Poslovni broj: 82P-574/2023-25

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sutkinji Korneliji Dodig, u pravnoj stvari tužiteljice UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kod [adresa], koju zastupa punomoćnik Luka Marčić, odvjetnik u Šibeniku, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon javne glavne rasprave zaključene 11. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Josipa Petkovića, odvjetnika u Šibeniku i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice TT, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude, 24. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužiteljica UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini katastarske oznake kat. čest. br. [katastarska čestica], površine 960 m2, K. O. [katastarska općina], koja će nastati od dijela čest. br. 970/2, K. O. [katastarska općina], sukladno Geodetskom elaboratu kojeg je izradio U geodetska rješenja d.o.o. za geodetsku djelatnost dana 07. studenog 2022. godine, a koji elaborat je ovjeren na katastru dana 24. studenog 2022 godine pod posl. br. Klasa: 932-06/2022-02/3698, Ur. Broj: 541-26- 02/6-22-3, a što odgovara skici mjesta očevida koju je izradio VT, ing. geod. dana 20. listopada. 2023 godine.

2. Ovlašćuje se tužiteljica UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti zatraži i postigne u zemljišnim knjigama ovog suda provedbu prijavnog lista, koji je sastavni dio Geodetskog elaborata kojeg je izradio Skalar geodetska rješenja d.o.o. za geodetsku djelatnost dana 07. studenog 2022. godine, a koji elaborat je ovjeren na katastru dana 24. studenog 2022 godine pod posl. br. Klasa: : 932-06/2022-02/3698, Ur. Broj: 541-26-02/6-22-3, a koji elaborat čini sastavni dio ove presude te uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i u svoju korist u zemljišnim knjigama za cijelo na nekretnini čest. br. 970/11, K. O. [katastarska općina] (koja nekretnina će nastati cijepanjem matične nekretnine čest. br. 970/2, površine 960 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]) uz istovremeni izbris postojećeg prava vlasništva sa imena: 1. Vlasnički dio: 1/1 REPUBLIKA HRVATSKA.

Obrazloženje

1. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva za cijelo nekretnine kat. oznake čest. br. 970/11 K. O. [katastarska općina], te ispravak uknjižbe, sukladno Geodetskom elaboratu koji su izradili Skalar geodetska rješenja d.o.o. dana 07.11.2022. godine, a koji elaborat je ovjeren na katastru dana 24.11.2022. godine pod posl. br. Klasa: 932- 06/2022-02/3698, Ur. Broj: 541-26-02/6-22-3. Predmetnim elaboratom je od dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] formirana predmetna nekretnina.

1.1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je predmetnu nekretninu stekla temeljem nasljeđivanja iza smrti supruga NT, sukladno rješenju o nasljeđivanju Javnog bilježnika Nevenke Nakić, poslovni broj O-1743/18, UPP/OS-189/18, te provedenom materijalnom diobom sa FT, KT i GT. Prethodno da je pok. JT predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem njegova oca FT, sukladno rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku posl. br. O-514/66 od dana 30.12.1966. godine, a potom i materijalnom diobom sa svojom braćom T, V, ET i LT. Prethodno tome da je pok. FT predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem od njegova oca ŠT koji je preminuo 1903. godine. Predmetna nekretnina da je sa svih strana ograđena betonskim zidom, a nalazi se u nesmetanom posjedu obitelji ŠT još od gore spomenutog vremena ŠT. Na predmetu spora da se nalaze dvije štale. Niti tužiteljici, a niti njezinim pravnim prednicima (pok. suprugu NT, svekru FT, a prije njih ŠT) da nitko nikada nije osporavao pravo vlasništva i pravo na posjed. Između pok. FT i njegove braće da je provedena materijalna dioba, a što da je razvidno iz činjenice što su njegova braća LT i ET, temeljem iste pravne osnove, već ishodovali pravomoćne presudu ovoga suda P - 536/07 od dana 27.10.2010. godine, i to upravo na dijelu nekretnine koji graniči sa ovom, predmetnom nekretninom, te su već i upisani kao vlasnici susjednih nekretnina kat. čest. br. [katastarska čestica] i čest. br. 970/6, obje K. O. [katastarska općina].

