REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pn-1069/2023-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Grahovac, u pravnoj stvari tužitelja CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Davoru Pavičiću i Ivici Čuturiću, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Pavičić & Partneri u Zagrebu, protiv tuženog Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Hanžeković i Partneri u Zgrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 30. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, uz javnu objavu 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33 da isplati tužitelju CB iz [adresa], iznos od 1.268,40 eura (tisućudvjestošezdesetosameuraičetrdesetcenti) sa zateznim kamatama koje teku od 23. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 1.031,60 eura sa zateznim kamatama od 23. srpnja 2022. do isplate, odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se tuženom Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33 da isplati tužitelju CB iz [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.170,81 euro sa zateznim kamatama od 24. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za nadoknadom prouzročenog parničnog troška u iznosu od 1.591,64 eura odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 14. veljače 2022. na Jadranskoj aveniji između križanja s Karlovačkom cestom i ulice Jarušćica došlo do prometne nezgode u kojoj je stradao kao vozač u vozilu registarske oznake [registarska oznaka], za koju je nezgodu odgovoran TB iz [adresa], koji je vozilom registarske oznake [registarska oznaka] zbog neprilagođene brzine uvjetima na cesti udario u stražnji dio vozila u kojem se nalazio tužitelj te je na taj način izazvao lančani sudar. Vozilo štetnika je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. Tužitelj je u prometnoj nezgodi pretrpio tjelesne ozljede što je rezultiralo povredom prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO). Navodi da se 22. srpnja 2022. obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete u mirnom postupku, koji je njegov zahtjev otklonio. Tužitelj u tužbi traži od suda da obveže tuženika na isplatu iznosa s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoći njegu u iznosu od 2.300,00 eura sa zateznim kamatama od 23. srpnja 2022. do isplate. Traži i naknadu parničnog troška u iznosu od 3.762,45 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Na ročištu 7. travnja 2025. tužitelj je snizio tužbeni zahtjev zatraživši isplatu neimovinske štete u iznosu od 1.338,00 eura i nenovčane imovinske štete u iznosu od 112,00 eura odnosno ukupno 1.450,00 eura sa zateznim kamatama od 23. srpnja 2022., a tuženik se protivio sniženju tužbenog zahtjeva.

3. Sniženje tužbenog zahtjeva, iako ne predstavlja preinaku tužbe, ima značaj djelomičnog povlačenja tužbe iz čl. 193. ZPP-a za koje je, ako je do njega došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, kao što je ovdje slučaj, potreban pristanak tuženika. Kako se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, sud je u ovoj pravnoj stvari odlučio o tužbenom zahtjevu kako je postavljen u tužbi.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ne osporava pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali osporava odgovornost svog osiguranika za štetu i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava i utuženi tijek zateznih kamata. Traži od suda da tužbeni zahtjev odbije, a tužitelja obveže na naknadu parničnog troška u iznosu od 1.303,09 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu MUP-a, Policijske uprave zagrebačke II. Postaje prometne policije Zagreb od 31. ožujka 2022. (list 5 – 8 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 9 – 16 spisa), u odštetni zahtjev tužitelja od 22. srpnja 2022. (list 17 – 19 spisa), u obavijest tuženika o izvršenoj procjeni štete broj 62-AO- 24788/2022 sa fotografijama vozila (list 26 – 60 spisa), u presliku spisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke II. Postaje prometne policije Zagreb Klasa:

211-04/23-02/5983, Ur.broj: 511-19-45-23-1 od 13. listopada 2023. te CD medij s fotografijama (list 79 – 99 spisa), u presliku dijela spisa Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-247/2024, u liječničku potvrdu Doma zdravlja Zagreb – Centar, dr. GB od 16. svibnja 2024. (list 119 spisa), proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku prof. prim. dr. sc. Igoru Stipančiću, dr. med. od 17. studenog 2024. (list 122 – 124 spisa), saslušanjem sudskog vještaka na ročištu 7. travnja 2025., proveo dokaz prometnim vještačenjem po sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću dipl. ing. od 23. lipnja 2025. (list 146 – 158 spisa), proveo dokaz saslušanjem svjedoka TB i JB te dokaz saslušanjem tužitelja.

