REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg J.F.Kennedya 11
R1-84/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Aleksandri Gumzej, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja IVICOM Consulting d.o.o., Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića Gavrana 11, OIB: 20778515767, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Prka, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i Partneri d.o.o. u Zagrebu, Gundulićeva ulica 15, protiv protivnika osiguranja FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST, [adresa], OIB: 85828625994, kojeg zastupa punomoćnica Natalija Perić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Mamić Perić Reberski Rimac d.o.o. u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu za određivanjem privremene mjere, 24. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zabrani naplate bankarske garancije br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., izdane kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 628.989,98 EUR, sve u korist protivnika osiguranja, određuje se
p r i v r e m e n a m j e r a
Nalaže se Zagrebačkoj banci d.d. da uskrati, obustavi naplatu garancije br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., u iznosu od 628.989,98 EUR, u korist protivnika osiguranja FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST, sa sjedištem u [adresa], OIB: 85828625994.
II. Predlagatelj osiguranja dužan je u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere.
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja parničnog ili drugog postupka pokrenutog radi opravdavanja privremene mjere.
IV. Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanjem privremene mjere u dijelu koji se odnosi na osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zabrani naplate bankarske garancije br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. godine, izdane kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje ugovora, u iznosu od 503.191,98 EUR, na način da se naloži Zagrebačkoj banci d.d. da uskrati, obustavi naplatu garancije br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. u iznosu od 503.191,98 EUR u korist protivnika osiguranja FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST, sa sjedištem u [adresa], OIB: 85828625994.
V. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu prijedlog za osiguranjem određivanjem privremene mjere navodeći u bitnome da je 31. prosinca 2020. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u svojstvu javnog naručitelja, pokrenuo postupak javne nabave radova za projekt „Projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak“. Nakon provedenog postupka javne nabave, 17. prosinca 2021. sklopljen je Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zajednice ponuditelja koju čine GK GRUPA d.o.o. kao vodeći član Zajednice, EKOMO d.o.o. te IVICOM Consulting d.o.o., ovdje predlagatelj osiguranja. Nakon sklapanja navedenog Ugovora o javnoj nabavi radova, članovi Zajednice ponuditelja sklopili su Sporazum o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021, kojim su uredili unutarnju podjelu radova, vrijednost radova i usluga koje će pojedini članovi pružiti, kao i njihova međusobna prava i obveze s obzirom na faktičnu participaciju u projektu sanacije jame Sovjak. Prema navedenom Sporazumu, predlagatelju osiguranja povjeren je obujam radova u vrijednosti od približno 8.799.000,00 kn, odnosno 1.176.827,99 EUR prema fiksnom tečaju konverzije, što čini tek oko 2,93 % ukupne vrijednosti Ugovora o javnoj nabavi radova. Unatoč tako ograničenom stvarnom udjelu u ukupnoj ugovorenoj vrijednosti Projekta, predlagatelj osiguranja je, na zahtjev Zajednice ponuditelja te radi osiguranja urednog izvršenja cjelokupnog Ugovora prema javnom naručitelju, izdao bankarske garancije u ukupnom iznosu od 8.530.425,00 kn, odnosno 1.132.181,96 EUR. Navedene bankarske garancije obuhvaćaju garanciju br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021., izdanu kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje ugovora, u iznosu od 3.791.300,00 kn (503.191,98 EUR), kao i garanciju br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., izdanu kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 4.739.125,00 kn (628.989,98 EUR), sve u korist protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja ističe kako je preuzeo ovaj znatan financijski teret isključivo iz razloga što član Zajednice ponuditelja EKOMO d.o.o. u relevantnom trenutku nije mogao ishoditi odgovarajuća sredstva osiguranja, pa je predlagatelj osiguranja, radi omogućavanja sklapanja i provedbe Ugovora s protivnikom osiguranja, izdao sredstva osiguranja u iznosima koji znatno premašuju njegov stvarni ugovoreni udio u Projektu. Dakle, iznosi izdanih bankarskih garancija višestruko premašuju razmjerni dio vrijednosti radova povjerenih predlagatelju osiguranja, čime je predlagatelj osiguranja faktično preuzeo financijsko opterećenje koje osigurava i obveze drugih članova Zajednice ponuditelja, osobito obveze vodećeg člana Zajednice, GK GRUPE d.o.o., a time je značajno smanjena likvidnost predlagatelja osiguranja te je povećan njegov financijski i poslovni rizik. Dana 22. prosinca 2025. predlagatelj osiguranja zaprimio je Obavijest Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o jednostranom raskidu Ugovora o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 od 17. prosinca 2021., donesenu 19. prosinca 2025. U navedenoj Obavijesti protivnik osiguranja navodi da, postupajući kao javni naručitelj i pozivajući se na odredbe članka 15.2 Ugovora te načela i obveze koje proizlaze iz Zakona o javnoj nabavi, raskida Ugovor zbog niže navedenih razloga. Protivnik osiguranja kao prvi i ključni razlog raskida navodi postojanje koruptivnog postupanja u vezi s dodjelom i izvršavanjem Ugovora, pri čemu se poziva na pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu kojom je, temeljem priznanja, utvrđeno postojanje kaznenog djela primanja mita radi trgovanja utjecajem od strane treće osobe, počinjenog u razdoblju provođenja postupka javne nabave i sklapanja Ugovora. Iz obrazloženja navedene presude proizlazi da je tadašnji predsjednik uprave i zakonski zastupnik vodećeg člana Zajednice ponuditelja, društva GK GRUPA d.o.o., u interesu Izvođača dogovarao i inicirao radnje usmjerene na osiguranje odabira ponude navedene Zajednice ponuditelja te na neometano sklapanje i kasnije izvršavanje predmetnog Ugovora. Protivnik osiguranja smatra da su navedene radnje poduzete u interesu Izvođača i u izravnoj vezi s predmetnim postupkom javne nabave, zbog čega se iste pripisuju Izvođaču kao cjelini, čime je, prema stajalištu protivnika osiguranja, ostvaren raskidni razlog iz članka 15.2 stavka 1. točke (f) Ugovora. Kao dodatni razlog raskida protivnik osiguranja navodi donošenje Rješenja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije od 27. studenoga 2025., kojim je potvrđena nepravilnost u postupku odabira Izvođača te izrečena financijska korekcija u visini od 25 % prihvatljivih troškova projekta. Prema navodima protivnika osiguranja, naknadnom provjerom utvrđeno je da odabrani ponuditelj u trenutku provedbe postupka javne nabave nije ispunjavao ključne kriterije tehničke i stručne sposobnosti propisane dokumentacijom o nabavi, što je dovelo u pitanje zakonitost odabira, valjanost sklapanja Ugovora te opravdanost njegovog daljnjeg izvršavanja, osobito imajući u vidu značajan financijski rizik za javna i EU sredstva. Nadalje, protivnik osiguranja kao zaseban i samostalan raskidni razlog navodi dugotrajno i značajno kašnjenje u izvođenju radova, nepostupanje po Obavijestima za otklanjanje nedostataka te nemogućnost dovršetka projekta u ugovorenom roku. U tom kontekstu protivnik osiguranja ističe da Izvođač kasni s izvršenjem radova u trajanju koje višestruko premašuje 200 dana, da nije započeo pojedine ključne faze radova niti osigurao potrebnu organizaciju i resurse te da uzroci kašnjenja proizlaze iz vlastitih propusta Izvođača, a ne iz postupanja nadležnih tijela ili okolnosti više sile. Protivnik osiguranja stoga zaključuje da su ostvareni i raskidni razlozi iz članka 15.2 točaka (a), (c) i (g) Ugovora. Slijedom navedenog, protivnik osiguranja utvrđuje da je Ugovor pravno, financijski i operativno kompromitiran te da daljnje održavanje ugovornog odnosa nije moguće niti dopušteno s aspekta zaštite javnog interesa, zakonitog raspolaganja javnim sredstvima i obveza koje proizlaze iz nacionalnog i europskog pravnog okvira. Protivnik osiguranja stoga donosi odluku o jednostranom raskidu Ugovora, poziva Izvođača na postupanje sukladno posljedicama raskida propisanim Ugovorom, zahtijeva povrat isplaćenog predujma te poziva na dostavu podloge za izradu okončanog obračuna sukladno članku 15.3 Ugovora. Nakon zaprimanja navedene Obavijesti o raskidu, predlagatelj osiguranja je saznao da je protivnik osiguranja podnio poziv na plaćanje Zagrebačkoj banci d.d. po predmetnim bankarskim garancijama koje je izdao predlagatelj osiguranja, iako za takvo postupanje u ovom trenutku ne postoje ispunjene ugovorne pretpostavke. Da su garancije već podnesene na naplatu predlagatelju osiguranja potvrđeno je od strane samog protivnika osiguranja na sastanku održanom u sjedištu protivnika osiguranja 30. prosinca 2025., pri čemu je protivnik osiguranja izričito naveo da predmetne bankarske garancije namjerava naplatiti u cijelosti. Naime, sukladno izričitoj odredbi članka 15.3. Ugovora o javnoj nabavi radova, u slučaju raskida Ugovora Izvođač je obvezan u primjerenom roku, a najduže u roku od 30 dana od dana raskida, izraditi i dostaviti Naručitelju podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela Radova, pri čemu se u tom obračunu moraju iskazati sve tražbine podugovaratelja uz priložene ovjerene situacije podugovaratelja. Tek ako Izvođač ne dostavi navedenu podlogu, okončani obračun na dan raskida sastavlja Inženjer, temeljem svih dostupnih podataka, te u okviru istoga utvrđuje i eventualno neposredno plaćanje podugovarateljima čije su tražbine neupitne. S obzirom na to da rok od 30 dana od raskida Ugovora u trenutku podnošenja poziva na plaćanje još nije protekao, kao i da konačni obračun izvedenih radova do današnjeg dana nije izrađen niti usuglašen, nije moguće precizno utvrditi stvarno stanje međusobnih prava i obveza ugovornih strana, niti utvrditi postoji li osnova i u kojem opsegu za aktiviranje sredstava osiguranja. U takvim okolnostima, naplata bankarskih garancija u ovom trenutku ne može se smatrati primjerenom ni opravdanom, dok bi svako postupanje protivno jasno propisanom ugovornom mehanizmu okončanog obračuna predstavljalo povredu Ugovora te bi za predlagatelja osiguranja imalo nerazmjerne i teško nadoknadive posljedice, uključujući neposredan udar na likvidnost, kreditnu sposobnost i poslovni ugled, i to zbog razloga za koje predlagatelj osiguranja nije odgovoran, a iz razloga koji se detaljno iznose u nastavku ovog podneska. Osim toga, predlagatelj osiguranja ukazuje kako nisu ispunjene ugovorom propisane pretpostavke za raskid Ugovora, slijedom čega protivnik osiguranja nema pravo podnijeti predmetne bankarske garancije na naplatu. