godine tuženik je dostavio drugostupanjsku odluku iz predmeta P-471/2022 (str. spisa 216-226) iz koje da je vidljivo da je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je društvo Kijac nekretnine d.d. Omišalj zatražilo brisanje provedenog upisa uknjižbe statusa predmetne nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu tuženika.
7. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 17. ožujka 2026. godine tužitelj je u odnosu na pravomoćnu odluku u predmetu P-471/2022 naveo da se ne radi o okolnosti koja bi bila od odlučnog značaja za odluku u predmetnoj pravnoj stvari. Društvo Kijac nekretnine d.d. Omišalj dalo je izjavu na ročištu da želi stupiti u predmetnu parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika navodeći da bi uspjeh tuženika u predmetnoj parnici podrazumijevao stanje u korist umješača (brisanje založnog prava) kod čega je skrenuo pozornost na činjenicu da se tužbenim zahtjevom ne traži upis prema prijašnjem stanju nego po izmijenjenom prednosnom redu hipoteka budući da je hipoteka čiji se upis traži kao prvo upisana hipoteka već podmirena. Tužitelj se protivio sudjelovanju umješača. Naveo je da je redoslijed upisa tereta vidljiv iz povijesnog izvatka. Tuženik se također protivio miješanju treće osobe.
8. Rješenjem od 17. ožujka 2026. godine dopušteno je sudjelovanje treće osobe društvu Kijac nekretnine d.d. Omišalj u svojstvu umješača na strani tuženika s obzirom da je sud utvrdio da s obzirom na prethodni upis vlasništva na nekretninama od kojih je formirana sporna čestica ima pravni interes da se briše upis založnih prava nad predmetnim nekretninama osobito s obzirom na navod da je tužbenim zahtjevom zatražen upis hipoteke po kojoj je potraživanje već podmireno. Odluka se temelji na primjeni odredbe čl. 206. st. 1 ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, 146/25).
9. Na ročištu održanom 18. ožujka 2026. godine tuženik je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem HŠ. Stranke su prethodno izjavile da ne predlažu provođenje dokaza saslušanjem svjedoka ŠŠ. Tužitelj je ustrajao kod predloženog dokaza za saslušanjem ŽŠ te provođenjem očevida i mjerničkog vještačenja.
10. Sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu i saslušanjem svjedoka KŠ (str. spisa 236-238), svjedoka PŠ (str. spisa 238), svjedoka ĐŠ (str. spisa 244-245) i svjedoka FŠ (str. spisa 245-247).
11. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog raspravljanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.
12. U postupku nije sporna činjenica da je novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. Ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice nastala od dijela k. č. br. [katastarska čestica] i cijele 4000/65 k. o. [katastarska općina], a kako to proizlazi iz zapisnika sastavljenog u postupku preoblikovanje zemljišne knjige (str. spisa 32-34 i 43-47) kao i dijelova k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] što je tužitelj dokazao geodetskom identifikacijom prema analizi i usporedbi ovlaštenog inženjera geodezije OŠ (str. spisa 31).
13. Nesporna je i okolnost da su katastarske čestice iz kojih je formirana 11475 bile u režimu društvenog vlasništva, a kako to proizlazi iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige i to zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (str. spisa 79-122).
14. Sporna je okolnost radi li se o nekretninama koje predstavljaju javno dobro u općoj uporabi, konkretnije predstavlja li novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] nerazvrstanu cestu i komunalnu infrastrukturu.
15. Sporna je činjenica uživa li tužitelj zaštitu pozivom na stjecanje založnih prava u dobroj vjeri.
16. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, poslovni broj Z-7119/2020 od 20. siječnja 2025. godine (str. spisa 14-16) utvrđeno je da je u ispravnom postupku za predmetnu česticu odbijen prigovor društva Gasfin S.A. na upis javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Općine Omišalj uz brisanje založnih prava koja su bila upisana u korist društva Gasfin S.A. Tužitelj je stoga aktivno legitimiran na podnošenje tužbe za ispravak prema odredbi čl. 205. st. 2 Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22). Tužba od 25. veljače 2025. godine pravovremeno je podnijeta unutar trogodišnjeg roka od primitka rješenja Općinskog suda uz Crikvenici od 20. siječnja 2025. godine u predmetu Z-7119/2020 (str. spisa 14-16).