6. Svjedok TB je iskazao da se sjeća prometne nezgode od 14. veljače 2022. kada se kretao autocestom prema Arena Centru u Zagrebu. Na tom dijelu postoje tri trake za kretanje u pravcu kojim se je kretao, a vozio je krajnjom lijevom trakom propisanom brzinom od 80 km/h sa uključenim tempomatom. Radi se o adaptivnom tempomatu koji automatski drži razmak od vozila ispred sebe. Iza njega svojim automobilom upravljao je njegov brat. Ispred njega se kretao jedan Jeep koji mu je zaklanjao pogled prema naprijed. Jeep je u jednom trenutku napravio manevar skretanje u desno kako bi izbjegao vozilo koje se nalazilo ispred njega, a u koje vozilo je on udario. To se vozilo kretalo istim pravcem kao i on, ali u trenutku kada je udario u njegov stražnji kraj, nije bilo u stanju kretanja, već je bilo zaustavljeno na cesti. Kako je vozilo Jeep izvršilo manevar skretanja u susjednu desnu prometnu traku u zadnjoj sekundi, naletio je na crno vozilo ispred sebe koje je uočio tek neposredno prije sudara, ali ne zna na kojoj točno udaljenosti i nije stigao reagirati kočenjem. Iza vozila Jeep je vozio na udaljenosti koju nije mogao izraziti u metrima, ali je tempomat bio namješten na razmak od 2 sekunde. Prije nego što je udario u zaustavljeno vozilo, nije vidio to vozilo niti pravac njegovog kretanja. Došlo je do oštećenja prednjeg dijela njegovog vozila i zadnjeg dijela vozila koje je bilo zaustavljeno na cesti na kojem su bili oštećeni zadnji branik, gepek, ali i prednji branik jer je to vozilo od siline udarca bilo odbačeno u vozilo ispred njega. U tom prvom vozilu nalazile su se dvije osobe od kojih je jedna ozlijedila ruku, a u ovom vozilu u koje je on udario nalazio se vozač koji je u trenutku sudara bio izlazio iz svog vozila, pa kada je svjedok svojim vozilom udario u stražnji kraj njegovog vozila, vozač je odbačen na ogradu i također je ozlijedio ruku. Prvo zaustavljeno vozilo crvene boje u kojem su se nalazile dvije osobe i koje je stajalo u krajnjoj lijevoj traci nije propisno trokutom označilo da se nalazi u kvaru. On je udario u vozilo crne boje koje se zaustavilo iza njega.

7. Svjedok PB je iskazao da se sjeća prometne nezgode koje je predmet ovoga spora. Prije sudara njegovo vozilo marke Peugeot crvene boje bilo je zaustavljeno u krajnjoj lijevoj prometnoj traci iz razloga jer je neposredno prije toga podvozjem vozila naletio na kutiju koja se nalazila na cesti i koja se zaglavila ispod vozila tako da je stao i upalio sva 4 pokazivača smjera, dok sigurnosnim trokutom nije označio vozilo u kvaru. Jedno vozilo zaustavilo se iza njegovog vozila. Otprilike jednu minutu nakon što se svojim vozilom marke Peugeot zaustavio, na vozilo koje je bilo zaustavljeno iza njegovog vozila naletjelo je treće vozilo. Dinamiku nezgode nije vidio makar se nalazio izvan svog automobila, ali je čuo udarac i vidio ovo što je opisao. Vozilo koje je naišlo svojim prednjim krajem je udarilo u zadnji kraj vozila koje se zaustavilo iza njegovog vozila i to vozilo odbacilo na njegovo vozilo i na njega. Došlo je do oštećenja cijelog prednjeg kraja vozila koje je udarilo u vozilo iza njega, cijelog stražnjeg i prednjeg dijela tog vozila te stražnjeg dijela njegovog vozila. Uslijed pomicanja vozila zbog sudara udaren je dijelom svoga vozila te odbačen na zaštitnu ogradu. Ne zna je li u vozilu koje se zaustavilo iza njegovog vozila bilo ozlijeđenih osoba.