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zabrani naplate bankarskih garancija, ističe kako je protivnik osiguranja neosnovano raskinuo Ugovor. Prvenstveno, predlagatelj osiguranja izričito osporava postojanje bilo kakve ugovorne ili zakonske osnove za jednostrani raskid Ugovora o javnoj nabavi radova br. 2021/009246, a osobito osporava osnovanost pozivanja protivnika osiguranja na takav raskid kao temelj za aktiviranje sredstava osiguranja. Predlagatelj osiguranja nadalje iznosi razloge neosnovanosti raskida, za koje tvrdi da ujedno potvrđuju vjerojatnost postojanja njegove tražbine koja se sastoji u zabrani naplate bankarskih garancija i potrebu njezine hitne zaštite privremenom mjerom. U odnosu na navodnu osnovu raskida koja se temelji na navodno koruptivnom postupanju, odnosno kaznenom djelu ili događaju vezanom uz raniju odgovornu osobu društva GK GRUPA d.o.o., predlagatelj osiguranja ističe da je protivnik osiguranja predmetna saznanja i okolnosti već ranije izričito naveo u svom dopisu od 25. travnja 2025. Iz navedenog proizlazi da se protivnik osiguranja na iste okolnosti ne može pozivati kao na izvanredan razlog raskida tek naknadno, nakon višemjesečnog nastavka urednog izvršavanja Ugovora, čak i u hipotetskoj situaciji kada bi takva okolnost uopće mogla predstavljati ugovornu osnovu za raskid, što nije slučaj ni prema stavu Izvođača, niti prema stavu samog Naručitelja izraženom u citiranom dopisu od 25. travnja 2025. Nije sporno da se nakon saznanja protivnika osiguranja o navedenim okolnostima Ugovor nastavio uredno izvršavati, održavale su se koordinacije, izvodili su se radovi te su se ovjeravale situacije, što jasno potvrđuje da navedene okolnosti nisu imale nikakav stvarni utjecaj na ugovorni odnos niti na mogućnost izvršenja Ugovora. Takvo postupanje protivnika osiguranja predstavlja prešutno prihvaćanje nastavka ugovornog odnosa unatoč navedenim saznanjima, čime je eventualna mogućnost pozivanja na iste okolnosti kao na izvanredan razlog raskida u cijelosti konzumirana i iscrpljena. Svako naknadno pozivanje na iste okolnosti kao razlog raskida nužno dovodi u pitanje savjesnost i poštenje postupanja protivnika osiguranja, jer nije prihvatljivo da se činjenice koje su mu bile poznate mjesecima koriste kao temelj za raskid tek u trenutku koji protivnik osiguranja sam odabere, iz razloga koji predlagatelju osiguranja nisu poznati. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja osporava da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za raskid po toj osnovi te takvo pozivanje smatra neosnovanim. Dodatno, predlagatelj osiguranja ukazuje kako se navodi protivnika osiguranja koji se odnose na g. UA i g. OA, osnivača trgovačkog društva GK GRUPA d.o.o., ni na koji način ne mogu pripisati niti koristiti na štetu predlagatelja osiguranja, budući da U nije povezan s navedenim događajima niti je odgovoran za postupke drugih gospodarskih subjekata. Kazneni postupak protiv g. OA i dalje je u tijeku i nije pravomoćno okončan. Prema ustaljenoj praksi Suda Europske unije, osobito u spojenim predmetima C-124/16 i C-188/16, isključenje gospodarskog subjekta ili raskid ugovora zbog navodne povrede profesionalne dužnosti mora biti utemeljeno na jasnim i konkretnim dokazima te mora biti razmjerno cilju koji se želi postići. Prenošenje odgovornosti s fizičke osobe ili drugog društva na predlagatelja osiguranja predstavlja povredu načela presumpcije nevinosti i načela individualne odgovornosti, zbog čega se ni po toj osnovi ne mogu smatrati ispunjenima pretpostavke za raskid. U odnosu na navode protivnika osiguranja o nepravilnostima u postupku javne nabave i posljedičnoj financijskoj korekciji, predlagatelj osiguranja ističe da provjera i ocjena referenci, kao i cjelokupno provođenje postupka javne nabave, nisu u dispoziciji Izvođača, već isključivo u nadležnosti protivnika osiguranja kao naručitelja te drugih nadležnih tijela. Eventualne pogreške u evaluaciji ponuda ili u dokumentaciji za nadmetanje predstavljaju isključivo propuste protivnika osiguranja, za koje Izvođač, a osobito predlagatelj osiguranja, ne može snositi posljedice. Sukladno općim načelima obveznog prava, osobito članku 2. Zakona o obveznim odnosima, strana koja je uzrokovala nepravilnost ili ništetnost ne može se na istu pozivati na štetu druge savjesne ugovorne strane. Predlagatelj osiguranja je u postupku javne nabave dostavio urednu i valjanu dokumentaciju, a svaka naknadna financijska korekcija od strane nadležnih tijela predstavlja isključivo rizik protivnika osiguranja kao naručitelja. Takve okolnosti ne mogu opravdati raskid Ugovora niti, još manje, aktiviranje bankarskih garancija izdanih od strane predlagatelja osiguranja. Slijedom navedenog, i ova osnova raskida u cijelosti je neosnovana. U pogledu navoda protivnika osiguranja koji se odnose na dinamiku izvođenja radova i navodno nepostupanje po obavijestima, predlagatelj osiguranja ističe da rokovi za izvršenje radova nisu probijeni na način niti u opsegu koji bi, prema odredbama Ugovora, mogli predstavljati osnovu za raskid. Dinamika provedbe projekta bila je uvjetovana objektivnim okolnostima, uključujući kašnjenje u izdavanju Vodopravne dozvole te kašnjenja u plaćanju ovjerenih situacija od strane protivnika osiguranja. Ključni razlozi eventualnih zastoja bili su administrativne prirode i nalazili su se izvan sfere utjecaja predlagatelja osiguranja. U tom kontekstu, predlagatelj osiguranja dostavlja dopis upućen protivniku osiguranja kao naručitelju, iz kojeg jasno proizlazi da Izvođač nije odgovoran za kašnjenje u izvođenju radova. U dopisu se navode okolnosti koje Izvođač nije mogao predvidjeti i za koje nije odgovoran, a koje su prouzročile poremećaj u planiranim aktivnostima i zastoje u izvršenju radova. Također, Izvođač u dopisu obavještava protivnika osiguranja da će, u svjetlu navedenih okolnosti, a u skladu s Ugovorom, potraživati produljenje roka dovršetka radova. Dodatno, predlagatelj osiguranja dostavlja i Odgovor izvođača na dopis Naručitelja od 17. prosinca 2025., kojim se očituje o tvrdnjama Naručitelja vezano uz dinamiku izvođenja radova i navodnu neusklađenost s Vremenskim planom. U odgovoru se jasno navodi da tvrdnje Naručitelja pogrešno interpretiraju stanje Projekta, da Vremenski plan R-16 nije relevantan jer je na snazi Vremenski plan R-17 te da kašnjenja u radu pročišćavanja vode proizlaze isključivo iz objektivnih administrativnih okolnosti, uključujući kašnjenje izdavanja Vodopravne dozvole i međunarodne notifikacije, a ne iz djelovanja Izvođača. Nadalje, ističe se da zahtjev Naručitelja za ubrzanje radova u roku od 7 dana nije tehnički niti proceduralno izvediv te da je kašnjenje u plaćanju ovjerenih situacija dodatno otežalo izvršenje radova. Na temelju svega navedenog, Izvođač odbacuje dopis i Opomenu pred raskid kao činjenično i pravno neosnovane te zahtijeva da Naručitelj prestane s neosnovanim upućivanjem opomena. U takvim okolnostima, jednostrano utvrđenje protivnika osiguranja o kašnjenju „u trajanju koje značajno premašuje 200 dana“ je preuranjeno, nerazmjerno i protivno ugovornim mehanizmima predviđenima za utvrđivanje kašnjenja i eventualno produljenje rokova. Sukladno Ugovoru, odluke o produljenju rokova i utvrđivanju kašnjenja nisu u nadležnosti protivnika osiguranja, već ih donosi O nakon razmatranja svih relevantnih činjenica i okolnosti. Dodatno, predlagatelj osiguranja ističe da je iz ovjerenih situacija koje je priložio uz prijedlog, jasno razvidno da su radovi na Projektu kontinuirano izvršavani, u skladu s odobrenom dinamikom i u opsegu koji je bio moguć s obzirom na postojeća administrativna ograničenja i postupanje protivnika osiguranja. Navedene situacije predstavljaju dokaz da predlagatelj osiguranja nije obustavio izvođenje radova niti postupao pasivno, već je, u granicama objektivno mogućeg, uredno ispunjavao svoje ugovorne obveze. Iz analize dokumentacije i ugovornih odredbi jasno proizlazi da nije ispunjen raskidni razlog iz članka 15.2. točke (g) Ugovora, jer protivnik osiguranja prije jednostranog raskida nije postupio sukladno ugovornim mehanizmima predviđenima člankom 8.7 Ugovora, niti je ispoštovao postupke utvrđene za obračun i naplatu kazne zbog kašnjenja. Umjesto toga, protivnik osiguranja se u Obavijesti o raskidu pozvao na odredbe koje nisu relevantne za stvarni raskidni osnov, odnosno koje se uopće ne navode u toj odredbi Ugovora. Naime, raskidni osnov propisan člankom 15.2. točkom (g) glasi: „Naručitelj ima pravo raskinuti Ugovor ako Izvođač u slučaju kašnjenja većeg od razdoblja koje Naručitelju daje za pravo obračun i naplatu maksimalne kazne za kašnjenje, propisanu člankom 8.7 Ugovora. U tom slučaju će se smatrati da je Ugovor raskinut krivnjom Izvođača.