Poslovni broj: Us I-666/2025-6

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka te Tamari Taraš zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Ante Kukoč, odvjetnik u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3/II, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja, nakon javne rasprave zaključene 27. ožujka 2026. u prisustvu opunomoćenika tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, KLASA: UP/I-362-02/25-02/124, URBROJ: 443-02-03-12-01-25-2 od 22. veljače 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se zahtjev tužitelja da tužba ima odgodni učinak.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/25-02/124, URBROJ: 443- 02-03-12-01-25-2 od 22. veljače 2025. pod točkom 1. naređeno je investitoru ŽN, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja ukloni slijedeće građevine:

- plastenik pravokutnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 4,20 x 14,50 m, izgrađen od drvene konstrukcije i plasteničkog najlona, visine u sljemenu cca 2,50 m;

- plastenik pravokutnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 3,70 x 3,75 m, izgrađen od drvene konstrukcije i plasteničkog najlona, visine u sljemenu cca 2,50 m,

sve izgrađeno na lokaciji unutar zone obuhvata Park šume Marjan, na k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda zaprimljena pod gornjim poslovnim brojem 1. travnja 2025. tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito. Ističe kako ne osporava utvrđeno činjenično stanje opisano u izreci i obrazloženju osporenog rješenja, međutim, mišljenja je kako je na isto nepravilno primijenjen materijalni propis. Poziva se na odredbe članka 2. stavak 1. točka 17.a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj 112/17. 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje Pravilnik), kojom je propisano kako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru s potkonstrukcijom koja se ne temelji i komunikacijskim trakama od betonskih predgotovljenih elemenata i jednostrukim ili dvostrukim pokrovom koji nije krut (plastična folija, mreža i sl.) i to plastenici širine do 6 m, najveće visine u sljemenu 3,5 m bez temelja, poda i komunikacijskih traka, a što kako upravo odgovara opisu i dimenzijama ovdje spornih objekata tužitelja. Tužitelj dalje ističe kako se namjena svakog zemljišta utvrđuje mjerodavnim planom prostornog uređenja, u konkretnom slučaju je to Generalni urbanistički plan Splita („Službeni glasnik Grada Splita“ broj 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14, 55/14-pročišćeni tekst), dok je on sporne objekte sagradio u vrijeme važenja prijašnjeg GUP-a Splita (Službeni glasnik Općine Split, broj 13/78, 14/83, 22-I/87, 6-II/90, 9/91, 2/93; Službeni glasnik Grada Splita, broj 4/94, 6/95, 6/97, 8/98, 16/98, 17/01, 21/03), pa se iz obrazloženja osporenog rješenja ne može razabrati koji je to odredbu mjerodavnog plana prostornog uređenja tužitelj povrijedio spornom gradnjom, ako je tom gradnjom uopće povrijeđen pravni propis. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora. Ujedno, tužitelj je u tužbi predložio da tužba u skladu s odredbom članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak, uz obrazloženje kako se u konkretnom slučaju radi o drakonskoj kazni, koja je za njega i članove njegove obitelji tegobna. Pojašnjava kako su on i supruga predmetno zemljište uzeli u zakup radi obavljanja djelatnosti sadnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda, a što kako je njihov jedini prihod, pa bi izvršenjem predmetnog rješenja tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti.

3. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom ističe kako se u konkretnom slučaju ne mogu primijeniti odredbe Pravilnika, te ujedno ističe kako tužitelj niti u vrijeme građenja nije ishodio akt kojim se dozvoljava opisana gradnja, odnosno nije dostavio dokaz kako su predmetne građevine postojeće. Ostaje kod obrazloženja akta koji se osporava te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. U sporu je održana rasprava 27. ožujka 2026. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu sa člankom 6. ZUS-a izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na članak 91. stavak 3. u svezi sa člankom 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je opunomoćenik tužitelja istaknuo kako se tuženik u odgovoru na tužbu i dalje poziva na odredbe GUP-a Grada Splita iz 2006., iako je u digitalnim ORTO FOTO slojevima u sustavu ISPU vidljivo kako su predmetne građevine izgrađene za vrijeme važenja prijašnjeg GUP-a Grada Splita, te ustraje u tužbenim navodima.

5. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23 i 107/25, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe i zastupanja na raspravi 27. ožujka 2026. od po 500 bodova, ukupno 1000 bodova, uvećano za vrijednost PDV-a od 25%.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS -a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je na lokaciji u Splitu, na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, unutar zone obuhvata Park šume Marjan, obavljen očevid 13. prosinca 2024., kojem je prisustvovao i tužitelj, o čemu je sastavljen zapisnik KLASA: 362-01/24-01/374, URBROJ: 443-02-03-12-01-24-2. Inspekcijskim očevidom je utvrđeno kako su osim naprijed opisanih plastenika, sagrađene i dvije prizemne građevine, koje nisu predmet ovog upravnog spora, a sve građevine su završene i privedene namjeni. Zapisniku su priložene skica i izmjera građevina te fotografije.

10. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi kako je tužitelj saslušan 28. siječnja 2025., o čemu u spisu prileži zapisnik KLASA: 362-01/24-01/374, URBROJ: 443-02-03-12- 01-25-4 od 28. siječnja 2025., kojom prilikom je tužitelj u spis dostavio Ugovor o zakupu zemljišta od 1. ožujka 2002.koji je sklopljen između JN, TN, PN i NN te tužitelja, te koji je ovjeren pred Javnim bilježnikom u Splitu pod brojem OV-1994/12. Ujedno na zapisniku je sadržana izjava kako je od 2002. najmoprimac (zakupoprimac) predmetnog zemljišta, na kojem on i njegova supruga obrađuju zemlju, a te godine kako je i izgradio predmetne plastenike, dok je nadstrešnice zatekao na zemljištu.

11. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 ,125/19 i 145/24) propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

12. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

13. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

14. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude. Stavkom 4. citirane zakonske odredbe je propisano kako iznimno od stavka 1. ovoga članka, građevinski inspektor neće narediti uklanjanje građevine ili njezina dijela (potporni zidovi, nosivi dijelovi konstrukcije, podzemne građevine u neposrednoj blizini drugih građevina i sl.) ako bi tim uklanjanjem nastala opasnost za život ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, nego će narediti usklađenje s propisima kojima se uređuje gradnja u roku najduže 90 dana te će građevinu označiti opasnom.

15. Odredbom članka 114. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne .

16. Prema odredbi članka 115. stavak 1. Zakona o gradnji iznimno od članka 114. ovoga Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području te u rješenju o uklanjanju građevine u slučajevima iz članka 110. stavka 2., članka 111. stavka 2. i članka 113. stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga Zakona rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.

17. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, sud nalazi kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je tužitelj investitor predmetnih građevina koje su izgrađene bez potrebnog akta za građenje, odnosno bez građevinske dozvole, što predmetnu gradnju čini nezakonitom, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku ovog suda.

18. Naime, u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbi Pravilnika, a kako je to pravilno i tuženik istaknuo u odgovoru na tužbu. Ovo stoga što je odredbom članka 1. stavak 2. Pravilnika propisano kako u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. Stoga te s obzirom da su predmetne građevine nedvojbeno izgrađene u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita broj 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14 i 55/14-pročišćeni tekst), izvan građevinskog područja, i to u zon i javnih zelenih površina, Park šuma Marjan, to u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni Pravilnika.

19. Nadalje, a u pogledu navoda tužitelja kako bi on predmetne građevine izgradio 2002., pravilno tuženik ističe kako tužitelj nije priložio nikakav dokaz kako bi se radilo o postojećoj građevini. Također, pravilno tuženik upućuje i na odredbu članka 47. GUP-a Grada Splita, kojom je, između ostalog, propisano kako se poljoprivredne površine, do privođenja planiranoj namjeni, mogu koristiti samo za otvorene nasade (bez plastenika i staklenika) bez mogućnosti građenja poljskih kućica. Izgrađene građevine nakon 1968. i bez građevne dozvole, kao i sva odstupanja od građevne dozvole ili naknadne nelegalne dogradnje i nadogradnje moraju se uklanjati, a što kako je upravo i slučaj u predmetnoj upravnoj stvari. Pri tome se tužitelj može i dalje, sve do privođenja planiranoj namjeni, na predmetnoj nekretnini baviti poljoprivrednom, međutim, bez postavljanja plastenika.

20. Slijedom sveg navedenog, ocjena je suda da osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

21. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS -a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

23. U pogledu prijedloga tužitelja da tužba ima odgodni učinak za istaći je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, propisano kako sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Međutim, prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbama članka 1. i članka 103. stavak 1. tog Zakona, koje propisuju da se postupci pokreću po službenoj dužnosti radi zaštite javnog interesa, dok je nezakonitom gradnjom bespravni graditelj dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi takvo njegovo postupanje, odnosno pristao je na mogućnost da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje gradnje koja je izvedena bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju. Slijedom iznijetog, kako za određivanje odgodnog učinka nisu ispunjene kumulativno propisane pretpostavke iz odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a, to je prijedlog tužitelja odbijen, pa je riješeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 24. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. ŽN iz [adresa], putem opunomoćenika Ante Kukoča, odvjetnika u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 3/II

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Split, Mike Tripala 6

3. u spis