8. Tužitelj u svom iskazu navodi da se neposredno prije prometne nezgode kretao krajnjom lijevom trakom Jadranske avenije u pravcu Zagreba. Vozilo koje se kretalo ispred njega naglo se zaustavilo i on je mislio da samo koči pa je zaustavio svoje vozilo iza njega. Naknadno je uključio sva 4 pokazivača smjera, dok nije sigurnosnim trokutom označio da je zbog nečega zaustavljen na cesti. Nije vidio da je to vozilo naletjelo na kutiju. Nekoliko sekundi nakon što je zaustavio svoje vozilo iza tog vozila, u stražnji njegovog vozila udarilo je vozilo koje je naišlo u punoj brzini. Nije vidio nikakav Jeep niti slično vozilo, a na cesti nije bila gužva već uobičajena dinamika prometa. Nakon što je zaustavio svoje vozilo, pogledao je u retrovizor i vidio kako to vozilo udara u stražnji kraj njegovog vozila. Nije mogao procijeniti brzinu kojom se to vozilo kretalo, ali radilo se o jakom udarcu. U njegovom vozilu se nisu otvorili zračni jastuci, a jesu li se otvorili u vozilu koje je udarilo u njegovo, ne zna. Od siline udarca njegovo je vozilo odbačeno unaprijed te je prednji kraj njegovog vozila udario u stražnji kraj vozila zaustavljenog ispred njega. U nezgodi je došlo do oštećenja stražnjeg kraja vozila ispred njega, do oštećenja cijelog prednjeg i stražnjeg dijela njegovog vozila te do oštećenja na prednjem dijelu vozila koje je udarilo u njegovo vozilo i radilo se o značajnijim oštećenjima. U prometnoj nezgodi zadobio je trzajnu ozljedu vrata, natučeni su mu listovi na potkoljenicama, dok nisu zaostali nikakvi ožiljci. Koristio je sigurnosni pojas, a prilikom liječenja u kući pomoć su mu pružali ukućani, prvenstveno njegova majka.

9. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka za cestovni promet Berislava Šimunovića, dipl. ing. od 23. lipnja 2025. utvrđeno je da je sudski vještak temeljem podataka iz zapisnika o očevidu MUP-a, Policijske uprave zagrebačke II. Postaje prometne policije Zagreb od 31. ožujka 2022., uvidom u izvid štete br. 62-AO-3103/2022 i br. 62-AO- 2478/2022 te fotografski elaborat utvrdio da su se neposredno prije štetnog događaja vozila sudionici predmetnog štetnog događaja kretala lijevom prometnom trakom južnog kolnika Jadranske avenije od zapada prema istoku. Pri tom se vozilo sudionika marke Peugeot, reg. oznake [registarska oznaka] kretalo kao prvo, vozilo tužitelja marke VW Touran, reg. oznake [registarska oznaka] kao drugo, dok je vozilo osiguranika tuženika marke Honda Legend, reg. oznake [registarska oznaka] bilo treće vozilo u nizu. Mjesto sudara između vozila osiguranika tuženika i vozila tužitelja se nalazilo u lijevoj prometnoj traci, na početku traga zanošenja stražnjeg lijevog kotača vozila tužitelja, dok je mjesto sudara vozila tužitelja i vozila sudionika u lijevoj prometnoj traci i određeno je tragom struganja na kolniku (označeno brojkom 14 u skici policije). Utvrđeno je da su u trenutku štetnog događaja vozila sudionika i tužitelja bila zaustavljena na kolniku.

10. Kako su veća oštećenja nastala na stražnjem dijelu vozila tužitelja i prednjem dijelu vozila osiguranika tuženika nego na prednjem dijelu vozila tužitelja i stražnjem dijelu vozila sudionika, proizlazi da je najprije vozilo osiguranika tuženika naletjelo na (zaustavljeno) vozilo tužitelja, koje je uslijed ovog naleta odbačeno prema naprijed, na stražnji dio (zaustavljenog) vozila sudionika. Ovako opisana dinamika odigravanja predmetnog štetnog događaja u skladu je i s iskazima svih sudionika ove nezgode.

11. Sudski vještak je utvrdio da je vozilo osiguranika tuženika brzinom od oko 86 km/h, prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio zaustavljenog vozila tužitelja. Uslijed ovog naleta vozilo tužitelja je ostvarilo promjenu brzine i odbačeno je prema naprijed brzinom od oko 56,9 km/h. U nastavku je vozilo tužitelja s brzinom od oko 42,1 km/h, prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio zaustavljenog vozila sudionika. Uslijed ovog naleta, vozilo sudionika je ostvarilo promjenu brzine i odbačeno naprijed brzinom od oko 25,8 km/h.