“ Članak 8.7 Ugovora propisuje da se ugovorna kazna obračunava za svaki dan kašnjenja koji nastupi nakon relevantnog F dovršetka radova. U Obavijesti o raskidu, protivnik osiguranja sam navodi da je Rok dovršetka radova 10. kolovoza 2026., što znači da do dana slanja Obavijesti o raskidu taj rok još nije protekao. Stoga ni teoretski nije nastupila situacija predviđena člankom 8.7 za obračun maksimalne kazne, pa protivnik osiguranja u trenutku raskida nije imao osnovu za aktivaciju raskidnog prava iz članka 15.2 točke (g) Ugovora. Dodatno, protivnik osiguranja nije proveo propisane ugovorne mehanizme za utvrđivanje kašnjenja i eventualno produljenje rokova, što je uvjet za nastup raskidnog prava iz članka 15.2. točke (g) Ugovora. Ugovorna kazna za kašnjenje prema članku 8.7 Ugovora nije obračunata niti se mogla obračunati, jer uvjet za njen obračun još nije nastupio. S obzirom na navedeno, jasno je da protivnik osiguranja nije imao ugovornu osnovu za jednostrani raskid Ugovora u trenutku slanja Obavijesti, već se pozvao na pogrešne odredbe, ignorirajući stvarnu osnovu propisanu člankom 15.2. točke (g) i člankom 8.7 Ugovora. Takvo postupanje potvrđuje da je raskid bio preuranjen te da predlagatelj osiguranja nije imao mogućnost primjene mehanizama zaštite svojih prava prema Ugovoru prije aktivacije instrumenata osiguranja. Pojedini postupci protivnika osiguranja tijekom provedbe projekta bili su usmjereni prvenstveno na stvaranje dojma postojanja formalnih pretpostavki za raskid, a ne na stvarno uklanjanje prepreka i omogućavanje urednog izvršenja Ugovora. U više navrata određivani su rokovi koji, s obzirom na objektivne administrativne procedure i stvarnu dinamiku projekta, nisu mogli dovesti do konkretnog rezultata, već su služili kao formalna podloga za naknadna pozivanja na navodne povrede Ugovora. U tom kontekstu, predlagatelj osiguranja je 28. prosinca 2025. dostavio Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dokument pod nazivom „Obavijest o nesrazmjeru izdanih jamstava Ua u odnosu na stvarni udio radova te prijedlog razmjernog postupanja po raskidu – Ugovor br. 2021/009246 (Sanacija jame Sovjak)“. U tom dopisu predlagatelj osiguranja je izričito osporio postojanje razloga za raskid Ugovora te je ukazao protivniku osiguranja da je prije aktiviranja instrumenata osiguranja nužno provesti detaljnu verifikaciju izvršenih radova, ovjerenih situacija i financijskog stanja projekta. Predlagatelj osiguranja je nadalje istaknuo da je izdao bankarske garancije u korist Fonda, i to za izvršenje ugovora i za povrat predujma, čiji ukupni iznosi znatno nadmašuju stvarni udio radova i odgovornosti koje je predlagatelj imao unutar zajednice ponuditelja. Naime, iznos garancije za izvršenje premašuje stvarni udio predlagatelja za 386.409,18 EUR, dok garancija za povrat predujma premašuje stvarni udio za 512.207,18 EUR, slijedom čega bi aktiviranje garancija u cijelosti dovelo do nerazmjerne i teško nadoknadive štete, uključujući rizik likvidnosti, pogoršanje kreditne sposobnosti i reputacijske posljedice, a pritom bi se teret drugih članova zajednice prenio na predlagatelja osiguranja, unatoč činjenici da je predlagatelj osiguranja svoje obveze u cijelosti izvršio. U vezi s povratom predujma, predlagatelj osiguranja je napomenuo da je već opravdan iznos predujma prema ovjerenim situacijama 386.032,10 EUR te da bi Fond prilikom eventualnog aktiviranja garancije, iako za navedeno nisu ispunjene ugovorne pretpostavke, trebao uvažiti ugovoreni mehanizam progresivnog umanjenja garancije i provjeriti nepokriveni dio predujma prije poduzimanja bilo kakvih mjera. Unatoč tome, protivnik osiguranja se oglušio na navedene napomene i bez prethodne provjere podnio je garancije na naplatu, čime je predlagatelja osiguranja izložio riziku nerazmjerne i neopravdane financijske štete. Isto tako, predlagatelj osiguranja ističe da je zajednica ponuditelja dana 30. prosinca 2025. uputila protivniku osiguranja dopis u kojem je izričito osporila postojanje bilo koje ugovorne ili zakonske osnove za raskid Ugovora. U dopisu je jasno navedeno da su razlozi na koje se Fond poziva, a koji su predstavljeni kao temelj jednostranog raskida, neosnovani i pravno neutemeljeni te da predlagatelj osiguranja i drugi članovi zajednice nisu prekršili svoje obveze. Unatoč tome, protivnik osiguranja se i na ovaj dopis u cijelosti oglušio, bez ikakvog očitovanja ili pokušaja razjašnjenja spornih pitanja, čime je dodatno potvrdio da mu nije u interesu nastavak izvođenja radova niti žurna i učinkovita dovršetka Projekta, već stvaranje pretpostavki za raskid Ugovora i aktiviranje instrumenata osiguranja. Predlagatelj osiguranja je ispunio sve svoje obveze prema protivniku osiguranja. Predlagatelj osiguranja ističe da je sve svoje ugovorne obveze po Projektu „Sanacija jame Sovjak“ izvršio uredno, pravodobno i u cijelosti. To proizlazi iz privremenih situacija ovjerenih od strane protivnika osiguranja i ostalih članova zajednice ponuditelja, uključujući 2. i 12. situaciju, kao i iz tablica priloženih u sklopu istih. Prema 2. situaciji iz prosinca 2023., U je do 31. prosinca 2023. izvršio radove u vrijednosti od 863.462,74 EUR bez PDV-a, odnosno 1.079.328,43 EUR s PDV-om, što predstavlja 73,94 % od ukupno ugovorenih radova u opsegu IVICOM-a (str. 5). Iz 12. situacije proizlazi da je do 31. siječnja 2025. izvršio radove u vrijednosti od 1.165.729,67 EUR bez PDV-a, odnosno 1.457.162,09 EUR s PDV-om, pri čemu je izvršenost svih stavki 100 %, osim jedne stavke, upisa osim stavke 1.1.4. (geodetski radovi – upis u katastar), za koju je izvršenost 97 % (str. 11–12). Po osnovnom ugovoru, IVICOM je ugovorio radove u ukupnoj vrijednosti od 1.167.827,99 EUR bez PDV-a (8.799.000,00 HRK), pri čemu je manja razlika u vrijednosti izvršenih radova po 12. situaciji posljedica nepotpuno provedenog upisa u katastar. Nadalje, protivnik osiguranja, na sastanku održanom u sjedištu protivnika osiguranja dana 30. prosinca 2025., obvezao se dostaviti predlagatelju osiguranja potvrdu/izjavu da je predlagatelj osiguranja izvršio sve svoje ugovorne obveze u cijelosti i pravodobno te da nije odgovoran za raskid Ugovora, a predlagatelj osiguranja se obvezuje dostaviti navedenu potvrdu naslovnom sudu odmah po zaprimanju. S obzirom na sve navedeno, jasno je da predlagatelj osiguranja nije dužan niti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, niti bilo kojoj trećoj strani, jer su sve njegove obveze po Ugovoru u potpunosti izvršene, a sredstva koja su se odnosila na njegove radove trebala su, sukladno Sporazumu o zajednici gospodarskih subjekata, biti proslijeđena od strane GK GRUPE d.o.o. čime je isti dokazao vjerojatnost postojanja svoje nenovčane tražbine koja se sastoji u zabrani naplate bankarskih garancija. U odnosu na postojanje vjerojatnosti i opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, predlagatelj osiguranja ističe da je protivnik osiguranja neosnovano raskinuo Ugovor, i to unatoč činjenici da je predlagatelj uredno izvršio sve svoje ugovorne obveze. Protivnik osiguranja bio je svjestan ispunjenja obveza predlagatelja, o čemu se čak obvezao izdati pisanu potvrdu, a unatoč tome podnio je zahtjev za naplatu sredstava osiguranja i namjerava ista naplatiti u cijelosti, iako za to ne postoji nikakva pravna osnova. Predlagatelj osiguranja posebno ističe da tvrdnja protivnika osiguranja iz Obavijesti o raskidu od 19. prosinca 2025., prema kojoj se protivnik osiguranja poziva na članak 15.3. Ugovora i navodi da je obvezan platiti samo stvarno izvedene radove do dana raskida te da je O utvrdio da su svi izvedeni radovi do današnjeg dana već u cijelosti plaćeni, nije točna. Na temelju te tvrdnje, protivnik osiguranja sada zahtijeva povrat cjelokupnog uplaćenog predujma, što je pravno i činjenično neutemeljeno, a iz istog također proizlazi stvarna opasnost da bi predlagatelju osiguranja moglo biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine. Postoje, naime, od strane Inženjera ovjerene, a od strane protivnika osiguranja još nepodmirene situacije, pri čemu dio njih nije dospio ili nije u cijelosti podmiren, a postoje i radovi koji su izvršeni, ali još nisu situirani. Stoga povrat cjelokupnog predujma nije moguće provesti bez prethodnog urednog utvrđenja konačnog obračuna i usklađenja međusobnih tražbina i obveza. Predujam je, prema stanju iz dokumentacije i uključujući 20. privremenu situaciju, nesporno opravdan u iznosu od 386.032,10 EUR. No, sve i da predujam nije opravdan (iako nesumnjivo jest), Ugovorna dokumentacija predviđa progresivno umanjenje garancije za povrat predujma (čl. 14.2. Ugovora), ovisno o dinamici opravdanja predujma kroz ispostavljene i ovjerene situacije. Stoga je razmjerno i opravdano, pri eventualnom postupanju po garanciji za povrat predujma, uvažiti samo već opravdane iznose predujma i primijeniti mehanizam progresivnog umanjenja predviđen Ugovorom. No, protivnik osiguranja je očigledno propustio primijeniti navedenu odredbu Ugovora te nije izvršio svoju obvezu sastavljanja konačnog obračuna. Da je obračun bio uredno sačinjen, isti bi nedvojbeno potvrdio tvrdnje predlagatelja da protivnik osiguranja nema pravo naplatiti sredstva iz garancije. Iz svega navedenog, osobito iz tvrdnje protivnika osiguranja da radovi u cijelosti plaćeni, proizlazi opravdana pretpostavka da bi protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine predlagatelja. Ta opasnost očituje se i u činjenici da je protivnik osiguranja podnijevši predmetne garancije na naplatu postupio protivno izričitoj odredbi članka Tomisla izraditi i dostaviti Naručitelju podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela radova, pri čemu se u tom obračunu moraju iskazati sve tražbine podugovaratelja uz priložene ovjerene situacije podugovaratelja. Tek ukoliko Izvođač ne dostavi navedenu podlogu, okončani obračun na dan raskida sastavlja Inženjer, temeljem svih dostupnih podataka, te u okviru istoga utvrđuje i eventualno neposredno plaćanje podugovarateljima čije su tražbine neupitne. S obzirom na to da rok od 30 dana od raskida Ugovora u trenutku podnošenja poziva na plaćanje još nije protekao, kao i da konačni obračun izvedenih radova do današnjeg dana nije izrađen niti usuglašen, nije moguće precizno utvrditi stvarno stanje međusobnih prava i obveza ugovornih strana niti postoji li osnova i u kojem opsegu za aktiviranje sredstava osiguranja. Dakle, predlagatelju osiguranja prijeti opasnost upravo zbog činjenice da protivnik osiguranja pokušava naplatiti garancije protivno izričitim ugovornim odredbama, prije proteka predviđenog roka i bez izrade i usuglašavanja konačnog obračuna izvedenih radova, a istovremeno odbija isplatiti predlagatelju osiguranja iznos koji mu pripada za odrađene i ovjereno izvršene radove. U takvim okolnostima naplata bankarskih garancija ne može se smatrati ni primjerenom niti opravdanom. Svako postupanje suprotno jasno propisanom ugovornom mehanizmu okončanog obračuna predstavljalo bi povredu Ugovora