1.2. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnik predmetne nekretnine da je upisana tužena, kojoj se tužiteljica obratila sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da isti nije prihvaćen.

1.3. Slijedom navedenog, a nakon provedenog uviđaja na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno rezultatima istog i predložila da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će je utvrditi vlasnicom nekretnine kako je pobliže opisano u izreci ove presude.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu protivila tužbi i tužbenom zahtjevu jer da iz navoda postavljenog zahtjeva proizlazi da tužiteljica pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini polaže temeljem nasljeđivanja i provedene diobe, te da nije priložila niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je njezin prednik bio vlasnik iste, te ističe i kako je u posjedovnom listu čest. br. 970/2 K. O. [katastarska općina] upisana kao posjed Hrvatskih šuma. Nadalje ističe kako predmetna nekretnina nije bila ograđena te da na njoj nema tragova obrade. Slijedom navedenog da tužiteljica predmetnu nekretninu nije mogla steći temeljem istaknutih pravnih osnova jer da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem: geodetskog elaborata izrađenog po Skalar geodetska rješenja d.o.o. za geodetsku djelatnost dana 07. studenog 2022. godine (list 5-13 spisa), rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Nevenke Nakić, poslovni broj O-1743/18 od 11. prosinca 2018. godine (list 14-16 spisa), rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku posl. br. O-514/66 od dana 30.12.1966. godine (list 17 i 18 spisa), presude ovoga suda P-536/07 od dana 27.10.2010. godine (list 1924 spisa), presude Županijskog suda u Šibeniku Gž - 210/2011 od 21. ožujka 2011. godine (list 25 i 26 spisa), nagodbe broj N -DO-198/12 od 27. studenog 2012. godine (list 27 i 28 spisa), izvatka iz zemljišne knjige broj 2559, 2560, 2382, K. O. [katastarska općina] (list 29-33 spisa), odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora N-DO-3/2023 od 10. ožujka 2023. (list 34 i 35 spisa), prijepisa posjedovnog lista broj 1067, K. O. [katastarska općina] (list 40-42 spisa), ispisa sa HOK-a i DOF-a od 4. rujna 2023. (list 43 i 44 spisa), skice mjesta spora od 20. listopada 2023. izrađene po VT, ing, geod. (list 68 spisa), dopuna mjesta spora od 16. veljače 2026. i 10. ožujka 2026. izrađene po VT, ing, geod. (list 80 i 84 spisa), uviđaja na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika VT , saslušanja svjedoka OT, ĐT i ET, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) ovaj sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio odlučne činjenice koje su potkrijepile postavljeni zahtjev tužiteljice, pa je stoga isti usvojen te je suđeno kao u izreci presude.

6. U svezi primjene relevantnih materijalnih propisa u ovoj parnici ističe se kako slijedi:

- da iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebno onih personalnih (vodeći o računa o dobi u postupku saslušanih svjedoka), nije moguće s dovoljnom sigurnošću zaključiti o izvršavanju posjeda od strane prednika tužitelja kroz vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (koje bi bilo dovršeno do dana 06. travnja 1941. godine), a koji propis se ima primijeniti na odnose nastale prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ br. 6/80 i 36/90, odnosno Narodne novine br. 53/91, 9/92 i 77/92) tj. 1980. godine, odredbom članka 29. kojeg propisa je bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu,

- da je odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. (Narodne novine br. 137/99), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a (Narodne novine br. 114/01) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma,

- da se vlasništvo na nekretninama temeljem samog zakona, dosjelošću, stječe osnovom odredbi članka 159. stavak 1. ZVDSP-a samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari, dok je odredbom stavak 3. istog članka propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a sukladno stavku 4., istog članka, ukoliko je samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavaka 2. i 3. ovog članka,

- da se sukladno članku 160. stavku 2. ZVDSP-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici,

- da sukladno članku 130. stavku 1. ZVDSP-a tko stekne pravo vlasništva na nekretnine na temelju zakona , ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi,

- da sukladno članku 129. stavku 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 3/15 i 14/19, dalje ZN) u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, pri čemu je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbe članka 18. stavak 5. ZVDSP-a presumira.