17. Uvidom u dostavljene izvode iz katastarskog plana na str. spisa 151 i 152 kao i digitalnu ortofoto snimku na str. spisa 242 i 249, a na temelju iskaza saslušanih svjedoka KŠ ( str. spisa 236-237), ĐŠ ( str. spisa 244-246) i FŠ ( str. spisa 245-247), utvrđeno je da novoformirana čestica odgovara ulici Starča u naselju Kijac. Svjedok KŠ opisao je da se radi o ulici koja vodi do teniskih terena i da se na ulicu nastavlja ulica Stražbica koja vodi do Japleničkog puta. Predmetna ulica da je opremljena nogostupom s jedne strane do ulaza u garaže, a nakon tog ulaza da je opremljena s obje strane nogostupom. Promet da je do ulaza u garaže dvosmjeran. Ulica da je opremljena javnom rasvjetom. Svjedok TŠ (str. spisa 244-245) je naveo da je na tom potezu ceste ugrađen vodovod prije 15 -ak godina, da je cesta opremljena oborinskom odvodnjom i da su na njoj postavljeni hidranti i javna rasvjeta. Svjedok je cestu opisao kao javno dostupnu i na kojoj nije ograničen pristup nekim ogradama. Svjedok FŠ je u iskazu (245 -247) potvrdio okolnost da je iznad mjesta označenoj na snimci na str. spisa 249 (suprotno od teniskih terena) cesta dvosmjerna, a prema teniskim terenima od mjesta "X" da je jednosmjerna. Nogostup da je na dijelu u kojem je jednosmjerna nalazi s obje strane, a na dijelu u kojem je dvosmjerna, nogostup da se nalazi samo s jedne strane kolnika.
18. Naznačene dijelove iskaza saslušanih svjedoka KŠ, ĐŠ i FŠ sud je ocijenio uvjerljivim budući da su iskazivali o opremi, izgledu i položaju ulice o kojoj imaju izravna saznanja. S obzirom na podudarne iskaze saslušanih svjedoka u pogledu izgleda i načina korištenja predmetne čestice, utvrđeno je da novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja nerazvrstanu cestu (cestu unutar naselja Kijac koja vodi do teniskih terena i nastavlja se na ulicu Stražbica), a koja se koristi za promet vozilima i koju svatko može slobodno koristiti u smislu čl. 98. st. 1 Zakona o cestama. Isto tako skretanje kod oznake "x" na snimci na str. spisa 249 predstavlja skretanje prema atomskom skloništu i garažama, a za koje je utvrđeno da također predstavlja javno dostupni dio ceste. Za označena parkirališna mjesta na kolniku ceste prema fotografiji na str. spisa 240 i uz dio ceste na kojem se nalazi nogostup s obje strane kolnika, proizlazi da je neograđen i javno dostupan. Stoga je utvrđeno da se u sklopu novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] osim nerazvrstane ceste nalazi i površina koja se koristi za parkiranje motornih vozila. Imajući u vidu podudarne i uvjerljive navode iz iskaza naznačenih svjedoka u pogledu opreme i korištenja predmetne čestice kao i fotografiju na str. spisa 241 na kojoj je vidljivo da je postavljena javna rasvjeta uz cestu, utvrđeno je da se novoformirana čestica sastoji od nerazvrstane ceste s parkirališnim mjestima i javne rasvjete, a što predstavlja komunalnu infrastrukturu tuženika kao jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze sve u smislu odredbe čl. 59. st. 1 Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18 110/18 32/20).
19. Stoga je Potvrda Upravnog odjela tuženika od 26. rujna 2022. godine ( str. spisa 164) u pogledu upisa predmetne čestice u Registar komunalne infrastrukture i Registar nerazvrstanih cesta vjerodostojna.