i imalo bi za predlagatelja osiguranja nerazmjerne i teško nadoknadive posljedice, uključujući neposredan udar na likvidnost, kreditnu sposobnost i poslovni ugled, i to iz razloga za koje predlagatelj osiguranja nije odgovoran. U odnosu na postojanje vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, predlagatelj osiguranja navodi da, budući da razlozi raskida, uključujući navodnu korupciju trećih osoba i pogreške protivnika u evaluaciji, nemaju nikakve veze s predlagateljem, koji je svoj udio radova izvršio u cijelosti i u roku, svaki pokušaj naplate garancije predstavlja zlouporabu prava (čl. 6. ZOO-a) i prijeti nenadoknadivom štetom predlagatelju. Nadalje, predlagatelj je izdao garancije koje znatno premašuju njegov stvarni udio u projektu, a prema praksi Visokog trgovačkog suda RH (npr. Pž-1250/2021-4), sudovi moraju zaštititi izdavatelja jamstva kada korisnik garancije pokušava naplatiti puni iznos osiguranja za propuste koji se ne mogu staviti na teret upravo tom subjektu, osobito u složenim odnosima zajednica ponuditelja. Posebno je važno naglasiti da se protivnik nalazi u znatno jačoj ugovornoj, financijskoj i institucionalnoj poziciji u odnosu na predlagatelja, što nosi povećanu odgovornost za postupanje u skladu s načelima savjesnosti i poštenja te zabrane zlouporabe prava. Jednostrani raskid ugovora bez pravne osnove, donesen s pozicije takve neravnoteže, ima za predlagatelja nerazmjerno teške posljedice koje nadilaze uobičajeni poslovni rizik, ugrožavaju kontinuitet poslovanja te mogu prouzročiti znatnu imovinsku i reputacijsku štetu. S obzirom na to da je predlagatelj uredno i u cijelosti izvršio sve svoje ugovorne obveze u okviru Projekta, a za koje radove i usluge nije primio naknadu, te da mu sada dodatno prijeti naplata garancija iz razloga za koje nije odgovoran, aktivacijom tih garancija predlagatelj bi pretrpio nenadoknadivu štetu. Naime, sukladno Sporazumu o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021, protivnik osiguranja, GK GRUPA d.o.o., kao vodeći član Zajednice, preuzeo je obvezu da sve uplate Naručitelja za Projekt, primljene na njegov račun, proslijedi predlagatelju osiguranja. Predlagatelj osiguranja je, sukladno Sporazumu, društvu GK Grupa d.o.o., kao vodećem članu zajednice, izdao sljedeće račune: 30.06.2025. – R1 račun 90/1/1, s dospijećem 15.08.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 1. rata“, na iznos 100.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 25.000,00 EUR (ukupno 125.000,00 EUR); 30.06.2025. – R1 račun 91/1/1, s dospijećem 30.08.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 2. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 30.07.2025. – R1 račun 113/1/1, s dospijećem 28.09.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 3. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 31.08.2025. – R1 račun 137/1/1, s dospijećem 30.10.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 4. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 30.09.2025. – R1 račun 150/1/1, s dospijećem 29.11.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 5. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 31.10.2025. – R1 račun 166/1/1, s dospijećem 30.12.2025., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 6. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 30.11.2025. – R1 račun 189/1/1, s dospijećem 29.01.2026., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 7. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR); 31.12.2025. – R1 račun 227/1/1, s dospijećem 01.03.2026., opis: „Izvršeni radovi po Glavnom i Izvedbenom projektu – 8. rata“, na iznos 50.000,00 EUR, uvećano za PDV u iznosu od 12.500,00 EUR (ukupno 62.500,00 EUR). Slijedom navedenog, ističe se da na dan podnošenja ovog prijedloga predlagatelj osiguranja ima dospjelu novčanu tražbinu po osnovi izvedenih radova na Projektu u ukupnom iznosu od 437.500,00 EUR, i to po sljedećim računima: R1 račun 90/1/1 s dospijećem 15. kolovoza 2025. (ukupno 125.000,00 EUR), R1 račun 91/1/1 s dospijećem 30. kolovoza 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 113/1/1 s dospijećem 28. rujna 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 137/1/1 s dospijećem 30. listopada 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 150/1/1 s dospijećem 29. studenoga 2025. (ukupno 62.500,00 EUR), R1 račun 166/1/1 s dospijećem 30. prosinca 2025. (ukupno 62.500,00 EUR). Preostali računi: R1 račun 189/1/1 s dospijećem 29. siječnja 2026. (62.500,00 EUR) i R1 račun 227/1/1 s dospijećem 1. ožujka 2026. (62.500,00 EUR), predstavljaju nedospjelu tražbinu predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 125.000,00 EUR. Tražbina predlagatelja osiguranja u iznosu od 500.000,00 EUR razvidna je iz Konto kartice partnera GK GRUPA d.o.o. na dan 23. prosinca 2025., koju predlagatelj osiguranja prilaže prijedlogu, a koja obuhvaća sve izdane račune osim posljednjeg izdanog računa. Po zaprimanju od knjigovodstva, predlagatelj osiguranja ističe da će po potrebi dostaviti i ažuriranu konto karticu koja uključuje i zadnji izdani račun. Na temelju navedenog, jasno je da predlagatelj osiguranja do danas nije primio isplatu za dospjele i izvršene radove na Projektu u ukupnom iznosu od 437.500,00 EUR. Unatoč tome, protivnik osiguranja namjerava aktivirati bankarske garancije protiv predlagatelja, i to za razloge za koje predlagatelj nije odgovoran i za radove za koje još nije dobio naknadu. Ukupni iznos jamstava koje je predlagatelj izdao u vezi s projektom znatno premašuje stvarni udio radova i obveza koji pripadaju predlagatelju. Aktiviranje jamstava u cijelosti, ili u dijelu koji prelazi razmjerni udio predlagatelja, prouzročilo bi mu teško nadoknadivu štetu, jer bi ga izložilo financijskom riziku koji nije proporcionalan stvarnom opsegu njegovih obveza. Predlagatelj ističe da predmetne bankovne garancije, iako izdane s klauzulama „bez prigovora“ i „na prvi poziv“, nisu instrument za neopravdano bogaćenje protivnika niti sredstvo kažnjavanja predlagatelja. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. odluke Rev-211/14-2 i Rev- 258/15-2), bankovna garancija se ne smije koristiti protivno svojoj svrsi, a zabrana naplate može se izreći privremenom mjerom kada korisnik garancije postupa u „zloj vjeri“ ili kada je osnovni zahtjev očigledno neosnovan. U odnosu na postojanje vjerojatnosti da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, predlagatelj osiguranja ističe kako sukladno odredbi članka 346. stavka 2. u vezi s odredbom članka 344. stavka 2. OZ-a, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje opasnosti iz stavka 1. istog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Budući da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu, određivanjem predmetne mjere protivniku osiguranja ne nastaje nikakva šteta, jer protivnik u tom trenutku nema pravo na naplatu garancije. Stoga su ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere. Čak i u slučaju da protivnik osiguranja eventualno ima pravo na naplatu garancije, predlagatelj osiguranja ukazuje kako isti neće pretrpjeti nikakvu ili će pretrpjeti tek neznatnu štetu, budući da će se naplata garancije privremenom mjerom samo odgoditi, a ne onemogućiti, a navedeno potvrđuje i sudska praksa, primjerice rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž 1239/2018 i Pž-7976/12. Uz sve navedeno, predlagatelj osiguranja upire da je uredno izvršio sve svoje obveze i radove koji su do sada bili ugovoreni, međutim do danas nije primio nikakvu naknadu za izvedene radove. Uz to, ističe da mu prijeti naplata bankarskih garancija u iznosu koji daleko premašuje njegov stvarni udio u projektu, i to unatoč činjenici da je sve svoje obveze uredno izvršio pa bi takva naplata bila očito nerazmjerna i nesrazmjerna stvarnom udjelu predlagatelja u izvedenim radovima te bi dovela do nenadoknadive štete. Nadalje, predlagatelj osiguranja ističe kako je protivnik osiguranja pritom primio izvedene radove koje još nije podmirio i drži sredstva osiguranja koja može u bilo kojem trenutku pokušati naplatiti, čime dodatno ugrožava pravni položaj i likvidnost predlagatelja te stvara stvarnu opasnost od štete koja se teško može naknadno ispraviti. U tom kontekstu, određivanje privremene mjere osiguranja predlagatelju ne nanosi protivniku nikakvu ili tek neznatnu štetu, budući da se naplata garancije samo odgađa do okončanja postupka kojeg će predlagatelj osiguranja pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere. Slijedom svega navedenog, predlagatelj osiguranja predlaže donošenje rješenja o osiguranju kao u izreci.
2. Podneskom od 5. siječnja 2026., zaprimljenim na ovom sudu 7. siječnja 2026., predlagatelj osiguranja dostavio je dodatnu dokumentaciju, i to Uvjete Ugovora za postrojenja i projektiranje-građenje za elektrotehničke i strojarske građevinske i inženjerske radove po projektima izvođača, izdane od Međunarodne federacije inženjera konzultanata (FIDIC), a za koje ističe da sadrže Opće uvjete primjenjive na ugovorni odnos između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja pri čemu navodi kako predmetni Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 sadrži Posebne uvjete kojima se mijenjaju i dopunjuju navedeni Opći uvjeti. Nadalje, podnescima od 9. siječnja 2026. predlagatelj osiguranja dostavio je bankarske garancije koje su predmet ovog postupka, i to: bankarsku garanciju br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021., izdanu kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje ugovora, u iznosu od 3.791.300,00 kn (503.191,98 EUR) te bankarsku garanciju br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., izdanu kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 4.739.125,00 kn (628.989,98 EUR), obje izdane u korist protivnika osiguranja. Predlagatelj osiguranja predmetnim je podneskom dostavio i zahtjev za naplatu bankarske garancije br. 2104006803 te obavijesti banke o zaprimanju zahtjeva za plaćanje po predmetnim bankarskim garancijama.
3. Rješenjem poslovni broj R1-1/2026 od 9. siječnja 2026. ovaj sud odredio je predloženu privremenu mjeru, a koje je rješenje, povodom žalbe protivnika osiguranja, rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-670/2026-3 od 17. ožujka 2026. ukinuto te je predmet vraćen ovom sudu na ponovan postupak.