6.1. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZVSDP-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

7. Nesporno je među strankama, a kako je to razvidno i iz zemljišnih knjiga da je tužena upisani zemljišnoknjižni vlasnik čest. br. 970/2, K. O. [katastarska općina], pa je dakle nesporna pasivna legitimacija, dok je sporno stjecanje prava vlasništva dijela predmetne nekretnine od strane tužiteljice, nastavno na njezine prednike.

7.1. Tužiteljica svoj zahtjev na utvrđenje prava vlasništva predmetnog realnog dijela čest. br. 970/2, K. O. [katastarska općina], sadržajno temelji na institutu izvanredne dosjelosti.

8. Uviđajem na mjestu spora, pregledom skice mjesta uviđaja s prilozima te iz usmenog nalaza i mišljenja vještaka je utvrđeno da je sastavljen prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnim knjigama na način da je formirana parcela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 860 m2, kako je navedeno u geodetskom elaboratu izrađenom po Skalar geodetska rješenja d.o.o. za geodetsku djelatnost dana 07. studenog 2022. godine, a koja je u cijelosti na terenu ograđena betonskim zidovima visine cca 80 cm s dvije postojeće gospodarske zgrade izgrađene od betonskih bloketa, a od kultura je zatečeno nešto stabala novoposađenih maslina i dva stabla orasa srednje starosti. Sporna nekretnina da je nastala od čest zem. 970/2 posjeda i vlasnosti Republike Hrvatske i to na dijelu posjeda koji je nekad u cijelosti bio ograđen žičanom ogradom sa usađenim željeznim stupovima učvršćenim betonom, a po riječima tužiteljice ograđeni dio je predstavljao ogradu koju je koristila obitelj odnosno prednici tužitelja. U betonskim zidovima da je ograđen dio toga većeg posjeda koji pripada tužiteljici, a na ostalom dijelu da su zatečene još dvije stare štale. Nalaz i mišljenje vještaka sud je cijenio kao stručan, jasan, objektivan i dan u skladu s pravilima struke, a na isti stranke nisu imale prigovora.

8.1. Pregledom i čitanjem:

- rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Nevenke Nakić, poslovni broj O- 1743/18 od 11. prosinca 2018. godine proizašlo je da je iza smrti pok. ET (Mate) Dane rođenog 1949., preminulog 2018., tužiteljica proglašena njegovom nasljednicom za cijelo u odnosu na nekretninu obiteljska kuća s okućnicom, položena na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

- rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku posl. br. O-514/66 od dana 30.12.1966. godine proizašlo je da iza smrti pok. FT pok. ŠT, rođenog 1890., preminulog 1965., njegovim nasljednikom za 1/7 dijela proglašen mldb. sin JT,

- presude ovoga suda P-536/07 od dana 27.10.2010. godine (potvrđena presudom Županijskog suda u Šibeniku Gž-210/2011 od 21. ožujka 2011. godine), da su LT i ET (sinovi pok. FT) utvrđeni vlasnicima realnih dijelova nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],

- nagodbe broj N-DO-198/12 od 27. studenog 2012. godine proizašlo da je između podnositelja LT pok. FT i ET pok. FT, s jedne strane te Republike Hrvatske, s druge strane postignut sporazum kojim Republika Hrvatska istima priznaje pravo vlasništva te ih ovlašćuje na uknjižbu prava vlasništva nekretnina kat. čest. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], a koje su nastale od kat. čest. [katastarska čestica], budući da su isti pravomoćnim presudama utvrđeni kao vlasnici istih, nastavno na prethodno pregledom zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], utvrđeno je da je uknjižba prava vlasništva izvršena,