20. Slijedom utvrđenja da se radi o nerazvrstanoj cesti sud je zaključio da je riječ o javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Navedeno proizlazi iz primjene čl. 101. st. 1 Zakona o cestama. Zbog toga je utvrđeno da je sporni upis utemeljen na odredbi čl. 102. st. 2 Zakona o cestama. S obzirom na tako utvrđeni status nekretnina i okolnost da se na nerazvrstanim cestama ne mogu stjecati stvarna prava poput onih koja je na česticama, iz kojih su formirane predmetne, imao upisane tužitelj u vidu založnog prava, valjalo je tužbu za ispravak ocijeniti pravno neosnovanom.
21. Osporavanje činjenice da bi tuženik izgradio nerazvrstane ceste i komunalnu infrastrukturu ne predstavlja argument na temelju kojeg bi tužitelj uspio s tužbom za ispravak iz razloga što se radi o zatečenom stanju na dan stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (4. kolovoza 2018. godine) i Zakona o cestama (28. srpnja 2011. godine). Stoga je dio iskaz svjedoka KŠ ( str. spisa 236-237) o izgradnji kompletne infrastrukture od tadašnjeg poduzeća RO Ina petrokemijska industrija u osnivanju, ustvari pravno irelevantan isto kao i iskaz saslušanog svjedoka PŠ (str. spisa 238) koji je naveo da se radilo o izvlaštenom zemljištu na kojem se izgradilo naselje Kijac. Naime, odredbom čl. 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu predviđeno da se na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja komunalne infrastrukture, potvrde jedinice lokalne samouprave da se radi o komunalnoj infrastrukturi te na temelju prijavnog lista provodi po službenoj dužnosti upis neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave na čijem se području nekretnina nalazi pozivom na odredbu čl. 132. st. 3 Zakona o komunalnoj gospodarstvu. Za nerazvrstane ceste odredbom čl. 131. st.3 Zakona o cestama (koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011. godine) propisano je da se nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Nadalje, čl. 131. st. 4 propisano je da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. ovoga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (čl. 131. st. 5). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (čl. 131. st. 6 ). Nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., a kakve su predmetne, javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (čl. 131. st. 7). Stoga se radi o upisima na temelju zakona na temelju stvarnog stanja. Pritom je za upis na komunalne infrastrukture (nerazvrstane ceste i javnog parkirališta) pravno irelevantno tko je izgradio cestu i parkiralište.
22. Komunalna infrastruktura, pozivom na odredbu čl. 61. st. 2 Zakona o komunalnom gospodarstvu može biti u pravnom prometu isključivo između jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje obavljaju komunalne djelatnosti. Druge osobe na toj infrastrukturi ne mogu stjecati stvarna prava osim prava s lužnosti i prava građenja sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Komunalna infrastruktura također ne može biti predmet ovrhe, a niti stečaja (čl. 61. st. 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu).
23. Zahtjevu da se provede upis javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, tužitelj se stoga ne može s uspjehom protiviti, a sve pozivom na odredbu čl. 61. st.5 Zakona o komunalnom gospodarstvu odnosno čl. 131. st. 6 Zakona o cestama.
24. Zaštita u slučajevima kada je zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva ostvaruje se kao da je provedeno potpuno izvlaštenje (čl. 33. st. 2 ZVDSP-a). Stoga navodi o načinu pretvorbe društvenog vlasništva te činjenice u vezi derivativnog stjecanja u korist društva Kijac nekretnine d.d. slijedom ulaganja u kapital društva zbog utvrđenja da se radi o nerazvrstanoj cesti s uređenom javnom površinom koja se koristi za parkiranje motornih vozila pa slijedom toga i o komunalnoj infrastrukturi nisu od utjecaja i ne mogu promijeniti status nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi. Zbog tako utvrđenog statusa nekretnina , upisi založnog prava, zatraženi tužbenim zahtjevom, su neutemeljeni budući da su nespojivi s pravnim statusom javnog dobra u općoj uporabi te su u izravnoj koliziji s odredbom čl. 61. st. 2 i 3 Zakona o komunalnom gospodarstvu i 101. st. 2 Zakona o cestama.