12. U odnosu na mogućnost izbjegavanja prometne nezgode sudski vještak je zaključio da bi drugi sudionici ovog štetnog događaja sigurno prošli kolnikom i do prometne nezgode ne bi došlo da vozač vozila sudionika nije zaustavio svoje vozilo na kolniku zbog kartonske kutije koja se zaglavila ispod vozila, nego da se nastavio kretati do prvog ugibališta i/ili skretanja gdje se mogao sigurno zaustaviti izvan kolnika. Isto tako do prometne nezgode ne bi došlo ni da je vozač vozila osiguranika tuženika držao potreban razmak i pratio prometnu situaciju ispred sebe, jer bi tada na vrijeme uočio vozila tužitelja i sudionika kako se zaustavljaju (ili su već bila zaustavljena). Da je tada poduzeo radnju kočenja, zaustavio bi se ispred zaustavljenog vozila tužitelja i do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

13. Kako iz spisa nije poznato kakva je bila prometna situacija u srednjoj prometnoj traci, vještak nije mogao utvrditi je li vozač vozila osiguranika tuženika prestrojavanjem u srednju prometnu traku mogao izbjeći ovaj štetni događaj. Naveo je da je na dijelu kolnika na kojem je došlo do ovog štetnog događaja brzina kretanja vozilima bila ograničena prometnim znakom na 80 km/h.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka ocijenivši da se njegovo mišljenje temelji na stručnim znanjima te je nalaz jasno obrazložen, a niti stranke na njegov nalaz nisu imale primjedbi.

15. Uvidom u zapisnik o očevidu MUP-a, Policijske uprave zagrebačke II. Postaje prometne policije Zagreb od 31. ožujka 2022. utvrđeno je da se štetni događaj dogodio u noćnim uvjetima vožnje, da je kolnik bio mokar jer je padala kiša i da je promet bio gust.

16. Uvidom u presliku dijela spisa Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-247/2024 utvrđeno je da je 9. travnja 2024. donesena presuda kojom je izdan kazneni nalog, kojim je osiguranik ovdje tuženika proglašen krivim za izazivanje predmetne prometne nezgode, protiv kojeg je okrivljenik izjavio prigovor koji je optužno vijeće cijenilo kao odgovor na optužnicu temeljem kojeg je potvrdilo optužnicu i nastavilo sa kaznenim postupkom koji je i dalje u tijeku.

17. Ocjenjujući sve provedene dokaze sud je utvrdio da su se neposredno prije štetnog događaja vozila sudionici predmetnog štetnog događaja kretala lijevom prometnom trakom južnog kolnika Jadranske avenije od zapada prema istoku pri čemu se vozilo sudionika marke Peugeot kretalo kao prvo, vozilo tužitelja marke VW Touran kao drugo, dok je vozilo osiguranika tuženika marke Honda Legend bilo treće vozilo u nizu, da se vozilo sudionika zaustavilo na kolniku jer je naletjelo na kartonsku kutiju koja se zaglavila ispod vozila, dok se iza njega zaustavilo vozilo tužitelja te su oba vozila u trenutku štetnog događaja bila zaustavljena na kolniku. Do štetnog događaja je došlo kada je vozilo osiguranika tuženika naletjelo na (zaustavljeno) vozilo tužitelja, koje je uslijed ovog naleta odbačeno prema naprijed, na stražnji dio (zaustavljenog) vozila sudionika.

18. Prema nalazu sudskog vještaka osiguranik tuženika se kretao brzinom od 86 km/h cestom na kojoj je najviša dozvoljena brzina ograničena na 80 km/h, a ocijenio je da do nezgode ne bi došlo da vozač vozila sudionika nije zaustavio svoje vozilo na kolniku zbog kartonske kutije koja se zaglavila ispod vozila, nego da se nastavio kretati do prvog ugibališta i/ili skretanja gdje se mogao sigurno zaustaviti izvan kolnika, kao ni da je vozač vozila osiguranika tuženika držao potreban razmak i pratio prometnu situaciju ispred sebe.

19. Ocjenjujući iskaze svjedoka JB i tužitelja sud je našao da su isti u pogledu dinamike nastanka štetnog događaja u suglasnosti sa nalazom sudskog vještaka prometne struke te ih je prihvatio u cijelosti. Tako je svjedok PB posvjedočio da se svojim vozilom marke Peugeot zaustavio u krajnjoj lijevoj prometnoj traci iz razloga jer je neposredno prije toga podvozjem vozila naletio na kutiju koja se nalazila na cesti te je stao i upalio sva 4 pokazivača smjera, dok sigurnosnim trokutom nije označio vozilo u kvaru te da se jedno vozilo zaustavilo iza njegovog vozila. U to je vozilo minutu nakon što se on zaustavio naletjelo treće vozilo koje je svojim prednjim krajem udarilo u zadnji kraj vozila koje se zaustavilo iza njegovog vozila i to vozilo odbacilo na njegovo vozilo i na njega koji se nalazio izvan svog vozila.