- posjedovnog lista br 1067, K. O. [katastarska općina], proizašlo je da su Hrvatske šume p.o. Zagreb- Uprava šuma Splt, Šumarija Šibenik, upisane kao posjednik kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 371179 m2, a ujedno i kat. čest. [katastarska čestica], za koje je kako je ranije utvrđeno u zemljišnim knjigama pravo vlasništva upisano u korist pravnih sljednika pok. FT,

- iz uklopa predmeta spora na DOF, proizašlo je da se predmetni realni dio nalazi u blizini kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji s njima čini cjelinu, a uklopa na HOK da je formiran put te ogradni zidovi između pojedinih dijelova, a ujedno su vidljive i građevine.

8.2. Saslušanjem svjedoka proizašlo je:

- iskaza svjedoka OT (rođenog 1940.) proizašlo je da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem pok. muža NT kojeg je, kao i njegova oca pok. FT, osobno poznavao, pok. FT, da je na predmetu spora u ograđenom prostoru, koji je bi ograđen žicom držao krave, ovce i magaraca, u vrijeme između dva svjetska rata, oca FT, koji je preminuo u 1. svjetskom ratu, da nije poznavao, ali zna da je imao suprugu i djecu, s tim da je sin FT ostao živjeti i raditi na ovom području, pok. FT da je imao još djece i to iz dva braka te među kojima je izvršena podjela, štale koje su sada na terenu da je izgrađivao pok. JT, suprug tužiteljice i to prije 30-ak godina, tužiteljici odnosno njezinim prednicima da nitko nije nikada osporavao vlasništvo predmeta spora, isto tako da nikada nije čuo da bi bilo tko od predstavnika države ili Hrvatskih šuma dolazio na ovo područje i osporavao vlasništvo predmet spora,

- iskaza svjedoka ĐT (rođenog 1948.) proizašlo je kao iz iskaza svjedoka OT, s tim što je dodao da je čuo od svojih starijih i ostalih iz obitelji ĐT, da je obitelj prednika tužiteljice na ovom području najmanje 200 godina, a stare kuće obitelji ĐT i njihovi ostaci da su cca 100 – 150 m sjevernije zračnom linijom od predmeta spora, a neke da su još i naseljene,

- iz iskaza svjedoka ET (rođenog 1941.) proizašlo je kako je JT pok. suprug tužiteljice UT bio njegov brat. Njihov otac FT da je imao devetero djece, sedmero braće i dvije sestre. Rodio se 1890. a preminuo 1965. za vrijeme života da je kazao svakom od njegove djece što će mu pripasti iza njegove smrti, a upravo prema tome kako je on odredio 1966. da je izvršena podjela među njegovim nasljednicima, pok. FT da je, u dobi od trinaest godina, temeljem nasljeđivanja, iza smrti oca ŠT, koji je preminuo 1903., a nakon tog i provedenom materijalnom diobom sa svojom braćom i sestrama, pripao je jedan dio površine od oko 6 000 - 7 000 metar2, a koji dio je tada bio ograđen žicom i zidovima, on da ga je to koristio za čuvanje stoke, ovaca, krave, magarca, a taj dio, koji je on dobio, da je dalje podijeljen među njegovim nasljednicima i to na način da je NT pripao dio koji je predmet ovog postupka, a nakon njegove smrti njegovoj supruzi UT, dio koji se nalazi sa zapadne strane predmetne nekretnine da je pripao sinu iz prvog braka njegova pok. brata NT, s jedne strane da je ograđen i putem koji su oni formirali radi pristupa njihovim nekretninama a s drugim, preostalim dijelom, da graniči s dijelom koji je pripao drugom pokojnom bratu, na ovom dijelu koji je pripao UT da je njegov pokojni brat devedesetih godina počeo graditi štalu, a od tada pa do danas da su izgrađeni i drugi objekti, nekretnina da je danas u cijelosti ograđena betonskim zidom, među članovima obitelji da nikada nije bilo sporova što bi kome pripalo, njegov pokojni otac da je na dijelu koji je njemu pripao nasljedstvom i diobom iza smrti njegova oca, a u sastavu kojeg je u to vrijeme bila i predmetna nekretnina još 1949. započeo gradnju kuće koja je danas pripala njemu i braći.