4. U ponovljenom postupku, a u kojem je sud raspravio sporna pitanja na koja ga je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci (čl. 377. st. 2. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08
– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 – ispr., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25) a u vezi s odredbom čl. 21. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje u tekstu: OZ), predlagatelj osiguranja podneskom od 21. travnja 2026. navodi u bitnome, a u odnosu na bankarsku garanciju za povrat predujma, kako je zaključak drugostupanjskog suda da protivnik osiguranja, kao korisnik garancije, nema pravo na naplatu cjelokupnog iznosa predujma, niti na njegovo zadržavanje bez ikakvog vremenskog ograničenja već je njegovo pravo strogo ograničeno isključivo na onaj dio predujma koji eventualno nije otplaćen sukladno ugovoru. Predlagatelj osiguranja ističe kako navedeno proizlazi ne samo iz pravnog shvaćanja drugostupanjskog suda, već i iz same bankarske garancije za povrat predujma broj 2204001238 iz koje nedvojbeno proizlazi da je preduvjet za isplatu ne samo tvrdnja korisnika garancije o neotplaćenom predujmu, već i navođenje točnog iznosa predujma koji nije otplaćen. Suprotno tome, protivnik osiguranja je 2. siječnja 2026. podnio zahtjev za naplatu bankarske garancije u kojem je naveo da izvođač nije otplatio predujam u skladu s uvjetima Ugovora, u iznosu od 628.989,98 EUR („garantirani iznos“) te da je izvođač prekršio svoje obveze iz Ugovora u sljedećem: a) koruptivno postupanje u vezi s Ugovorom, b) financijska korekcija zbog nepravilnosti prilikom odabira, c) kašnjenje i ne postupanje po Obavijestima za otklanjanje nedostataka, te mu je predana obavijest o raskidu Ugovora. Dakle, predlagatelj osiguranja ističe kako je protivnik osiguranja postupio protivno uvjetima iz same bankarske garancije kada je u zahtjevu za njezinu naplatu naveo da izvođač nije otplatio predujam u iznosu od 628.989,98 EUR, odnosno u cijelosti, iako iz mjesečnih situacija koje je sam ovjerio nedvojbeno proizlazi da je predujam vraćen u skladu s ugovorenom dinamikom. Navedeno tijekom ovog postupka nije osporeno, kao ni na sastancima održanim između stranaka povodom raskida Ugovora, iz čega jasno proizlazi nužnost i opravdanost određivanja predmetne privremene mjere. Pritom ukazuje da određivanjem predložene mjere za protivnika osiguranja ne može nastati nikakva šteta, budući da isti neće izgubiti pravo na eventualnu naplatu po bankarskoj garanciji koju mu je predao predlagatelj, ukoliko se u postupku radi opravdanja mjere utvrdi da zahtjev predlagatelja osiguranja nije osnovan. U prilog navedenom predlagatelj osiguranja ističe da iz Podloge za izradu okončanog obračuna nedvojbeno proizlazi kako je predujam u najvećem dijelu već opravdan, a u odnosu na naplaćeni iznos garancije čak i preplaćen, što je potvrdio i sam protivnik osiguranja. Naime, na temelju Ugovora zajednici izvođača isplaćen je predujam u ukupnom iznosu od 4.977.104,99 EUR, uključujući PDV, koji je osiguran bankarskim garancijama. Budući da PDV u konkretnom slučaju predstavlja prolaznu stavku (jer ga je protivnik osiguranja povratio kroz svoju PDV prijavu, dok ga je GK GRUPA d.o.o. uplatila državi) isti ne utječe na stvarni trošak predujma. Stoga je za potrebe utvrđenja stvarno isplaćenog i opravdanog predujma mjerodavan neto iznos. Tako, nakon oduzimanja PDV-a, od ukupno isplaćenog iznosa proizlazi neto predujam od 3.981.683,99 EUR. Kroz 19. privremenu situaciju opravdan je iznos od 288.423,61 EUR, a kroz 20. privremenu situaciju iznos od 97.608,49 EUR, što ukupno iznosi 386.032,10 EUR. Nakon umanjenja za PDV, proizlazi da opravdani dio predujma iznosi 308.825,68 EUR, koji je, sukladno priloženoj dokumentaciji, nesporno opravdan i potvrđen ovjerenim situacijama. Unatoč navedenom, protivnik osiguranja je dana 9. siječnja 2026., temeljem neosnovanog zahtjeva, naplatio puni iznos bankarske garancije za povrat predujma izdane od strane GK GRUPE d.o.o. u iznosu od 4.348.115,00 EUR. Uzimajući u obzir već opravdani dio predujma, razvidno je da je na taj način Protivnik osiguranja naplatio višak sredstava u iznosu od 675.256,70 EUR. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja ukazuje kako iz svega navedenog jasno proizlazi da je protivnik osiguranja naplatom bankarske garancije GK GRUPE d.o.o. ostvario naplatu u većem iznosu od onoga na koji bi imao pravo, a svako daljnje posezanje za naplatom dodatnog iznosa po ovoj, konkretnoj bankarskoj garanciji predlagatelja osiguranja predstavljalo bi dodatnu zlouporabu prava i postupanje protivno svrsi danih instrumenata osiguranja. Nadalje, u kontekstu postojanja opasnosti od nastanka nadoknadive štete, iz cjelokupnog postupanja protivnika osiguranja proizlazi ne samo da isti postupa protivno uvjetima same bankarske garancije za povrat predujma, budući da je prilikom njezina aktiviranja izričito naveo da predujam nije otplaćen (iako je prethodno ovjerio privremene situacije koje dokazuju suprotno, a tijekom postupka nije osporavao da su radovi izvedeni), već i da pokušava protupravno zadržati naplaćeni iznos po garancijama za povrat predujma sve do okončanja radova na Projektu po novom izvođaču, koji prema saznanjima predlagatelja osiguranja još nije niti izabran. Takva namjera jasno proizlazi i iz gore navedene zabilješke sa sastanka održanog 29. siječnja 2026. u prostorijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na temu jednostranog raskida Ugovora o projektiranju i izvođenju radova sanacije jame Sovjak, na kojem je predstavnica protivnika osiguranja iznijela stavove koji dodatno potvrđuju neosnovanost i preuranjenost namjere aktiviranja bankarskih garancija. Tom je prilikom izrijekom navedeno da je Fond sazvao predmetni sastanak isključivo u svrhu obračuna potraživanja u ovoj fazi, kako bi se pokušao postići dogovor oko radnji potrebnih za konzerviranje gradilišta, uključujući utvrđenje koje će radnje Izvođač izvršiti i u kojim rokovima, te za koje će stavke Fond morati angažirati treće osobe na teret Ugovora. Predstavnica Fonda je pritom naglasila da je, sukladno Ugovoru, potrebno postupati kronološki, što podrazumijeva: izradu Upute Inženjera, izradu obračuna na dan raskida, postupanje po Uputama Inženjera odnosno definiranje stvarnog postupanja ugovornih strana. Tek nakon provedbe navedenih koraka, naručitelj može završiti ovu fazu obračuna potraživanja. Predlagatelj osiguranja ističe da je time i sam protivnik osiguranja potvrdio da u trenutku raskida i podnošenja bankarskih garancija na naplatu nije bilo utvrđeno stvarno stanje međusobnih tražbina i obveza, niti podloga za naplatu instrumenata osiguranja, dok isti u zahtjevu za naplatu garancije izričito tvrdi banci da je predujam neotplaćen u iznosu od 628.989,98 EUR. Nastavno na navedeno, protivnik osiguranja je naveo da će u kratkom roku dostaviti obavijest o svojim potraživanjima, uz isticanje da, sukladno članku 15.3. Ugovora, zadržava pravo na daljnja potraživanja te da će se tek nakon provedbe novog postupka javne nabave i izvršenja novog ugovora moći utvrditi konačna bilanca i provesti završni obračun između stranaka. Iz navedenog jasno proizlazi namjera protivnika osiguranja da bez prethodnog utvrđenja stvarnog stanja međusobnih potraživanja naplati bankarske garancije od svih članova zajednice ponuditelja u cijelosti, te tako pribavljena sredstva zadrži sve do okončanja novog postupka javne nabave i cjelokupnog izvršenja projekta od strane novog izvođača, što može potrajati više godina. Zaključno, u odnosu na bankarsku garanciju za povrat predujma, predlagatelj osiguranja ističe da je takvo postupanje očigledno protivno ugovornim odredbama, svrsi bankarskih garancija, kao i načelu savjesnosti i poštenja, budući da bankarske garancije nisu instrument za financiranje budućih ili neizvjesnih troškova, niti za osiguranje potencijalnih, još neutvrđenih tražbina, već služe isključivo osiguranju dospjelih i utvrđenih obveza. Konkretno, u odnosu na garanciju za povrat predujma, a kako to i sam drugostupanjski sud izričito naglašava, njezina svrha nije sankcioniranje izvođača za neuredno izvršenje ugovora, već isključivo osiguranje povrata predujma u dijelu u kojem predujam nije opravdan.