20. Tužitelj je u svom iskazu potvrdio da se vozilo koje se kretalo ispred njega naglo zaustavilo, da je uključio sva 4 pokazivača smjera, dok nije sigurnosnim trokutom označio da je zbog nečega zaustavljen na cesti te da je nekoliko sekundi nakon što je zaustavio svoje vozilo iza tog vozila, u stražnji dio njegovog vozila udarilo vozilo koje je naišlo u punoj brzini. Od siline udarca njegovo je vozilo odbačeno unaprijed te je prednji kraj njegovog vozila udario u stražnji kraj vozila zaustavljenog ispred njega.

21. Sud nije povjerovao dijelu iskaza svjedoka TB kada je rekao da se neposredno prije naleta na vozilo tužitelja ispred njega kretao jedan Jeep koji mu je zaklanjao pogled i koji je u jednom trenutku napravio manevar skretanje u desno kako bi izbjegao vozilo koje se nalazilo zaustavljeno ispred njega, a u koje vozilo je on udario s obzirom da je tužitelj taj navod osporio iskazujući da nije vidio nikakav Jeep niti slično vozilo, dok nema drugih dokaza koji bi ukazivali na prisutnost takvog vozila u dinamici odigravanja prometne nezgode. Također, nije osnovan navod svjedoka TB da je u trenutku njegovog naleta na vozilo tužitelja isti izlazio iz svog vozila, pa kada je svjedok svojim vozilom udario u stražnji kraj njegovog vozila da je tužitelj odbačen na ogradu i također ozlijedio ruku, jer suprotno proizlazi iz sadržaja spisa Općinskog suda u Novom Zagrebu, posl. br. K-247/2024 u koji je sud izvršio uvid, a radi se o načinu ozljeđivanja svjedoka JB, vozača vozila marke Peugeot. Tužitelj u predmetnom štetnom događaju nije ozlijedio ruku, što proizlazi iz medicinske dokumentacije.

22. Prema odredbi čl. 1072. st. 1. i 2. ZOO-a koji regulira pitanje međusobnog odštetnog zahtjeva vlasnika motornih vozila kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ukoliko postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

23. U sporovima za međusobne odštetne zahtjeve imatelja motornih vozila, u slučaju kada je sporan omjer doprinosa više sudionika štetnog događaja, sud će utvrditi omjer doprinosa svakog od sudionika prometne nezgode, neovisno o tome što neki od sudionika nije stranka u postupku niti na strani tužitelja niti na strani tuženika. Ovo stoga što odredba čl. 1072. st. 2. ZOO-a jasno određuje da u slučaju sudara dvaju ili više motornih vozila svaki imatelj odgovara za ukupnu štetu koju su oni pretrpjeli razmjerno stupnju svoje krivnje, iz čega slijedi da je potrebno utvrditi krivnju (doprinos štetnom događaju) svakog sudionika nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu, pri čemu utvrđivanje doprinosa svakog sudionika ne ovisi o tome jesu li svi sudionici sudara ujedno i stranke u predmetnom parničnom postupku koji se vodi radi naknade štete jednog od sudionika (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-653/12-4 od 19. travnja 2016.).

24. Sud je na stajalištu da u konkretnom slučaju postoji podijeljena odgovornost osiguranika tuženika koji je u prometnoj nezgodi sudjelovao sa vozilom marke VW Touran i sudionika koji je u prometnoj nezgodi sudjelovao sa vozilom marke Peugeot.

25. Osiguranik tuženika je u trenutku štetnog događaja u noćnim uvjetima vožnje, dok je kolnik bio mokar jer je padala kiša upravljao vozilom prekomjernom brzinom koju nije prilagodio uvjetima vožnje te nije držao potreban razmak ni pratio prometnu situaciju ispred sebe, zbog čega nije mogao na vrijeme zaustaviti svoje vozilo, već je prednjim krajem svojeg vozila udario u stražnji dio vozila tužitelja koje se nalazilo zaustavljeno na kolniku iza vozila sudionika.

26. S druge strane, sudionik je zaustavio svoje vozilo na kolniku zbog kartonske kutije koja se zaglavila ispod vozila što ne predstavlja razlog zbog kojeg je bio prisiljen zaustaviti vozilo na kolniku, već se, prema nalazu vještaka, trebao nastavio kretati do prvog ugibališta i/ili skretanja gdje se mogao sigurno zaustaviti izvan kolnika.