Na iskaze saslušanih svjedoka stranke nisu imale prigovora, a sud je iste cijenio kao vjerodostojne budući da su jasni, detaljni i logični, suglasni kako međusobno (podudaraju u bitnim elementima, vremenu, načinu i osobama koje su u posjedu držale predmet spora, te da je predmetna nekretnina ranije bila u sastavu veće ograđene cjeline koja nasljeđivanjem i diobom, formirana u položaju i površini kako je danas ) tako i s ostalim u postupku izvedenim dokazima, rješenjima o nasljeđivanju te uklopom na HOK i DOF na kojima su vidljive promjene nastale na način i u vrijeme kako su svjedoci iskazivali da se vršila dioba veće cjeline.

9. Cijeneći sve naprijed navedene i izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, proizlazi da su prednici tužiteljice u posjedu predmeta spora najkasnije još od kraja 1940-ih (otkad saslušani svjedoci imaju neposredna saznanja, a posredna i od ranije), a nastavano na njih i tužiteljica, pa da je s obzirom na sve okolnosti (od nikoga ne osporavano vršenje posjeda u smislu ograđivanja iste, držanja životinja, sadnje poljoprivrednih kultura, gradnje objekata u neposrednoj blizini, koji su pripali drugim članovima iste obitelji, a tragovi kojeg posjeda su vidljivi i na ortofoto snimku, podjele među nasljednicima i formiranja manjih cjelina, bilo tužiteljici bilo njezinim prednicima) proizašlo da su tužiteljičini posjedi pošteni (čl. 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i NN 94/17 – Ispravak zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst) - dalje: ZV), odnosno da su prije pokretanja ove parnice (podnošenja zahtjeva za mirno rješenja spora) već bile ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva putem instituta izvanredne dosjelosti, pa je temeljem članka 159. stavka 4. u svezi članka 160. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV), a imajući u vidu stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u nizu odluka (Rev-2177/2017-2 od 01. rujna 2020.g., Rev 2021/2014-2 od 17. prosinca 2019., Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018.), odlučeno kao u izreci.

10. Suviše, a s obzirom na životnu dob u postupku saslušanih svjedoka, te kako isti obzirom na to ne mogu ni imati neposredna saznanja o stanju na terenu od vremena kad su prednici tužitelja došli na to područje u [adresa], valja reći da ZPP ne isključuje kao dokazna sredstva svjedoke koji imaju posrednih saznanja o pravno odlučnim okolnostima (Rev-1414/2014-2 od 13. lipnja 2018., Rev-104/1993-2 od 7. travnja 1993., Rev-577/1998-2 od 28. veljače 2001.).

11. Temeljem članka 2. u svezi s članka 164. stavaka 1.-4. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), ova presuda ne sadrži odluku o parničnom trošku budući da stranke do zaključenja glavne rasprave nisu postavile zahtjeve za njihovom naknadom. Tim više, iste su nakon što im sud na nedvojben način dao do znanja da slijedi zaključenje raspravljanja i donošenje odluke o glavnoj stvari, te ih i pozvao na podnošenje zahtjeva za naknadu parničnih troškova, izričito na zapisnik izjavile da trošak ne popisuju.

U Šibeniku, 24. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Kornelija Dodig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuju Županijski sud iz čl. 4 st. 3. Zakon o područjima i sjedištima sudova (NN 128/14) i čl. 51 st. 3. Pravilnika o radu u sustavu e Spis ("Narodne novine" 35/15).

DN-a:

- sadržana na zapisniku objave odluke