5. Nadalje, a u odnosu na bankarsku garanciju za uredno izvršenje posla, predlagatelj osiguranja ukazuje kako drugostupanjski sud navodi da iz spisa proizlazi kako je protivnik osiguranja dostavio predlagatelju izjavu o raskidu Ugovora prije završetka posla koji je bio predmet Ugovora, slijedom čega bi proizlazilo da predlagatelj osiguranja nije u cijelosti izvršio obveze preuzete Ugovorom. Međutim, drugostupanjski sud u točki 19. obrazloženja zauzima stajalište da je u odnosu na bankarsku garanciju za uredno izvršenje posla odlučno utvrditi je li predlagatelj osiguranja neuredno izvršio ugovoreni posao te postoji li na njegovoj strani krivnja za takvo neuredno ispunjenje, pri čemu bi, u slučaju postojanja takvih okolnosti, protivnik osiguranja bio ovlašten aktivirati predmetnu bankarsku garanciju, budući da je njezina svrha osiguranje naručitelja u slučaju neurednog ispunjenja ugovornih obveza od strane izvođača. Stoga je u ovom postupku, prema stavu drugostupanjskog suda, bilo odlučno utvrditi (u odnosu na bankarsku garanciju koja je izdana za uredno izvršenje posla) je li predlagatelj osiguranja neuredno izvršio posao i leži li na njemu krivnja za to neuredno ispunjenje. Iz dostavljenih, od strane protivnika osiguranja uredno ovjerenih, mjesečnih situacija (2. i 12. situacije), kao i iz tablica priloženih u sklopu istih, nedvojbeno proizlazi da je predlagatelj osiguranja, kao izvođač, sve ugovorene radove izveo u skladu s ugovorenom dinamikom i opsegom izvršenja Ugovora. Naime, prema 2. situaciji iz prosinca 2023., predlagatelj je do 31. prosinca 2023. izvršio radove u vrijednosti od 863.462,74 EUR bez PDV-a, odnosno 1.079.328,43 EUR s PDV-om, što predstavlja 73,94 % od ukupno ugovorenih radova u opsegu predlagatelja osiguranja. Iz 12. situacije proizlazi da je do 31. siječnja 2025. izvršio radove u vrijednosti od 1.165.729,67 EUR bez PDV-a, odnosno 1.457.162,09 EUR s PDV-om, pri čemu je izvršenost svih stavki 100 %, osim jedne stavke, upisa osim stavke 1.1.4. (geodetski radovi - upis u katastar), za koju je izvršenost 97 % (str. 11–12). Po osnovnom ugovoru, predlagatelj osiguranja je ugovorio radove u ukupnoj vrijednosti od 1.167.827,99 EUR bez PDV-a (8.799.000,00 HRK), pri čemu je manja razlika u vrijednosti izvršenih radova po 12. situaciji posljedica nepotpuno provedenog upisa u katastar. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno proizlazi da je predlagatelj osiguranja uredno i u cijelosti izvršio ugovoreni posao, te da na njegovoj strani ne postoji nikakva krivnja za eventualno neispunjenje ugovornih obveza, a time ni za raskid Ugovora. Dodatno, iz zabilješke sa sastanka održanog 30. prosinca 2025. u prostorijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, na kojem su sudjelovali predstavnici naručitelja i izvođača, proizlazi da je predstavnik Fonda, FA, u okviru obrazlaganja razloga jednostranog raskida Ugovora iznio da se isti temelji na procjeni rizika i okolnostima vezanim uz nastavak financiranja projekta, pri čemu je izričito naveo da nije bilo profesionalnih propusta na strani predlagatelja osiguranja. Prema tvrdnji predlagatelja osiguranja, iz navedenog proizlazi da predlagatelj osiguranja nije neuredno izvršio ugovoreni posao te da ne postoji krivnja za neuredno ispunjenje. Nadalje, predlagatelj osiguranja ističe kako je slijedom odredbi bankarske garancije za uredno izvršenje ugovora, razvidno da ista, iako predstavlja samostalni i apstraktni pravni posao, ipak izričito propisuje materijalne pretpostavke za njezinu aktivaciju. Naime, kao uvjet za isplatu nije dovoljna bilo kakva izjava korisnika garancije, već je nužno da korisnik u zahtjevu navede da Izvođač krši svoje obveze iz Ugovora, uz obvezu da pritom konkretizira u čemu se točno sastoji navodno kršenje ugovornih obveza, odnosno da specificira koje su obveze povrijeđene i na koji način. U konkretnom slučaju, protivnik osiguranja je u zahtjevu za naplatu garancije izričito naveo razloge raskida Ugovora (navodno koruptivno postupanje, financijsku korekciju te kašnjenje i ne postupanje po obavijestima), čime je sam sadržajno vezao aktivaciju bankarske garancije uz postojanje tih konkretnih povreda ugovornih obveza, odnosno uz raskid Ugovora. Stoga, iako je nesporno da je bankarska garancija autonomni instrument osiguranja i samostalan pravni posao u odnosu na temeljni ugovorni odnos, u situaciji kada sama garancija kao uvjet za isplatu zahtijeva navođenje i postojanje povrede ugovornih obveza, nije moguće u potpunosti apstrahirati pitanje osnovanosti tih navoda. U tom smislu, ključno pitanje nije apstraktno pravo korisnika na naplatu po garanciji, već ima li protivnik osiguranja pravo pozivati se na konkretne razloge navedene u zahtjevu za naplatu kao osnovu za aktivaciju garancije, te, ukoliko takvo pravo postoji, jesu li ti razlozi uopće ostvareni. Budući da iz dostavljene dokumentacije proizlazi da navedene povrede nisu nastupile, nisu ispunjene ni pretpostavke za isplatu po predmetnoj bankarskoj garanciji. Neovisno o navedenom, predlagatelj osiguranja dodatno ističe da se u konkretnom slučaju radi o dvije bankarske garancije izdane po različitim pravnim osnovama i s različitom svrhom, slijedom čega je nužno zasebno utvrditi postoje li pretpostavke za isplatu po svakoj od njih. U tom smislu, čak i kada bi se hipotetski prihvatilo stajalište da ugovor nije uredno izvršen krivnjom predlagatelja osiguranja (što u konkretnom slučaju nije točno i što je predlagatelj osiguranja detaljno osporio i potkrijepio dokazima), to ni na koji način ne utječe na činjenicu da u odnosu na bankarsku garanciju za povrat predujma nisu ispunjene pretpostavke za njezinu aktivaciju. Naime, protivnik osiguranja tijekom cijelog postupka niti u jednom trenutku nije osporio da je predujam otplaćen, što proizlazi kako iz ovjerenih mjesečnih situacija, tako i iz cjelokupne dokumentacije spisa, već svoje pravo na naplatu i zadržavanje cjelokupnog iznosa temelji isključivo na pogrešnom tumačenju ugovornih odredbi, odnosno na stajalištu da ima pravo zadržati naplaćena sredstva neovisno o stupnju otplaćenosti predujma, što je protivno svrsi i uvjetima predmetne bankarske garancije. Takvo stajalište nema uporište ni u samom tekstu bankarske garancije, budući da ista ne propisuje nikakve dodatne uvjete pod kojima bi korisnik garancije imao pravo na naplatu cjelokupnog garantiranog iznosa, već izričito i isključivo uvjetuje isplatu postojanjem neotplaćenog dijela predujma, odnosno daje pravo na naplatu samo onog iznosa koji izvođač nije otplatio.
6. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao: Odluku o odabiru od 14. srpnja 2021. (list 20. – 25. spisa), Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 (list 26. – 98. spisa), Sporazum o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021 (list 99. – 101. spisa), Obavijest o raskidu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (list 102. - 119. spisa), dopis protivnika osiguranja od 25. travnja 2025. (list 120. - 122. spisa), dopis izvođača radova od 7. studenoga 2025. s prilogom – potraživanje izvođača br. SOV-CL-1 (list 123. – 212. i 228. - 308. spisa), obračun raspodjele u realizaciji radova za listopad 2025. (list 214. - 218. spisa), 19. situacija – listopad 2025., rekapitulacija plaćanja i tablica podugovaratelja (list 219. – 223. spisa), obračun raspodjele u realizaciji radova za studeni 2025. (prilog 20. privremenoj situaciji – list 224. – 227. spisa), dopis
– opomena pred raskid br. 5. – odgovor izvođača (list 309. – 323. spisa), odgovor izvođača na dopis naručitelja od 17. prosinca 2025. (list 324. – 326. spisa), dopis od 28. prosinca 2025. (list 327. – 332. spisa), odgovor na obavijest o raskidu od 30. prosinca 2025. (list 333. – 336. spisa), 2. privremenu situaciju s prilozima (list 337. – 356. spisa), 12. privremenu situaciju s prilozima (list 357. – 371. spisa), račun 90/1/1 (list 372. spisa), račun 91/1/1 (list 373. spisa), račun 113/1/1 (list 374. spisa), račun 137/1/1 (list 375. spisa), račun 150/1/1 (list 376. spisa), račun 166/1/1 (list 377. spisa), račun 189/1/1 (list 378. spisa), račun 227/1/1 (list 379. spisa), kartice partnera (list 380. – 381. spisa), obračune raspodjele u realizaciji radova po izvođačima partnerima podugovarateljima kao prilozi privremenoj situaciji broj 20. (list 382. – 389. spisa) i Uvjete Ugovora za postrojenja i projektiranje-građenje za elektrotehničke i strojarske građevinske i inženjerske radove po projektima izvođača (list 392. – 490. spisa) i Uvjete Ugovora za postrojenja i projektiranje-građenje za elektrotehničke i strojarske radove po projektima izvođača (list 491. – 523. spisa), zahtjev za naplatu bankarske garancije na prvi poziv broj 2104006803 (list 527. – 528. i 531. – 532. spisa), bankarsku garancija br. 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. (list 529. – 530. i 533. – 534. spisa), obavijest Zagrebačke banke d.d. o zaprimanju nesukladnih zahtjeva za plaćanje po bankarskim garancijama od 31. prosinca 2025. (list 535. spisa), obavijest Zagrebačke banke d.d. o zaprimanju sukladnih zahtjeva za plaćanje po bankarskim garancijama od 8. siječnja 2026. (list 536. – 537. spisa), zahtjev za naplatu garancije za povrat predujma br. 2204001238 (list 539. – 540. spisa), bankarsku garanciju br. 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022. (list 541. – 542. spisa), presliku tužbe Stalnom arbitražnom sudištu pri HGK (list 595. - 608. spisa), Zabilješku sa sastanka održanog dana 29. siječnja 2026. (list 623. - 626. spisa), presliku e-maila (list 627. - 628. spisa), Zabilješku sa sastanka održanog dana 30. prosinca 2025. (list 629. spisa), presliku e-maila (list 630. spisa), Podlogu za izradu okončanog obračuna od 19. siječnja 2026. (list 631. - 636. spisa), 19. privremenu situaciju s popratnim tablicama i obračunima (list 637. - 688. spisa), 20. privremenu situaciju s popratnim tablicama i obračunima (list 689. - 710. spisa), 21. privremenu situaciju s popratnim tablicama i obračunima (list 711. - 717. i 717. – 739. spisa), Obračune razlike u cijeni za radove zaključno s 5. siječnja 2026. (list 718. – 726. spisa), presliku e-maila (list 743. – 744. spisa), presliku obavijesti Raiffeisenbank d.d. o izvršenom plaćanju po bankarskoj garanciji na prvi poziv broj 21318280047 (list 745. – 748. spisa) i presliku obavijesti Raiffeisenbank d.d. o izvršenom plaćanju po garanciji za povrat predujma broj 22318280006 (list 749. – 752. spisa).
7. Pravila o uvjetima i postupku osiguranja privremenim mjerama određuju da je predmetnu mjeru dopušteno odrediti na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog zakona ili kojeg drugog zakona. Pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom čl. 346. OZ-a.
8. Privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (čl. 346. st. 1. OZ-a).
9. Dakle, predlagatelj osiguranja kumulativno mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine te pored toga mora učiniti vjerojatnom (alternativno) i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
10. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 346. st. 2. u vezi s čl. 344. st. 2. OZ-a).
11. Dakle, prema gore navedenim odredbama čl. 346. OZ-a, da bi sud privremenom mjerom intervenirao u postupak naplate po bankarskoj garanciji, predlagatelj osiguranja mora prije svega učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine koja je usmjerena na zabranu naplate bankarske garancije.
12. Predmet konkretnog postupka je uskrata naplate dvije bankarske garancije na prvi poziv, i to bankarske garancije broj 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. koja je izdana kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje Ugovora, u iznosu od 503.191,98 EUR (tada 3.791.300,00 kn) u kojoj se banka obvezala da će isplatiti garantirani iznos djelomično ili u cijelosti ako izvođač krši svoje obveze (obvezu) iz Ugovora, i bankarske garancije broj 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., koja je izdana kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 628.989,98 EUR (tada 4.739.125,00 kn) u kojoj se banka obvezala da će isplatiti garantirani iznos djelomično ili u cijelosti ako je u pozivu navedeno da izvođač nije otplatio predujam u skladu s uvjetima iz Ugovora i iznos kojega izvođač nije otplatio.
13. Odredbom čl. 1043. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) propisano je da je bankarska garancija na poziv svaka pisana obveza na plaćanje, bez obzira kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da će na pisani zahtjev korisnika ovome isplatiti određeni novčani iznos ako je udovoljeno uvjetima iz garancije (st. 1.). Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana, pa i u slučaju da se taj posao u njoj spominje (st. 2. istog članka).
14. Dakle, bankarska garancija je odvojena prema svojoj pravnoj prirodi od ugovora na kojem se može zasnivati, a taj ugovor ne obvezuje banku.
