REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-134/2020-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužitelja GM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Danijeli Cvijanović, odvjetnici u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8, protiv tuženika 1. KM, [adresa], 2. ĆM, [adresa], u z.k. upisana i s adresom Zemun, 3. CM pok. GM, [adresa], 4. TM, [adresa], 5. AM, [adresa], 6. LM, [adresa], obje kao zak. nasljednik pok. NM iz [adresa] i pok. ZM ud. G, [adresa], 7. OM, [adresa], Novi Sad, Srbija, u z.k upisana s adresom [adresa], 8. ŽM pok. K, [adresa], u z.k upisana s adresom Knin, Restoran „Petar Ožegović“, od kojih su svi osim tuženice 5. AM zastupani po privremenom zastupniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj GM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica], livada Torina površine 953 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Torina površine 1212 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Pod Pojatom površine 622 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Pod Pojatom površine 579 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dražica površine 3607 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dražica površine 3579 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Dražica površine 6384 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Dražica površine 5129 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Pod Pojatom površine 4219 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Pod Pojatom površine 370 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Pod Pojatom površine 1165 m2, k. č. br. [katastarska čestica], put Pod Pojatom površine 475 m2, k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište GM površine 1457 m2, k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište GM površine 586 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Jaruga površine 5370 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Gaj površine 950 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Gaj površine 2388 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma Gaj površine 8272 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Njiva površine 4118 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Pod Pojatom dol površine 2518 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada VRtline površine 1658 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Vrtline površine 1431 m2, k. č. br. [katastarska čestica]. livada Vrtline površine 1575 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Vrtline površine 1755 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Vrtline površine 906 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Vrtline površine 2849 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada površine 3309 m2 i oranica površine 3305 m2 U gaju njiva ukupne površine 6614 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada U gaju njiva površine 2831 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada U gaju njiva površine 5399 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak U gaju njiva površine 2162 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak U gaju njiva površine 2162 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada U gaju njiva površine 3478 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma Gaj površine 7959 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma Gaj površine 2730 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Koljanuša površine 10276 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Koljanuša površine 10207 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Koljanuša površine 3827 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Vrtlina površine 917 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Vrtlina površine 4550 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Vrtlina površine 1726 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma Gaj površine 1618 m2, k. č. br. [katastarska čestica], šuma Gaj površine 2572 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Gaj površine 557 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Vrtlina površine 1579 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Krpatak površine 1755 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Dolina površine 5035 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dolina površine 514 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dolina površine 1575 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Dolina površine 1676 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Vrebuše površine 2928 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Pavlovica površine 2370 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Pavlovica površine 4409 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Pavlovica površine 615 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Pavlovica površine 2579 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Luškovica površine 978 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Verbuša površine 1111 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Verbuša površine 1410 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Verbuša površine 2802 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Šuškovica površine 1306 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Šuškovica površine 3870 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Šuškovica površine 4089 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Ledina površine 2680 m2, k. č. br. [katastarska čestica], oranica Koveđinica površine 633 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 2431 m2 i livada površine 2431 m2 Ogradica ukupne površine 4862 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada površine 2003 m2 i pašnjak površine 2003 m2, Ogradica ukupne površine 4006 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Kutbabin dol površine 6006 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Kutbabin dol površine 1791 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak Kutbabin dol površine 1226 m2, k. č. br. [katastarska čestica]/P12, oranica Poprugov dol površine 2158 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Bobine njive površine 10027 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Grbića tavan površine 8240 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Grbića tavan površine 7636 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Poštak površine 2064 m2, k. č. br. [katastarska čestica], livada Poštak površine 2442 m2, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tuženici 1. – 8. dužni priznati te trpjeti da tužitelj temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi (str. 1-5 spisa), u bitnome naveo kako su nekretnine pobliže nabrojane u izreci presude imovina bivše kućne zadruge Bogunović iz [adresa], koje su njeni pokojni članovi podijelili na četiri diobene grane i to granu Ć. GM, Ć, Ć NM te ZM ud. G i njene kćeri C, na jednake dijelove. Premda u postupku brisanja kućne zadruge nije izvršena dioba po izjavi njenih članova ČM ud. GM, JM ud. T, MM ž. NM i ZM. G, te nekretnine su ostale upisane kao njihov posjed, svaka u ¼ dijela, a danas je na tužitelj upisan posjednikom u katastaskim evidencijama u ¼ dijela i to osnovom nasljeđivanja iza pok. bake ZM. U braku GMV i GM rođeno je više djece koji su u međuvremenu umrli ali je stvarni posjednik i suvlasnik predmetnih nekretnina bio pok. otac tužitelj IM, koji je jedini ostao na zemlji, a sva ostala djeca su davno odselila iz [adresa]. Kako je tužitelj jedini nastavio posjed i uživanje suvlasničkog dijela spornih čestica nakon smrti svog oca, a koji nasljedni dio odgovara suvlasničkom dijelu pok. ZM, podnio je tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva.

