Poslovni broj: Us I-854/2025-7

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka te Tamari Taraš zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja JA, OIB: [osobni identifikacijski broj] i JAK, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima u Ljubičić-Vrdoljak&Partneri Odvjetničko društvo d.o.o. Split, Sukoišanska 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja, nakon javne rasprave zaključene 27. ožujka 2026. u prisustvu tužitelja pod 1. i opunomoćenika ČA, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, KLASA: UP/I-362-02/25-02/175, URBROJ: 443-02-03-12-01-25-01 od 21. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se zahtjev tužitelja da tužba ima odgodni učinak.

II. Odbija se prijedlog tužitelja za izdavanjem privremene mjere kojom bi se zabranilo izvršenje rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/175, URBROJ: 443-02-03-12-01-25-01 od 21. veljače 2025. do okončanja ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/175, URBROJ: 443- 02-03-12-01-25-01 od 21. veljače 2025. pod točkom 1. naređeno je investitorima i suvlasnicima JA i ČAK, da u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog rješenja uklone rekonstruirane dijelove stana u prizemlju postojeće stambene zgrade na lokaciji u [adresa], na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i to:

a) građevinski otvor širine cca 2,20 m, visine 2,40 m, izveden unutar postojećeg središnjeg nosivog armirano betonskog zida, debljine zida cca 22 cm; b) građevinske otvore izvedene u postojećem istočnom fasadnom zidu prema lođi, dimenzija cca 0,50 x 2,60 m i 0,40 x 2,60 m, debljine zida cca 19 cm; c) na postojećem parapetnom zidu lođe sa istočne strane stana staklenu stijenku dužine cca 3,35 m, visine cca 1,60 m mjereno od parapetnog zida lođe do stropne ploče lođe, a kojim ostakljenjem lođe je izvršena prenamjena otvorene lođe sa istočne strane stana u zatvoreni stambeni prostor koji je sada u funkciji proširenog dnevnog boravka i time se povećala zatvorena stambena površina stana;

