REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VUKOVARU
VUKOVAR, ul. Županijska br. 31
OIB 69370038985
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vukovaru, po sucu Romani Ćosić, uz sudjelovanje Marije Prokopec kao zapisničara, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KT iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 47/90, 55/91, 29/94, 114/22, 47/23 dalje: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), postupajući po optužnom prijedlogu, PP Vukovar, broj: 211-07/24-5/33283 od 9. prosinca 2024., nakon provedene glavne rasprave dana 17. ožujka i 21. travnja 2026., održane bez nazočnosti uredno pozvanog tužitelja, a u prisutnosti okrivljenika KT i branitelja okrivljenika Marka Cvrkovića, odvjetnika iz [adresa], osobno, temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje: Prekršajni zakon), dana 24. travnja 2026. u odsutnosti stranaka objavio je i
p r e s u d i o
Okrivljenik KT, sin K i R, rođen **.**.1960. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, umirovljenik, s primanjima od oko 400 eura, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan,
na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona od optužbe se
o s l o b a đ a
I da bi
dana 5. prosinca 2024., četvrtak, oko 10,45 sati u uredu u Vukovaru, Olajnica 19, narušavao javni red i mir, u uredu Državno inspektorata, Ispostava Vukovar, vrijeđajući i omalovažavajući lovnog inspektora RT prilikom obavljanja njegove službe na način da mu se nekoliko puta obratio povišenim tonom riječima: "ti si pizda, sve ću ti ja to vratiti",
II dakle, da bi omalovažavao i vrijeđao državne organe, odnosno službene osobe prilikom vršenja službe ili u vezi sa službom,
III pa da bi time počinio prekršaj opisan u članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), kažnjiv po članku 17. istog Zakona.
IV Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.
O b r a z l o ž e nj e
1. Optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja broj gornji, protiv okrivljenika KT iz [adresa] pokrenut je prekršajni postupak zbog prekršaja pobliže opisanog u izreci ove presude.
2. U pisanoj obrani okrivljenik je u bitnome naveo da se ne smatra krivim, poznaje RT i njihove razmirice nisu u vezi s poslom ili njegovim radom, ne zna ni na kojem je on radnom mjestu, u državnom inspektoratu nikada nije imao nikakav predmet u kojemu je on stranka u postupku, smatra da ga nije niti vrijeđao niti omalovažavao, niti je vikao galamio ili govorio povišenim tonom. Ako bi sud utvrdio njegovu krivicu moli sud za ublaženje kazne obzirom da je otac troje djece, invalid, nezaposlen.
1. U pisanom podnesku koji je dostavio branitelj okrivljenika isti navodi da smatraju da se ne radi o prekršaju. Navode da u konkretnom predmetu nema opisa da su navodno sporne riječi izgovorene prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili zakonitog naređenja službene osobe, budući da se kritične zgode u odnosu na okrivljenika nije postupalo niti je bio stranka u postupku. Smatraju da je okrivljenik navedenog dana razgovarao s ČT u privatnom, a ne u službenom svojstvu, radi čega smatraju da nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji mu se stavlja na teret. Nadalje navodi da sukladno odredbi članka 87. Kaznenog zakona, a koja je primjenjiva i na prekršajne predmete, lovni inspektor nije službena osoba, a u prekršajnom zakonu niti u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira pojam službene osobe nije definiran. Ujedno obrana smatra da sporne riječi koje su navodno izgovorene od strane okrivljenika ne predstavljaju vrijeđanje ili omalovažavanje, već karakternu osobinu.
2. Slijedom svega navedenog, obrana predlaže donošenje oslobađajuće odluke.
3. Obzirom da je okrivljenik osporavao počinjenje prekršaja kako mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret, sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao obavijesti počinitelju prekršaja (list spisa 3), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠT (list 4-6 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka TT od 5. prosinca 2024. (list 7-9 spisa), izvadak iz prekršajne evidencije od 16. ožujka 2026. za okrivljenika (list 15-16 spisa) te je saslušao svjedoke ŠT i RT.
3. Iz izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenika KT od 16. ožujka 2026. sud je utvrdio da je KT višestruko prekršajno kažnjavan za prometne prekršaje te prekršaje protiv javnog reda i mira.
4. U iskazu danom kod ovog suda svjedok ŠT u bitnome je izjavio da se događaja djelomično sjeća, TT je njegov radni kolega, lovni inspektor, dijele ured. Ne može reći je li toga dana KT došao u svojstvu stranke ili je samo navratio. Misli da je navratio, KT je lovac, pa često navrati u ured. On je u tom trenutku isto imao stranku pa ne zna o kojim okolnostima se radilo, ali se sjeća da je KT kolegi rekao da je pizda, to je rekao glasno, čuli su i on i njegova stranka. Ne zna zašto policija nije evidentirala i drugog svjedoka. Kolega TT je zaista bio uzrujan.