25. Stoga je tužbeni zahtjev istaknut u tužbi za ispravak odnosno brisanjem javnog dobra u općoj uporabi i ponovnim upisom hipoteka ocijenjen pravno neosnovanim zbog čega je, primjenom čl. 338.st.3 ZPP-a NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23), valjalo odlučiti kao u točki I. izreke presude.
26. Dodatno, pozivanje na stjecanje tereta u dobroj vjeri je bez pravnog učinka na odluku o osnovanosti tužbe za ispravak budući da se na evidentiranje i upise u zemljišne knjige ne primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju druga stvarna prava koja su protivna upisu komunalne infrastrukture po službenoj dužnosti s obzirom na evidentirano stvarno stanje i to za komunalnu infrastrukturu izgrađenu do dana stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu primjenom čl. 132. st. 1 i 2 Zakona o komunalnom gospodarstvu. Isto izrijekom vrijedi i za nerazvrstane ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu Zakona o cestama tako da se upis javnog dobra u općoj uporabi vrši bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi pozivom na čl. 131. st. 6 i 7 Zakona o cestama.
27. Iako nema dokaza da bi u vezi formiranja čestica i upisa statusa javnog dobra u općoj uporabi bili provedeni postupci izvlaštenja i da bi bila isplaćena bilo kakva naknada, navedena okolnost nije od utjecaja na ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva budući da se radi o upisima po sili zakona koji sami po sebi ne isključuju ostvarenje pravne zaštite isticanjem drugih zahtjeva i dokazivanjem drugih pravnorelevantnih činjenica.
28. S obzirom da su u postupku utvrđene sve bitne činjenice o kojima ovisi odluka o osnovanosti istaknutih tužbenih zahtjev valjalo je, iz razloga ekonomičnosti postupka, odbiti kao suvišne i nepotrebne dokazne prijedloge za provođenjem očevida i mjerničnog vještačenja kao i saslušanjem svjedoka ŽŠ s obzirom na bitnu podudarnost u iskazima saslušanih svjedoka u pogledu stvarnog korištenja predmetne čestice.
29. Odluka o troškovima postupka temelji se na primjeni odredbe čl. 151., 154. st. 1 i 155. ZPP-a. Tuženik je u potpunosti uspio u predmetnom sporu. Stoga je tužitelj dužan tuženiku naknaditi parnične troškove. Umješač do zaključenja glavne rasprave nije dostavio ovome sudu zahtjev za naknadom parničnih troškova iako je stranka na čijoj je strani dopušteno miješanje uspjela u sporu.
30. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22,126/22, 138/23), prema označenom v.p.s. od 1.327,01 EUR i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 EUR (T.br. 8.1.), zastupanje na pripremnom ročištu od 1. srpnja 2025. godine 100,00 EUR (T.br. 9.2.), sastav podneska od 3. srpnja 2025. godine 200,00 EUR (T.br. 8.1.), zastupanje na pripremnom ročištu od 21. listopada 2025. godine 200,00 EUR (T.br. 9.2.), zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 17. ožujka 2026. godine 200,00 EUR (T.br. 8.1.), zastupanje na ročištu za glavnu raspravu od 18. ožujka 2026. godine 200,00 EUR (T.br. 9.1.) i PDV 25% 275,00 EUR. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.
31. Preostalu razliku prema tuženikovom troškovniku na str. spisa 251 sud je ocijenio neutemeljenom u zatraženoj visini dok je podnesak od 27. lipnja 2025. godine sud ocijenio nepotrebnim za vođenje parnice. Stoga je odlučeno kao u točki III. izreke presude.
U Rijeci, 24. travnja 2026. godine
Sudac
Jasenka Pavišić Čačić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