27. Odlučujući o stupnju dogovornosti osiguranika tuženika i sudionika sud je uzeo u obzir da je osiguranik, nakon što se zaustavio na kolniku, uključio sva 4 pokazivača smjera, čime je, pogotovo u noćnim uvjetima vožnje, bio vidljiv ostalim sudionicima u prometu. S obzirom na dinamiku događaja pri čemu je do naleta osiguranika tuženika na vozilo tužitelja došlo u vrlo kratkom vremenu od trenutka zaustavljanja vozila sudionika, isti nije imao vremena sigurnosnim trokutom označiti vozilo u kvaru pa ta okolnost ne utječe na ocjenu stupnja njegove odgovornosti. Istovremeno, osiguranik tuženika je svojim vozilom uslijed neodržavanja potrebnog razmaka i zbog činjenice što nije pratio prometnu situaciju udario u stražnju stranu prethodno već zaustavljenog vozila tužitelja pa sud zaključuje da u prometu nije upotrijebio onu pažnju koja se očekuje od svakog prosječnog vozača, zbog čega je ocijenio da je osiguranik tuženika participira u krivnji za nastanak predmetnog štetnog događaja sa 70%, a sudionik sa 30%.

28. S obzirom da je utvrđeno da postoji obostrana krivnja osiguranika tuženika i sudionika za nastanak štete, svaki od vlasnika navedenih vozila odgovara tužitelju koji ničim nije skrivio štetu, razmjerno stupnju svoje krivnje (čl. 1072. st. 2. ZOO-a), što znači da tuženik odgovara za nastalu štetu tužitelju u omjeru od 70%.

29. Sudski vještak prof. prim. dr. sc. Igoru Stipančiću, dr. med. u svom je nalazu i mišljenju od 17. studenog 2024. utvrdio da je tužitelj na mjestu prometne nezgode pregledan od tima Hitne medicinske pomoći Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba u 19:55 sati. U toj dokumentaciji se navodi da je sudjelovao u prometnoj nezgodi. Navodio je urednu pokretljivost vratne kralježnice bez bolnosti, žalio se na bolove u lijevom listu i gležnju. Klinički se navode bolovi pri pomicanju lijevog gležnja u svim projekcijama uz uredan opseg kretnji, bez palpatornih deformiteta, krepitacija ili zglobne nestabilnosti, te bolnost lista lijeve noge na palpaciju bez deformiteta, hematoma i edema. Ostali klinički nalaz opisan kao uredan, a kao ozljeda se navodi ozljeda mišića i tetiva u području potkoljenice. Preporučeno mu je učiniti RTG obradu u nadležnoj ustanovi. Navedeno je kako nije potrebna liječnička pratnja i da se ne doima kao koštana ozljeda. Preporučeno mu je držanje noge na povišenom, mirovanje 5-10 dana, hladni oblozi, elastični zavoj, analgetik kroz 5 dana. Tužitelj se istog dana 14. veljače 2022. u 23:37 sati javio na pregled u Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC Zagreb zbog bolnost lijeve potkoljenice te gležnja uz uredan neurovaskularni status. Učinjeni RTG vratne i prsne kralježnice nije pokazivao akutnu koštanu traumu, nađena je uredna stražnja interkorporalna linija. RTG stopala, gležnja i ciljana snimka petne kosti su bez znakova koštane traume. Postavljene su mu dijagnoze: natučenje lijevog stopala, istegnuće mišića uz kralježnicu. Preporučena mu je analgetska terapija i kontrola nadležnog liječnika. Prilikom pregleda liječnika specijaliste opće medicine 17. veljače 2022. navedeno da se dan poslije nezgode javila bolnost vratne paravertebralne muskulature do u oba trapezijusa i povremena zanošenja i kratkotrajne šumove u ušima te povremeno svjetlace u očima i nakratko slabovidnost. Pridružili su se i bolovi u oba lista i lijevom gležnju koji malo otečen i bolan. Preporučeni su mu pregledi fizijatra, kontrola kirurga, pregled neurologa, ORL i eventualno neurokirurga. Izdana mu je uputnica za pregled fizijatra te analgetska terapija. U nastavku liječenja proveo je fizikalnu terapiju.