5. U iskazu danom kod ovoga suda svjedok TT u bitnome je naveo da se sjećam događaja od 5. prosinca 2024. Kada je ulazio u svoj ured u hodniku je zatekao ovdje prisutnog KT, KT mu je rekao da ga treba te su zajedno ušli u ured, tamo su nešto kratko razgovarali, ne sjeća se točno o čemu, samo da mu je nekoliko puta ponovio sentencu "ti si pizda, sve će ti se to osvetiti", povišenim tonom. Nakon toga rekao mu je da napusti prostorije, te je događaj prijavio svojoj nadređenoj, a koja je potom zvala policiju. Na poseban upit branitelja, svjedok navodi da je događaju nazočio njegov kolega ŠT te još jedna muška osoba, njegov kolega kojemu ne zna ime, a koji je došao iz Zagreba. Ne sjeća se točno o čemu su KT i on pričali, to je zapravo sve skupa kratko trajalo, a bilo je vezano za raniji predmet koji se vodio prema KT. Ne može sa sigurnošću reći je li taj predmet već bio završen, ali misli da je bio pred zastarom ili u zastari. Na upit suca, svjedok navodi da je KT toga dana u njegov ured došao nepozvan, da toga dana prema njemu nije postupao u službenom svojstvu niti je pozvao KT, niti je u tom trenutku bio vođen, odnosno bio aktualan predmet protiv KT.
4. Optužnim prijedlogom okrivljeniku KT stavljeno je na teret da je kritične zgode "5. prosinca 2024., četvrtak, oko 10,45 sati u uredu u [adresa], narušavao javni red i mir, u uredu Državno inspektorata, Ispostava Vukovar, vrijeđajući i omalovažavajući lovnog inspektora RT prilikom obavljanja njegove službe na način da mu se nekoliko puta obratio povišenim tonom riječima: "ti si pizda, sve ću ti ja to vratiti", pa da je time počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5. Člankom 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se kazniti za prekršaj onaj tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.
6. Iz prethodno citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da su za ispunjenje bića predmetnog prekršaja, kada je riječ o omalovažavanju ili vrijeđanju službenih osoba, a za što se okrivljenik tereti, odlučne činjenice: (1) da se radi o državnom organu ili službenim osobama, (2) da ako se radi o omalovažavanju odnosno vrijeđanju službenih osoba da je to bilo prilikom vršenja ili u vezi s njihovim vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja i (3) sadržaj riječi koje su upućene državnom organu ili službenoj osobi. Navedene odlučne činjenice, kao konstitutivni elementi prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nužno moraju biti opisno sadržane u činjeničnom opisu djela iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, te ujedno moraju biti dokazane da bi se okrivljenika u prekršajnom postupku moglo proglasiti krivim.
6. U postupku nije sporno da se dana 5. prosinca 2024. godine okrivljenik nalazio u Uredu državnog inspektorata, niti da je bio u komunikaciji s ČT, koji je lovni inspektor. Obrana čini spornim, je li lovni inspektor službena osoba u smislu članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nadalje čini sporim da je eventualno vrijeđanje RT bilo usmjereno prema njemu kao lovnom inspektoru koji je u tom trenutku postupao prema okrivljeniku ili u vezi s obavljanjem njegove službe, te u konačnici osporavaju da bi izgovorene riječi predstavljale vrijeđanje odnosno omalovažavanje.