15. U odnosu na bankarsku garanciju broj 2204001238 Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2022., koja je izdana kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, u iznosu od 628.989,98 EUR (tada 4.739.125,00 kn) u kojoj se banka obvezala da će isplatiti garantirani iznos djelomično ili u cijelosti ako je u pozivu navedeno da izvođač nije otplatio predujam u skladu s uvjetima iz Ugovora i iznos kojega izvođač nije otplatio, valjalo je utvrditi je li predlagatelj osiguranja otplatio predujam u skladu s uvjetima Ugovora. Pri tome valja naglasiti kako predmetna garancija za povrat predujma predstavlja samostalni instrument osiguranja čija je svrha isključivo osigurati povrat onoga dijela predujma koji nije iskorišten sukladno Ugovoru, neovisno o razlozima raskida Ugovora i eventualnog neurednog ispunjenja Ugovora.
16. Iz Ugovora o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 sklopljenog između zajednice ponuditelja GK GRUPA d.o.o., EKOMO d.o.o. i ovdje predlagatelja osiguranja kao izvođača, i ovdje protivnika osiguranja kao naručitelja, razvidno je da je prihvaćeni ugovoreni iznos (bez PDV-a) od 39.816.839,87 EUR (tada 299.999.980,00 kn).
17. Nadalje, prema Sporazumu o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021 (list 99. – 101. spisa), članovi zajednice gospodarskih subjekata podijelili su radove na način da vrijednost radova ovdje predlagatelja osiguranja iznosi 1.167.827,99 EUR (bez PDV-a).
18. Prvotno valja naglasiti, a u odnosu na navod predlagatelja osiguranja kako iznosi izdanih bankarskih garancija višestruko premašuju razmjerni dio vrijednosti radova povjerenih predlagatelju osiguranja čime je predlagatelj osiguranja faktično preuzeo financijsko opterećenje koje osigurava i obveze drugih članova zajednice ponuditelja te da je time značajno smanjena likvidnost predlagatelja osiguranja te je povećan njegov financijski i poslovni rizik, kako je predlagatelj osiguranja samostalno i dobrovoljno donio odluku odnosno izdao nalog banci da za njegov račun izda bankarsku garanciju za osiguranje obaveza svih članova Zajednice ponuditelja koju čine još dva društva, a u korist protivnika osiguranja. Predlagatelj je prilikom donošenja odluke, primjenom pažnje dobrog gospodarstvenika, trebao biti svjestan svih pravnih i poslovnih rizika koje takva obveza nosi, te je svjesno preuzeo takav poslovni rizik. Posljedice takve odluke predlagatelja osiguranja i svjesno preuzeti rizik ne mogu se sada prebaciti na protivnika osiguranja jer je time kako predlagatelj tvrdi on preuzeo veći rizik budući da vrijednost radova predlagatelja osiguranja u vrijednosti čini samo 2,93% ugovornog iznosa. (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-670/2026-3).
19. Iz predmetnog Ugovora o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 razvidno je i da je ugovorena dostava bezuvjetne garancije za povrat predujma u obliku i od banke prihvatljive naručitelju, u iznosu jednakom obroku predujma, kao i da će izvođač naručitelju dostaviti sredstvo osiguranja za izvršenje Ugovora koje mora biti sadržajno u obliku danom u Knjizi 2, dokumentacije o nabavi, u visini od 10% od ukupne vrijednosti ugovora bez PDV-a. Nadalje, odredbom 14.2 predmetnog Ugovora određeno je, između ostaloga, da će garancija za povrat predujma biti u obliku bezuvjetne i neopozive bankarske garancije, naplative na prvi poziv, na iznos od 10% prihvaćenog ugovornog iznosa. U slučaju zajednice gospodarskih subjekata bankarska garancija može biti dostavljena naručitelju i kao jedinstvena bankarska garancija na puni traženi iznos u kojem slučaju bankarsku garanciju pribavlja samo jedan član zajednice gospodarskih subjekata, ali ista mora biti dana u ime čitave zajednice gospodarskih subjekata. Isto tako, odredbom 14.2 propisano je i da u slučaju raskida ugovora od bilo koje strane, ili u slučaju da predujam ne bude otplaćen do okončanog obračuna, naručitelj ima pravo odmah naplatiti preostali dug po isplaćenom predujmu putem garancije kojom se jamči povrat isplaćenog predujma ili na drugi naručitelju odgovarajući način. Uvidom u predmetni Ugovor razvidno je i da je prihvaćeni ugovorni iznos (bez PDV-a) od 39.816.839,87 EUR (tada 299.999.980,00 kn). Na temelju predmetnog Ugovora o javnoj nabavi zajednici izvođača isplaćen je predujam u ukupnom iznosu od 4.977.104,99 EUR, uključujući PDV, koji je osiguran bankarskim garancijama (čl. 14.2. Ugovora).
20. Uvidom u bankarsku garanciju za povrat predujma broj 2204001238 od 14. ožujka 2022. (list 541. – 542. spisa) razvidno je, između ostaloga, da će banka uz uvjete iz ove garancije, isplatiti garantirani iznos djelomično ili u cijelosti po primitku korisnikovog prvog pisanog zahtjeva i korisnikove pisane izjave (sadržane u zahtjevu), u kojima je navedeno: (a) da Izvođač nije otplatio Predujam u skladu s uvjetima Ugovora, i (b) iznos kojega Izvođač nije otplatio.
21. Uvidom u zahtjev za naplatu garancije za povrat predujma br. 2204001238 od 2. siječnja 2026. (list 539. – 540. spisa) razvidno je da istim protivnik osiguranja kao korisnik izjavljuje da izvođač nije otplatio predujam u skladu s uvjetima Ugovora, u iznosu od 628.989,98 EUR („garantirani iznos“) te da je izvođač prekršio svoje obveze iz Ugovora u sljedećem: a) koruptivno postupanje u vezi s Ugovorom, b) financijska korekcija zbog nepravilnosti prilikom odabira i c) kašnjenje i nepostupanje po Obavijestima za otklanjanje nedostataka, te da mu je predana obavijest o raskidu Ugovora.
22. Međutim, uvidom u 19. privremenu situaciju za listopad 2025. (list 638. spisa) proizlazi da povrat predujma po toj situaciji iznosi 288.423,61 EUR (s PDV-om), dok je iz 20. privremene situacije za mjesec studeni 2025. razvidno da povrat predujma po toj situaciji iznosi 97.608,49 EUR (s PDV-om).
23. Nadalje, uvidom u presliku obavijesti Raiffeisenbank d.d. o izvršenom plaćanju po garanciji za povrat predujma broj 22318280006 (list 749. – 752. spisa) razvidno je da je banka od korisnika garancije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 7. siječnja 2026. zaprimila zahtjev za plaćanjem po predmetnoj garanciji (izdanoj od društva GK GRUPA d.o.o.) za povrat predujma u iznosu od 4.348.115,00 EUR, po kojem pozivu je postupila u roku u kojem se obvezala predmetnom garancijom.
24. Iz sadržaja zabilješke sa sastanka održanog 29. siječnja 2026. u prostorijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na temu jednostranog raskida Ugovora o projektiranju i izvođenju radova sanacije jame Sovjak (list 623.-626. spisa) utvrđeno je da je na navedenom sastanku predstavnica protivnika osiguranja navela da je u svrhu obračuna potraživanja u ovoj fazi Fond sazvao predmetni sastanak, kako bi se postigao dogovor oko radnji koje su potrebne za konzerviranje gradilišta, o tome što će izvođač napraviti i u kojim rokovima, a za koje će stavke Fond morati angažirati treće osobe na teret Ugovora. Predstavnica Fonda istaknula je i da je, sukladno Ugovoru, potrebno postupati kronološki, što podrazumijeva izradu Upute Inženjera, obračun na dan raskida, postupanje po Uputama Inženjera odnosno definiranje stvarnog postupanja po istom i da tek nakon toga naručitelj može završiti ovu fazu obračuna potraživanja. Slijedom navedenog, naručitelj će u kratkom roku dostaviti obavijest o svojim potraživanjima, uz isticanje da, sukladno članku 15.3. Ugovora, zadržava pravo na potraživanja te će se po provedbi novog nadmetanja i izvršenja novog ugovora znati bilanca i moći napraviti konačan obračun između stranaka.
25. Iz gore navedene Zabilješke sa sastanka razvidno je, dakle, kako stranke u u trenutku raskida Ugovora, odnosno podnošenja predmetne bankarske garancije na naplatu nemaju utvrđeno stvarno stanje međusobnih potraživanja. Pri tome valja naglasiti i kako je odredbom čl. 15.3. predmetnog Ugovora o javnoj nabavi radova propisano, između ostaloga, da je u slučaju raskida tog Ugovora izvođač obvezan u primjerenom roku, a najduže u roku od 30 dana izraditi i dostaviti naručitelju podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela radova te na istome iskazati sve tražbine podugovaratelja s priloženim situacijama podugovaratelja.
26. Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu da protivnik osiguranja u zahtjevu za naplatu garancije za povrat predujma br. 2204001238 od 2. siječnja 2026. (list 539. – 540. spisa) navodi da je predujam neotplaćen u iznosu od 628.989,98 EUR, prema ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja učinio je vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine usmjerene na zabranu naplate bankarske garancije izdane kao sredstvo osiguranja za povrat predujma, odnosno učinio je vjerojatnim mogućnost da je predujam u određenom iznosu plaćen, a slijedom čega protivnik osiguranja u ovom trenutku nema pravo podnijeti predmetnu bankarsku garanciju na naplatu.
27. Kako je ispunjena prva zakonska pretpostavka za određivanje zatražene privremene mjere u odnosu na naplatu po bankarskoj garanciji broj 2204001238 izdanoj kao sredstvo osiguranja za povrat predujma u iznosu od 628.989,98 EUR, valja naglasiti da je u konkretnom slučaju prema ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim i da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, pa slijedom navedenog nije bio dužan dokazivati opasnost da bi bez predložene mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine (čl. 344. st. 2. u vezi s čl. 346. st. 2. OZ-a), iako je predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanjem privremene mjere iscrpno obrazložio i u čemu bi se sastojala opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, kao i što je obrazložio postojanje vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
28. Naime, imajući u vidu da je svrha osiguranja privremenom mjerom pružanje pravne zaštite predlagatelju osiguranja u odnosu na protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja ima pravo od protivnika osiguranja odnosno osobe kojoj je tu garanciju izdala zahtijevati da se suzdrži od davanja takve garancije na naplatu banci. S obzirom da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu, protivniku osiguranja određivanjem mjere osiguranja ne nastaje šteta zbog toga što nema pravo na naplatu garancije, a to iz razloga što je naplata po predmetnoj garanciji ovom privremenom mjerom samo odgođena odnosno protivnik osiguranja neće izgubiti pravo na eventualnu naplatu po predmetnoj bankarskoj garanciji ukoliko se u postupku radi opravdanja te mjere utvrdi da zahtjev predlagatelja osiguranja nije osnovan.