izvedene rekonstrukcijom unutar stana u prizemlju postojeće stambene zgrade bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 14. travnja 2025. tužitelji pobijaju osporeno rješenje tuženika kao nezakonito u bitnom navodeći kako im u provedenom upravnom postupku nije bilo omogućeno sudjelovati u postupku, a što kako je u suprotnosti s odredbom članka 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, dalje ZUP). Nadalje, ističu kako je osporeno rješenje u suprotnosti i s odredbom članka 98. stavak 5. ZUP-a. Tužitelji dalje ističu kako prilikom donošenja osporenog rješenja nije uzeta u obzir odredba članka 14.d stavak 2. Naputka o načinu rada građevinske inspekcije („Narodne novine“, broj 46/20 i 80/20, daje Naputak/20), koji podzakonski akt kako je za primijeniti u konkretnom slučaju. Pozivaju se na mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva MAK, „ **.**.2025.“, kojeg dostavljaju uz tužbu, a u kojem imenovana navodi kako su tužitelji zatražili njezino mišljenje o željenom zahvatu na nosivoj konstrukciji unutar njihove stambene jedince. Nadalje se navodi kako se predmetna stambena jedinica nalazi na prizemlju objekta na adresi [adresa]. U konstruktivnom smislu, adrese [adresa] kako čine cjelinu, odnosno radi se o jednom objektu koji je izgrađen 1970. -1971., s obavljenim tehničkim pregledom i uporabnom dozvolom iz 1972. Pregledom dostupne projektne dokumentacije iz perioda izgradnje, imenovana kako je došla do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za zahvat na nosivom zidu. To rješenje kako je prikazano kao idejno rješenje, te koje treba biti podloga za daljnje formalno-pravno postupanje. Zahvat kako je izveden u skladu s idejnim rješenjem. Nastavno, tužitelji ističu kako je u konkretnom slučaju bila riječ o radovima, koji osim što nisu negativno utjecali na statiku zgrade, su bili i nužni, jer je prethodni otvor narušavao statiku zgrade te je predstavljao sigurnosni problem i opasnost kako za obitelj tužitelja tako i za ostale stanare zgrade. Predmetni radovi kako su izvedeni prema mišljenju ovlaštenog statičara i uključivali su dodatno ojačanje konstrukcije, čime je problem narušene statike riješen. Predmetni zahvat nije ugrozio stabilnost zgrade niti sigurnost ostalih stanara, već je pridonio sigurnosti objekta kao cjeline. Nadalje se ističe kako su tužitelji, a s obzirom da je inspekcijski nadzor proveden više od godinu dana nakon završetka radova, bili uvjereni da neće biti daljnjih pravnih posljedica, budući da su isti postupali u dobroj vjeri i prema pravilima struke, pa su postupanjem tuženika povrijeđena procesna prava tužitelja. Napominju kako je stanje lođe upravo onakvo kakvo je zatečeno pri kupnji stana 2017., a na koje okolnosti su u upravnom postupku dostavili postojeće fotografije koje su bile prilog procjene nekretnine za podizanje kredita u banci. Također, tijekom postupka tužitelji su naveli kako su spremni podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju ili bilo koje druge odgovarajuće postupke čim isto bude omogućeno, dok radove nisu izvodili radi zarade ili povećanja tržišne vrijednosti nekretnine, već zbog stvaranja sigurnog i funkcionalnog prostora za život obitelji. U dokazne svrhe predlažu očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, a sve kako bi se utv rdilo stvarno stanje na terenu, a samim time i jesu li ispunjene pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja. Tužbenim zahtjevom predlažu da sud poništi osporeno rješenje tuženika, te potražuju trošak. Tužitelji su ujedno u tužbi predloži da tužba u skladu s odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak, smatrajući kako su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje odgodnog učinka, budući da zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje osporene odluke, zatim odgoda izvršenja nije protivna javnom interesu, jer se izvršenje odgađa privremeno do pravomoćnosti spora, a za tužitelje će izvršenjem osporenog rješenja nastupiti teško popravljiva šteta, budući da neće biti moguće vratiti predmet uklanjanja u prvobitno stanje. Teško popravljiva šteta se sastoji u nemogućnosti popravljanja financijske štete u vidu uloženih sredstava za izvedene radove. Navedena šteta u smislu nemogućnosti vraćanja postojećeg objekta u prvobitno stanje se podrazumijeva, dok financijska teško popravljiva šteta učinjena je vjerojatnom i proizlazi iz priloženih situacija i financijskih dokumenata glede plaćanja za izvedene radove. Nadalje, tužitelji traže da sud izda i privremenu mjeru, a kako bi se izbjegla opasnost od nastupa teške i nepopravljive štete, a kojom bi se zabranilo izvršenje osporenog rješenja tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava sve navode tužitelja iznijete u tužbi, jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u inspekcijskom postupku. Ujedno se dostavlja očitovanje građevinskog inspektora u kojem se u bitnom ističe kako je u ispitnom inspekcijskom postupku obavljen prvi inspekcijski očevid na licu mjesta o čemu je sastavljen zapisnik od 17. veljače 2025, te koji je istog dana nastavljen u službenim prostorijama tuženik u prisustvu tužitelja, kojom prilikom je istima omogućeno očitovanje o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora. Nadalje se ističe kako odredbama Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/2018, 117/21 i 67/23) nije predviđena odgoda izvršenja upravnog inspekcijskog rješenja. Tužitelji kako su trebali znati da građenje bez akata o građenju može kao posljedicu imati uklanjanje takve građevine od strane tuženika, dakle sami tužitelji kako su se svojom protupravnim ponašanjem doveli do situacije u kojoj postoji mogućnost nastanka velike materijalne štete po njih. Građevinski inspektor nadalje citira odredbu članka 14.d Naputka-a/20 (vezano za izricanje novčanih kazni), te ističe kako se u konkretnom slučaju ne radi o građevinskim radovima renovacije ili održavanja postojeće građevine na koje radove se pozivaju tužitelji, već o radovima rekonstrukcije postojeće građevine kojima se utjecalo na bitne zahtjeve za građevinu - mehaničku otpornost i stabilnost, kao i o radovima prenamjene prostora odnosno o pripajanju površine lođe unutrašnjoj stambenoj površini stana, za koje radove je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu a ne izraditi samo glavni projekt, koji pak tužitelji nisu niti izradili od ovlaštene osobe. U vrijeme postupanja građevinske inspekcije odnosno u vrijeme donošenja rješenja o uklanjanju na snazi bio Naputak o načinu rada građevinske inspekcije („Narodne novine“, broj 109/23, dalje Naputak/23), koji je i naveden u obrazloženju predmetnog rješenja o uklanjanju. Građevinski inspektor dalje ističe kako se u konkretnom slučaju ne radi o jednostavnim građevinskim radovima - radovima renovacije i održavanja na koje se pozivaju tužitelji i za koje radove je bilo dovoljno izraditi glavni projekt prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17. 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje Pravilnik). Pri tome građevinski inspektor napominje kako tužitelji nisu niti izradili glavni projekt pozivom na odredbe Pravilnika, već su na zapisnik od 17. veljača 2025. dostavili na uvid 3 lista naziva: količine izvođenja novih građ. elemenata, prijedlog zahvata i izvedbeni nacrt, koji listovi nisu pripadajući dijelovi nekog glavnog projekta izrađenog u skladu sa Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 118/19), niti su do dana donošenja rješenja na protokol tuženika dostavili bilo kakvu projektnu dokumentaciju. Također tužitelji nisu niti prijavili početak građenja nadležnom tijelu graditeljstva a kako je to propisano odredbom članka 131 . stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24). U provedenom inspekcijskom postupku kako je nedvojbeno utvrđeno da su izvedeni radovi rekonstrukcije postojeće građevine odnosno izgradnje novih konstruktivnih elemenata građevine kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i to mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, kao i radovi prenamjene prostora odnosno o pripajanju površine lođe unutrašnjoj stambenoj površini stana koji se smatraju rekonstrukcijom te za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu , a ne samo izraditi glavni projekt. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. U sporu je održana rasprava 27. ožujka 2026. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu sa člankom 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na članak 91. stavak 3. u svezi sa člankom 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez prisutnosti tuženika. Za istaći je kako su tužitelji podneskom zaprimljenim 26. ožujka 2026. nazvanim „priprema za ročište“ prigovorili kako je u osporenom rješenju navedena pogrešna katastarska čestica, jer da se navodi k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok se prema zemljišnoknjižnom izvatku nekretnina nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kako bi na zapisniku od 17. veljače 2025. bile priložene fotografije pogrešne strane zgrade, kako oni nisu izveli zatvaranje lođe, te se pozivaju na mišljenje MAK. Ujedno su osporili navode tuženika iz odgovora na tužbu.

5. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 i 107/25, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe i zastupanja na raspravi 27. ožujka 2026. od po 500 bodova, ukupno 1000 bodova, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS -a nije provodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom inspekcijskog postupka, dostatno za donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS -a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

9. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je na lokaciji u [adresa], na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dana 17. veljače 2025., u nazočnosti suvlasnika i investitora MA, ovdje tužitelja, obavljen inspekcijski nadzor izvedenih građevinskih radova unutar stana u prizemlju postojeće stambene zgrade, o čemu u spisu prileži zapisnik KLASA: 362-02/23-04/3383, URBROJ: 443-02-03-12-01-25-08 od 17. veljače 2025., kojom prilikom je utvrđeno:

- kako je unutar središnjeg nosivog zida, debljine zida cca 22 cm, izveden građevinski otvor max.tl.dimenzija cca. 2,40 x 2,20 m, koje radove kako su izveli tužitelji kao investitori;

- kako je izvršena prenamjena otvorene lođe sa istočne strane stana u zatvoreni stambeni prostor koji je sada u funkciji proširenog dnevnog boravka, na način da je prethodno uklonjen dio vanjskog zida stana prema lođi, te je potom izvedeno ostakljenje istočne fasade visine cca 1,60 m i dužine cca 3,35 m i time se povećala zatvorena stambena površina stana, koje radove su tužitelji, kao suvlasnici, zatekli prilikom kupnje stana;

koji radovi rekonstrukcije kako su izvedeni bez prethodno ishođene odnosno pravomoćne građevinske dozvole. Nadalje, iz zapisnika proizlazi kako je isti nastavljen u službenim prostorijama građevinske inspekcije, i to u prisutnosti tužitelja kao suvlasnika, koji su istaknuli kako su renovaciji stana pristupili sa građevinskim projektom i projektom statičara, a jedina konstruktivna promjena kako je bila proširenje postojećeg otpora, koji da je bio opasan za ukućane sa malodobnom djecom, koji radovi kako su izvedeni u rujnu 2023., dok je stanje lođe kao i kod kupnje stana iz 2017., a što se može dokazati postojećim fotografijama. Također su istaknuli kako im nije jasno iz kojeg razloga je inspekcijski pregled obavljen nakon godinu i po dana od podnesene prijave, budući da im je ta činjenica poznata. Zapisniku su priložene fotografije sa izvida, te nacrt postojećeg stanja.

10. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji propisano je kako rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

11. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

12. Prema odredbi članka 3. stavak 1. točka 2. Pravilnika bez građevinske dozvole i glavnog projekta mogu se izvoditi radovi održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova zgrade, propisani posebnim propisom kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se ne utječe na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara.

13. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

14. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

15. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude. Stavkom 4. citirane zakonske odredbe je propisano kako iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom.

16. Odredbom članka 114. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne .

17. Imajući u vidu naprijed utvrđeno činjenično stanje, opisane radove koje su tužitelji izveli, a kojima su utjecali na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i to mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, odnosno kojima se povećala korisna površina stana, pravilna je ocjena tuženika kako se radi o zahvatu koji predstavlja rekonstrukciju, koja se ne može izvesti bez građevinske dozvole, a koju su tužitelji propustili ishoditi, pa im je s tim u vezi pravilno izrečena mjera uklanjanja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.

18. Naime, u konkretnom slučaju se ne radi o radovima iz članka 3. stavak 1. točka 2. Pravilnika, dok se u odnosu na prigovor tužitelja da su radovi zatvaranja lođe izvedeni prije nego što su oni stekli u vlasništvo stan te da oni nisu investitori navedenih radova, napominje kako tužiteljima nije naređeno uklanjanje izvedenih radova kao investitorima već kao suvlasnicima, a što tužitelji ne spore i što je u skladu s odredbom članka 106. Zakona o gradnji.

19. U pogledu prigovora tužitelja kako bi u rješenju bila navedena pogrešna oznaka čestice, za istaći je tužitelju kako je pregledom katastarskih podataka za kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] utvrđeno kako je kao vrsta uporabe navedeno stambena zgrada [adresa], 19, Split, pa se prigovori tužitelja otklanjanju kao neosnovani. Pri tome se tužitelj poziva na zemljišnoknjižnu (sudsku) oznaku čestice, koja za katastarsku općinu [katastarska općina] nije identična katastarskoj oznaci. Također, neovisno o navedenom iz podataka u spisu predmeta tuženika nesporno proizlazi kako je mjesto izvršenja dovoljno određeno.

20. Slijedom sveg navedenog, ocjena je suda da osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

21. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako su tužitelji u cijelosti izgubili spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

23. U pogledu prijedloga tužitelja da tužba ima odgodni učinak za istaći je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, propisano kako sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Međutim, prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbama članka 1. i članka 103. stavak 1. tog Zakona, koje propisuju da se postupci pokreću po službenoj dužnosti radi zaštite javnog interesa, dok je nezakonitom gradnjom bespravni graditelj dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi takvo njegovo postupanje, odnosno pristao je na mogućnost da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje gradnje koja je izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju. Slijedom iznijetog, kako za određivanje odgodnog učinka nisu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke iz odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a, to je prijedlog tužitelja odbijen, pa je riješeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

24. Nadalje, odredbom članka 42. stavka 3. ZUS-a propisano kako sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla šteta koja bi se teško mogla popraviti, a privremena mjera nije protivna javnom interesu, niti bi se njome nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranki.

25. U konkretnom slučaju tužitelj traži od suda donošenje privremene mjere kojom bi se zabranilo izvršenje predmetnog inspekcijskog rješenja od okončanja ovog upravnog spora. Sud je prijedlog tužitelja ocijenio neosnovanim, budući da po ocjeni ovog suda nisu ostvareni razlozi za izdavanjem tražene privremene mjere jer tužitelj i ničim nisu dokazali kako bi određivanje iste bilo nužno u cilju izbjegavanja teške i nepopravljive štete, a kako je to predviđeno odredbom članka 42. stavak 3. ZUS-a. Stoga je riješeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Splitu, 24. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. JA,

2. JAK, tužitelji pod 1. i 2. iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima u Ljubičić-Vrdoljak&Partneri Odvjetničko društvo d.o.o. Split, Sukoišanska 4

3. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6