7. U pogledu navoda obrane, vodeći se pozitivno pravnim propisima Republike Hrvatske, sud je nedvojbeno utvrdio da je lovni inspektor službena osoba na čiju štetu se može počiniti prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, iako u Prekršajnom zakonu i Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira nije specificirano tko se sve smatra službenom osobom, odredbom članka 87. stavka 3. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – važeći kazneni zakon u vrijeme počinjenja prekršaja; dalje KZ/11), a na koju odredbu se poziva i sam branitelj okrivljenika, definirano je da je Službena osoba državni dužnosnik ili službenik, dužnosnik ili službenik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, nositelj pravosudne dužnosti, sudac porotnik, član Državnog sudbenog vijeća ili Državnoodvjetničkog vijeća, arbitar, javni bilježnik i stručni radnik koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Službenom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj državi, međunarodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska član, međunarodnom sudu ili arbitraži čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, obavlja dužnosti povjerene osobama iz prethodne rečenice. Nadalje, člankom 38. stavkom 3. Zakona o državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21, 67/23, 155/23) propisano je da poslove lovnog inspektora može obavljati osoba koja, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, ima završen sveučilišni prijediplomski studij i sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti, polja: šumarstvo, poljoprivreda (agronomija), područja biomedicine i zdravstva, polje: veterinarska medicina (s položenim kolegijem iz lovstva), najmanje jednu godinu radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit i stručni ispit za lovnog inspektora, poznavanje rada na računalu i vozački ispit B kategorije. Iz citiranih zakonskih odredaba proizlazi da je lovni inspektor državni službenik, a da je državni službenik službena osoba, uslijed čega je na njegovu štetu moguće počiniti prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
8. U pogledu navoda obrane koji se tiču sadržaja izgovorenih riječi, odnosno inzistiranja na tome da riječi "ti si pizda" ne predstavljaju omalovažavanje ili vrijeđanje, nego karakternu osobinu, sud je stajališta da ovako izgovorene riječi predstavljaju omalovažavanje ne samo službene nego i bilo koje druge osobe, ovisno o kontekstu. Naime, opće je poznato da se izraz „ti si pizda” u hrvatskom i srodnim jezicima uglavnom izriče i doživljava kao vrijeđanje jer se riječ „pizda” koristi pogrdno za osobu koju govornik želi prikazati kao slabu, kukavičku, beskorisnu, ili nedovoljno muževnu, a što po sebi predstavlja čin omalovažavanja zato što napada osobu, a ne ponašanje, pri čemu se vulgaran seksualni izraz koristi kao etiketa, a često nosi i rodnu/seksističku pozadinu implicirajući da je nešto povezano sa ženskim spolnim organom negativno ili inferiorno. Iako se ovakav izraz ovisno o kontekstu i tonu može tumačiti i drugačije, primjerice, među bliskim prijateljima može biti šala ili zadirkivanje, u svađi je uvijek omalovažavajuće. Dakle, nije sama sintagma "ti si pizda" automatski problematična u svakom kontekstu, nego način na koji se koristi i namjera da se nekoga ponizi ili degradira. U konkretnom slučaju, obzirom da iz stanja spisa ne proizlazi da bi se ovdje radilo o zadirkivanju među bliskim prijateljima, sud nema nikakve dvojbe da bi ovako izgovorene riječi predstavljale omalovažavajuće riječi upućene osobi RT.
9. Ono što ostaje sporno, jest jesu li te riječi bile upućene lovnom inspektoru RT prilikom obavljanja njegove službe, odnosno je li u trenutku kada mu je okrivljenik navedene riječi izgovorio isti prema okrivljeniku postupao u službenom svojstvu. Iz obrane okrivljenika, pa i iskaza svjedoka ŠT i svjedoka RT, ne proizlazi nedvojbeno da je kritične zgode lovni inspektor TT u službenom svojstvu postupao prema ovdje okrivljeniku KT. Naime, okrivljenik navodi da se protiv njega nikada, pa niti u tom trenutku nije vodio nikakav postupak niti se postupalo u kontekstu lovne inspekcije, ovakve navode potvrđuje i sam lovni inspektor TT koji je u svom iskazu pred ovim sudom izričito izjavio da je KT toga dana u njegov ured došao nepozvan, da toga dana on nije postupao u službenom svojstvu niti je pozvao KT, niti je u tom trenutku bio vođen, odnosno bio aktualan predmet protiv KT. Budući da iz ovakvog iskaza svjedoka RT, a koji je podudaran s obranom okrivljenika, u pogledu toga da lovni inspektor TT kritične zgode 5. prosinca 2024. godine nije postupao prema ovdje okrivljeniku KT u službenom svojstvu, odnosno da se ovdje nije radilo o obavljanju službe lovnog inspektora, to nije dokazano da su ispunjeni svi konstitutivni elementi djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.
10. Obzirom da u postupku nije dokazano da je okrivljenik lovnog inspektora vrijeđao prilikom obavljanja njegove službe, to je sud okrivljenika, temeljem članka 182. točke 3. od optužbe oslobodio.
7. Temeljem članka 140. stavaka 1. i 2. Prekršajnog zakona, budući da je okrivljenik od optužbe oslobođen, sud je odlučio da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovoga suda.
8. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci ove presude.
U Vukovaru 24. travnja 2026.
SUDAC
Romana Ćosić,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude tužitelj i okrivljenik imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku od 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku u dva istovjetna primjerka, putem ovoga Suda, bez plaćanja sudske pristojbe.
DOSTAVITI:
1. Tužitelju,
2. Okrivljeniku,
3. Branitelju,
4. Spis.