2. Tuženica 5. AM, uredno pozvana odgovoriti na tužbu, se nije očitovala niti sudjelovala u postupku do njegova zaključenja.

3. Preostalim tuženicima je, uslijed nemogućnosti dostave tužbe na odgovor, imenovan privremeni zastupnik koji je u odgovoru na tužbu u ovom postupku (str. 109 spisa) i odgovoru na tužbu u spisu posl.br. P-183/2024 koji je spojen na ovaj spis (str. 220 spisa) opreza radi osporio tužbu kao neosnovanu, pri čemu se nije protivio provedbi dokaznih prijedloga tužitelja.

4. U nastavku postupka stranke su ostale pri ranijim navodima.

5. Kako je iz tužbe razvidno da se ista temelji na stjecanju nekretnine dosjelošću, neprekidnim poštenim posjedom tužiteljice i njenih pravnih prednika tijekom dugogodišnjeg perioda, provedeni su svi predloženi dokazi na okolnosti vezane uz stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

6. Stoga su provedeni dokazi uviđajem na licu mjesta (str. 240-243 spisa) uz istodobno saslušanje svjedoka FM (str. 240-241 spisa) i FM (str. 241 spisa) te su pročitane dostavljene isprave: uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske od 27. svibnja 2020. (str. 6 spisa), nacrt zk. uloška broj [broj ZK uloška] i ZK uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 9-11, 233-239 spisa), izvod posjedovnog lista 12 k. o. [katastarska općina] (str. 12-15, 21-22 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gospiću posl.br. O-1132/10 od 15. prosinca 2010. (str. 16-17, 20 spisa), rješenje Kotarskog suda u Gračacu posl.br. Rz.674/61-5 od 26. svibnja 1961. (str. 18-19 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu posl.br. O.81/72-3 od 14. srpnja 1972. (str. 23-24 spisa), darovni ugovor sklopljen 14. travnja 1975. (str. 25-28 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu posl.br. O-81/88-4 od 9. prosinca 1988. (str. 29-30 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu posl.br. O-161/81-3 od 29. prosinca 1981. (str. 31-32 spisa), rješnje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu posl.br. O-55/84-6 od 1. kolovoza 1984. (str. 33-34 spisa), rješenje Općinskog suda u Gračacu posl.br. R1-47/00 od 30. kolovoza 2000. (str. 35-37 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda Gračac posl.br. O-34/93-4 od 15. rujna 1993. (str. 38-39 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu posl.br. O- 207/05 od 20. prosinca 2006. (str. 40-41 spisa), ugovor o darovanju od 22. prosinca 1977. (str. 42-45 spisa), nasljednička izjava AM od 2. veljače 2012. (str. 46-47 spisa), nasljednička izjava LM od 2. veljače 2012. (str. 48 spisa), ispis iz Geoportala (str. 49-51 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je osnovan

8. Tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih pravnih prednika.

9. Čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10. Obzirom tužitelj temelji svoje pravo na nasljeđivanju ZM, koja je bila jedan od članova kućne zadruge čije nekretnine su se razdijelile između članova, uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika koji su na području Hrvatske i Slavonije stupili na snagu 1. svibnja 1853. (u nastavku teksta: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91., 92/94., u nastavku teksta: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZV-a.

1. Ovo zato što je navedena kućna zadruga definirana Zakonom o kućnim zadrugama od 1889. kao skupno vlasništvo članova zadruge, a članom zadruge bila je svaka muška ili ženska osoba koja je rođena od roditelja zadrugara. Nakon ukidanja kućnih zadruga 1946. temeljem čl.2. Odluke AVNOJ-a o ukidanju pravnih propisa koji su bili na snazi u času neprijateljske okupacije (SL FNRJ br.4/45) i Zakona o nevažnosti pravnih propisa (SL FNRJ br.84/46) imovina kućnih zadruga je postala imovina članova zadruge. Kućne zadruge su bile imovinske i radne zajednice jedne ili više obitelji, na rodbinskoj osnovi, sa zajedničkom nepokretnom i pokretnom imovinom, bez određenih dijelova te na današnji dan više ne postoje.

11. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460. – 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ).

12. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

14. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom st. 4. istog čl. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 29. ZOVO na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću.

15. Međutim, ovaj propis je ukinut 8. listopada 1991., a 1. siječnja 1997. stupio je na snagu novi propis iz čl. 388. st. 4. ZV-a koji je propisao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

16. Ta je odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda RH poslovni broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. te je nakon toga izmijenjena novom odredbom suprotnog sadržaja.