30. Sudski vještak je zaključio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede u vidu natučenja lijeve potkoljenice i lijevog gležnja te trzajnu ozljedu vrata. Tužitelju je neposredno po štetnom događaju, odnosno na dan štetnog događaja utvrđeno natučenje potkoljenice i lijevog gležnja, dok mu je trzajna ozljeda vrata utvrđena nešto kasnije pregledom na KBC Zagreb. Zbog ove ozljede nije proveo liječenje imobilizacijom vrata jer se očevidno radilo o ozljedi čija težina to nije zahtijevala. Proveo je liječenje fizikalnom terapijom. Liječenje je završeno kontrolnim pregledom fizijatra 19. svibnja 2022. po završenoj fizikalnoj terapiji. Sudski vještak je mišljena da ozljeđivanje u ovom događaju nije dovelo do smanjenja životne aktivnosti tužitelja.

31. Sudski vještak je utvrdio da je tužitelj zbog zadobivene ozljede trpio bol jakog intenziteta do 3 dana, srednjeg intenziteta 5-6 dana, a manjeg još do 3 tjedana sveukupno.

32. Tužitelj je kao posljedicu predmetnog događaja trpio tzv. primarni strah koji nastaje u trenutku ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah koji nastaje kao posljedica tjelesnih ozljeda jakog intenziteta trajao je oko 1-2 dana, srednjeg oko 3-4 dana i manjeg do 2 tjedna sveukupno.

33. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 2 tjedna 2 h na dan zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora.

34. Prilikom usmenog obrazlaganja svog nalaza i mišljenja, odgovarajući na primjedbe tužitelja, sudski vještak je ostao u cijelost kod pisanog nalaza i mišljenja. Obrazložio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio natučenje potkoljenice i gležnja s lijeve strane te trzajnu ozljedu vrata. Na inicijalnom pregledu koji je načinjen 14. veljače 2022. žalio se samo na bolove u području lijeve noge odnosno potkoljenice i gležnja. Kasnijim pregledom koji je načinjen u KBC Zagreb u kasnim večernjim satima vrat je bio minimalno bolan sa terminalnim ograničenjem kretnje i tada mu je postavljena dijagnoza trzajne ozljeda vrata, ali mu nije preporučena imobilizacija vrata, preporučeni su mu analgetici i kontrola nadležnog liječnika. Zbog trzajne ozljede vrata tužitelju nije indicirana ni imobilizacija vrata što samo po sebi već ukazuje na težinu odnosno narav zadobivene ozljede. Nadalje, osim provođenja fizikalne terapije te po tome jednog pregleda fizijatra koji je načinjen 19. svibnja 2022., što je 3 mjeseca po štetnom događaju, ne navode se ni tegobe sa gležnjem i nogom, funkcija vratne kralježnice je opisana kao uredna, a i navodi se da je bolna komponenta manje izražena. Iz medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda tužitelja ne postoji nijedan dokaz odnosno činjenica na temelju kojeg se može utvrditi postojanje trajnih posljedica odnosno smanjenje životne aktivnosti zbog ozljeda u predmetnom štetnom događaju. U skladu s time su i ocjene ostalih kvalifikatornih okolnosti, straha, boli i tuđe pomoći koje su kumulativnog karaktera. Potreba za tuđom pomoći odnosi se na pomoći koju osoba treba za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti koji uključuju nabavku hrane, pripremu hrane, odlaske na kontrolne preglede.

35. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke ocijenivši da je kao stručnjak dao jasne i iscrpne odgovore u svezi predmeta vještačenja.

36. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, trajanje i intenzitet fizičkih boli i straha, vrstu ozljede, činjenicu da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda bio podvrgnut specijalističkim pretragama, da je provodio fizikalnu terapiju te da je morao mirovati i uzimati analgetike, po ocjeni ovog suda time mu je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

37. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) sud će se rukovoditi jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova izazvanih trajnim narušavanjem zdravlja.

38. Prema ocjeni ovoga suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade tužitelju. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u konkretnom slučaju potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

39. Cijeneći utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, lokalitet povrede te način liječenja koje je bilo popraćeno neugodnostima u vidu podvrgavanja specijalističkim pretragama i provođenja fizikalne terapije, sud drži da tužitelju s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura.

40. Cijeneći intenzitet pretrpljenog straha te njegovo trajanje u smislu okolnosti predmetnoga slučaja sud ocjenjuje da bi tužitelju s te osnove pripala pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 700,00 eura.

41. S obzirom na izloženo te na utvrđenje suda da težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju tužitelju pravo na pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. st. 1. ZOO- a), sud zaključuje da mu pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 1.700,00 eura.

42. Primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a imajući u vidu cijenu jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege po nekvalificiranoj osobi, utvrđenoj prema slobodnoj ocjeni i usporedbom sa cijenom jednog sata neto zarade nekvalificirane osobe u mjestu stanovanja tužitelja u trenutku štetnog događaja od 4,00 eura, uz utvrđeno trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom tužitelja (28 sati), sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na naknadu štete s te osnove u iznosu od 112,00 eura.

43. S obzirom na ocjenu suda da tuženik odgovara za nastalu štetu tužitelju u omjeru od 70%, tužitelju je dosuđen iznos štete razmjeran stupnju krivnje tuženika od 1.268,40 eura (1.700,00 eura + 112,00 eura = 1.812,00 eura x 70% = 1.268,40 eura).

44. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a temeljem kojeg tužitelju pripada pravo na zatezne kamate na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za neimovinsku štetu danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom 22. srpnja 2022., a prema nalazu sudskog vještaka liječenje tužitelja je okončano 19. svibnja 2022. pa tužitelj ima pravo na zateznu kamatu na dosuđeni iznos neimovinske štete od prvog dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. srpnja 2022.

45. Sukladno odredbi čl. 12. st. 3. i 4. u vezi sa st. 1. istog članka Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. - dalje: ZOUP) koji je lex specialis u odnosu na opće odredbe ZOO-a, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odgovorni osiguratelj je dužan isplatiti iznos naknade štete u navedenom roku, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, dužan je oštećenoj osobi u istom roku isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam. U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naknada za tuđu pomoć i njegu dospijeva u trenutku prestanka potrebe za tuđom pomoći, odnosno od dana kada je liječenje završeno. Kako je prema nalazu sudskog vještaka medicinske struke liječenje tužitelja okončano 19. svibnja 2022., tužitelj ima pravo tražiti zateznu kamatu na dosuđeni iznos imovinske nenovčane naknade za tuđu pomoć od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23. srpnja 2022.

46. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 31. prosinca 2022. temelji se na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a u svezi s uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu koju utvrđuje Hrvatska narodna banka za svako polugodište za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

47. Primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da je tužitelj uspio u postupku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva sa 100% te u odnosu na visinu sa 55% što ukupno iznosi 77,50% (100%+55%=155%/2=77,50%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužitelj uspio u sporu oduzeo postotak u kojem je tuženik uspio u sporu, a to je 22,50% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužitelja u parnici od 55% (77,50%-22,50%=55%).

48. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužiteljici pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav odštetnog zahtjeva od u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32.1 OT), za sastav tužbe u visini od 200,00 eura (Tbr. 7.1 OT), za sastav obrazloženih podnesaka od 19. rujna 2023., 9. siječnja 2025., 27. siječnja 2026. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za sastav podneska od 29. kolovoza 2023. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 8.3 OT), za sastav podnesaka od 3. siječnja 2024. i 16. travnja 2025. u iznosima od po 50,00 eura (Tbr. 8.4 OT), za zastupanje na ročištima 4. listopada 2023., 19. prosinca 2023., 17. travnja 2025., 2. ožujka 2026. i 30. ožujka 2026. u iznosima od po 200,00 eura (Tbr. 9.1 OT), za pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9.3 OT), sa pripadajućim PDV-om od 25%, troškom sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 34,73 eura i na presudu u iznosu od 69,45 eura, razmjerno uspjehu tužitelja u postupku od 55%, trošak vještačenja po vještaku medicinske struke u iznosu od 199,08 eura, trošak vještačenja po vještaku prometne struke u iznosu od 300,00 eura, trošak pristupa vještaka medicinske struke na ročište u iznosu od 33,18 eura u cijelosti, što čini ukupno priznati i dosuđeni parnični trošak u iznosu od 2.170,81 euro.

34. Sud nije priznao tužitelju pravo na trošak za sastav podneska od 27. svibnja 2024. jer tužitelj taj trošak nije imao, za sastav podneska od 18. travnja 2024. kojim traži produljenje roka za dostavu liječničke potvrde jer se radi o trošku koji je sam uzrokovao (čl. 152. ZPP-a), kao ni trošak za sastav podnesaka od 1. rujna 2025. i 30. listopada 2025. kojima požuruje rad suda, jer se radi o trošku koji nije bio potreban za vođenje spora (čl.155.ZPP-a).

U Zagrebu, 24. travnja 2026.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužitelja.

- pun. tuženika