29. Slijedom svega navedenog, s obzirom da su u odnosu na bankarsku garanciju broj 2204001238 izdanu kao sredstvo osiguranja za povrat predujma u iznosu od 628.989,98 EUR, ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346. st. 1. i 2. u vezi s čl. 344. st. 2. OZ-a za određivanjem predložene privremene mjere, temeljem navedenih zakonskih odredaba odlučeno je kao u t. I. – III. izreke rješenja.
30. Nadalje, u odnosu na bankarsku garanciju broj 2104006803 Zagrebačke banke d.d. od 30. prosinca 2021. koja je izdana kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje Ugovora, u iznosu od 503.191,98 EUR (tada 3.791.300,00 kn) u kojoj se banka obvezala da će isplatiti garantirani iznos djelomično ili u cijelosti ako izvođač krši svoje obveze (obvezu) iz Ugovora, valjalo je utvrditi je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je ispunio sve obveze s osnove urednog izvršenja posla, odnosno je li neuredno izvršio posao i leži li na njemu krivnja za to neuredno ispunjenje.
31. Uvidom u Odluku o odabiru od 14. srpnja 2021. (list 20. – 25. spisa) razvidno je, između ostaloga, da je protivnik osiguranja predmetnom odlukom odabrao Ponudu broj RC-2402/21 od 24. veljače 2021. zajednice ponuditelja GK GRUPA d.o.o., EKOMO d.o.o. i Ivicom Consulting d.o.o., kao ponudu koja je ostvarila najveći broj bodova sukladno kriteriju ekonomski najpovoljnije odluke za sklapanje ugovora o Projektiranju i izvođenju radova sanacije jame Sovjak te je između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zajednice ponuditelja GK GRUPA d.o.o., EKOMO d.o.o. te IVICOM Consulting d.o.o. sklopljen Ugovor o javnoj nabavi radova br. 2021/009246 za projekt sufinanciran od EU, projektiranje i izvođenje radova sanacije jame Sovjak (list 26. – 98. spisa).
32. Uvidom u Sporazum o zajednici gospodarskih subjekata br. 02/2021 (list 99. – 101. spisa) sud je utvrdio, između ostaloga, da su istim trgovačko društvo GK GRUPA d.o.o. kao vodeći član zajednice gospodarskih subjekata te društva EKOMO d.o.o. i IVICOM Consulting d.o.o., kao članovi zajednice gospodarskih subjekata, uredili međusobnu podjelu radova te količinu, vrijednost i postotni dio radova i usluga koje će pojedini članovi pružiti, kao i njihova međusobna prava i obveze. Predmetnim Sporazumom utvrđena je vrijednost radova predlagatelja osiguranja u vrijednosti od 8.799.000,00 kn bez PDV-a što čini 2,93 % ugovornog iznosa.
33. Nadalje, iz Obavijesti o raskidu od 19. prosinca 2025. (list 102. - 119. spisa) razvidno je, između ostaloga, da istom protivnik osiguranja izjavljuje da jednostrano raskida Ugovor o javnoj nabavi radova broj 2021/009246 od 17. prosinca 2021. Pozivajući se na odredbe čl. 15.2 Ugovora kojom je, između ostalog, definirano da naručitelj ima pravo raskinuti Ugovor ako izvođač ne postupi prema obavijesti za otklanjanje nedostataka iz čl.15.1, ako bez opravdanog razloga ne nastavi s radovima u skladu s čl. 8, ako primi ili mu bude ponuđeno (a to ne prijavi nadležnim tijelima) ili dade ili ponudi (izravno ili neizravno) bilo kojoj osobi mito, dar, naknadu, proviziju ili nešto drugo vrijedno, kao poticaj ili nagradu, radi obavljanja ili propuštanja neke radnje u vezi s Ugovorom, uključujući dodjelu ovog Ugovora ili radi iskazivanja ili uzdržavanja od iskazivanja naklonosti ili nenaklonosti nekoj osobi u vezi s Ugovorom ili ako bilo tko od osoblja izvođača, zastupnika ili podizvođača dade ili ponudi (izravno ili neizravno) bilo kome takvu vrstu poticaja ili nagrade kako je to opisano u točki F, kao i da u slučaju kašnjenja izvođača većeg od razdoblja koje naručitelju daje za pravo obračun i naplatu maksimalne kazne za kašnjenje, propisano čl. 8.7 Ugovora u kojem će se slučaju smatrati da je Ugovor raskinut krivnjom izvođača, te kojom je odredbom propisano da kada se dogodi jedan od gore navedenih događaja ili okolnosti, naručitelj može raskinuti Ugovor i odstraniti izvođača s gradilišta, protivnik osiguranja ističe kako je ostvareno više osnova po kojima ima pravo raskinuti Ugovor, pri čemu su primjenjive i relevantne odredbe Zakona o javnoj nabavi i ostalih propisa na snazi. Protivnik osiguranja nadalje kao razlog raskida navodi i detaljno obrazlaže koruptivno postupanje u vezi s Ugovorom, financijsku korekciju zbog nepravilnosti prilikom odabira te kašnjenje i nepostupanje po Obavijestima za otklanjanje nedostataka slijedom čega tvrdi da je ostvaren cjelokupni skup zakonskih i ugovornih osnova koje mu daju za pravo i nameću obvezu jednostranog raskida Ugovora. Sukladno navedenom, protivnik osiguranja kao naručitelj poziva izvođača da postupi u skladu sa svim posljedicama raskida propisanih Ugovorom i važećim propisima, uključujući napuštanje gradilišta, predaju kompletne gradilišne i tehničke dokumentacije, evidencija, dnevnika, obračuna, korespondencije te sve druge dokumentacije. Ističe i da je u skladu s čl. 15.3. Ugovora naručitelj dužan platiti samo stvarno izvedene radove do dana raskida te da je sukladno dosadašnjim ovjerama privremenih situacija i ograničenjima definiranima u dokumentaciji o nabavi, inženjer utvrdio da su svi izvedeni radovi do današnjeg dana već u cijelosti plaćeni. Slijedom navedenog, ovdje protivnik osiguranja zahtijeva povrat cjelokupnog iznosa uplaćenog predujma, s obzirom da za zadržavanje tog iznosa ne postoji nikakva pravna ni ugovorna osnova. Istodobno, radi pripreme konačnog obračuna na dan raskida, poziva izvođača da bez odgode, a najkasnije u roku definiranom odredbom čl. 15.3. Ugovora, dostavi podlogu za izradu okončanog obračuna izvedenog dijela radova te na istome iskaže sve eventualne tražbine podugovaratelja s priloženim situacijama.
34. Imajući u vidu da je protivnik osiguranja dostavio predlagatelju izjavu o raskidu Ugovora prije završetka posla koji je bio predmet Ugovora, razvidno je da predlagatelj osiguranja nije u cijelosti izvršio svoje obveze koje je prvotno preuzeo sklapanjem Ugovora. Slijedom navedenog, valjalo je do traženog stupnja vjerojatnosti utvrditi je li predlagatelj osiguranja uredno izvršio svoje obveze te na kome leži krivnja za neuredno izvršenje, odnosno kašnjenje i ne otklanjanje nedostataka.
35. Prema ocjeni ovog suda, iz tvrdnji predlagatelja osiguranja kako iz 2. privremene situacije za prosinac 2023. te priloženih tablica proizlazi da je do 31. prosinca 2023. izvršio radove u vrijednosti od 863.462,74 EUR, odnosno 1.079.328,43 EUR (s PDV-om) što predstavlja 73,94% od ukupno ugovorenih radova u opsegu predlagatelja osiguranja, te kako je prema 12. privremenoj situaciji do 31. siječnja 2025. predlagatelj osiguranja izvršio radove u vrijednosti od 1.165.729,67 EUR, odnosno 1.457.162,09 EUR (s PDV-om), ne proizlazi vjerojatnost da je predlagatelj osiguranja ispunio sve obveze s osnove urednog izvršenja posla pa da stoga protivnik osiguranja ne može dati na naplatu bankarsku garanciju kojoj je svrha uredno izvršenje posla.
36. Naime, imajući u vidu u točci 33. obrazloženja opisanog sadržaja Obavijesti o raskidu od 19. prosinca 2025. (list 102. - 119. spisa), kao i sadržaj odredbe čl. 15. 2. Ugovora, prema ocjeni ovog suda, predlagatelj osiguranja svojim navodima o upitnosti opravdanosti razloga koji se odnosi na odredbu čl. 15.2.f. odnosno koji razlog protivnik osiguranja opisuje kao koruptivno postupanje u vezi s predmetnim Ugovorom, i to isticanjem kako se nakon saznanja protivnika osiguranja o navodnom koruptivnom postupanju Ugovor još od travnja 2025. nastavio uredno izvršavati te kako kazneni postupak protiv osnivača jednog od društava zajednice ponuditelja nije pravomoćno okončan, navodima u odnosu na rješenje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije od 27. studenog 2025. kojim je utvrđena nepravilnost odnosno nepoštivanje propisanih kriterija za odabir gospodarskog subjekta ili tehničkih specifikacija nakon otvaranja ponuda zbog koje dolazi do neispravnog odabira/isključenja ponuditelja ili prihvaćanja/odbijanja ponude te je određena financijska korekcija od 25% prihvatljivih troškova Ugovora, kao i navodima kako rokovi za izvršenje radova nisu probijeni na način ni u opsegu koji bi prema odredbama Ugovora mogli predstavljati osnovu za raskid, nije učinio vjerojatnim da je ispunjena prva zakonska pretpostavka za određivanje zatražene privremene mjere odnosno nije dokazao vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u zabrani naplate bankarske garancije broj 2104006803 koja je izdana kao sredstvo osiguranja za uredno izvršenje ugovora u smislu odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a.
37. Pri tome valja naglasiti da iako se u postupku određivanja privremene mjere radi o blažem stupnju utvrđenja neke činjenice (stupanj vjerojatnosti), to ne znači da je dovoljno samo navesti neku činjenicu da bi ona bila vjerojatna (kako ju je predlagatelj naveo u svojim dopisima), već njezina vjerojatnost treba proizlaziti iz nekog dokaza.
38. Slijedom navedenog odlučeno je kao u t. IV. izreke rješenja.
39. Odluku o troškovima postupka iz t. V. izreke rješenja sud je donio primjenom odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. OZ-a. Uzevši u obzir da je predlagatelj osiguranja uspio sa svojim zahtjevom u omjeru od 50% u odnosu na postavljeni prijedlog, dok je protivnik osiguranja uspio s osporavanjem zahtjeva predlagatelja osiguranja u istom omjeru, ovaj sud smatra da svaka strana treba snositi svoje troškove ovog postupka.
Zagreb, 24. travnja 2026.
SUDAC:
Aleksandra Gumzej
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a ulaže se putem ovog suda u 2 primjerka za sud i po 1 za svaku protivnu stranku.
DNA:
1. predlagatelju osiguranja po punom.
2. protivniku osiguranja po punom.
3. Zagrebačka banka d.d.
4. kal. 30 dana