17. U odlukama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04 i Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10 zauzeto je shvaćanje koje je i izraženo u odluci Vrhovnog suda RH posl.br. Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019. prema kojem proizlazi da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba toga Zakona.

18. Tom odlukom je Vrhovni sud RH obrazložio kako rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

19. Konačno, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

20. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

21. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu jesu li tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine, pri čemu se sud u velikom dijelu oslonio na utvrđenja na uviđaju na licu mjesta (str. 240- 243 spisa) te na iskaze svjedoka FM (str. 240-241 spisa) i FM (str. 241 spisa) koji su obzirom na godine života i činjenicu življenja na području na kojem leže sporne nekretnine osobno upoznati sa povijesnom životnom situacijom na tom području.

22. Same čestice u naravi pokrivaju veliko područje, pri čemu k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavljaju nekoliko zgrada, koje su po pokazivanju tužitelja dvije kuće ruševine, pomoćni objekt – roštilj, a koji na čestici 1689 i okolnim česticama obuhvaća njen pretežno središnji i jugoistočni dio te se nastavlja na čestice prema jugoistoku, dok je sjeverozapadni dio čestice kućnog broja 7 te dalje prema sjeverozapadu u posjedu tužiteljeve sestrične, zbog čega i tuži samo određene suvlasnike koji se odnose na njegovu granu obitelji.

23. Oba saslušana svjedoka su istovjetno iskazivali o načinu korištenja spornih čestica a koji odgovara uobičajenom načinu korištenja zemlje na tom području i koji su potvrdili način diobe zemljišta između nasljednika u kojem se u to vrijeme zemlja dijelila dogovorno u naravi, bez upisa u zemljišnu knjigu.

24. Sud je navode svjedoka prihvatio u cijelosti kao istinite obzirom su iskazani vrlo životno i logično te su u svim bitnim elementima sukladni jedni drugima i potvrđuju bitne elemente stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a odgovaraju i utvrđenom stanju na licu mjesta na kojem je vidljivo da je zemljište održavano te je zemljište jasno podijeljeno na spornim česticama između pojedinih grana obitelji, pri čemu je i na samoj k. č. br. [katastarska čestica] ograđen svaki dio koji je u posjedu pojedine grane obitelji, sa jasno vidljivom granicom korištenja i sa susjednim česticama.

25. Navedeno dodatno potvrđuju nasljednička izjava AM od 2. veljače 2012. (str. 46-47 spisa), nasljednička izjava LM od 2. veljače 2012. (str. 48 spisa), koje potvrđuju navode svjedoka o postojanju dogovora o podjeli imovine unutar tužiteljeve grane obitelji.

26. Dostavljena rješenja o nasljeđivanju u tom smislu nisu bila od posebne koristi osim za potvrđivanje rodoslovlja navedenog u tužbi, obzirom se temelje na zakonskim odredbama, a ne na raspolaganju nasljednika naslijeđenom imovinom.

27. Obzirom navedeni dokazi upućuju na osnovanost tužbenog zahtjeva a nijedan provedeni dokaz ne upućuje na suprotno, te istovremeno iskazi svjedoka upućuju na uistinu dugogodišnje nesmetano korištenje sporne nekretnine od strane tužitelja i njegovih prednika, a obzirom se oba svjedoka, rođena 1948. i 1941. godine sjećaju njegova korištenja još za vrijeme njihova djetinjstva, utvrđeno je kako su se prednici tužitelja nesmetano koristili spornim zemljištem kao vlastitim još u vrijeme važenja OGZ-a na ovim prostorima, prije stupanja na snagu ZOVO-a, to se i uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u ovom postupku prosuđuju po navedenim pravilima, a sve sukladno odredbi čl. 388. st. 2. ZV-a.

28. Stoga, kako je sukladno paragrafu 1477. OGZ-a vezano uz Načelno mišljenje Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. kriterij utvrđivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću trajanje i poštenje posjeda, a poštenje proizlazi već iz činjenice da su se prednici tužitelja nesmetano koristili zemljištem za potrebu izgradnje obiteljske kuće i nitko od upisanih vlasnika se nije tome protivio a što bi se sigurno dogodilo da je postojao određeni spor obzirom je riječ o malom naselju i suseljani se međusobno poznaju, utvrđeno je kako je tužitelj samostalno i putem svog pravnog prednika, ispunio uvjete propisane čl. 1477. OGZ-a te je sukladno čl. 388. st. 2. ZV-a tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

U Gospiću 24. travnja 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćnici Danijeli Cvijanović, odvjetnici u Gospiću, Dr. Franje Tuđmana 8, putem e-oglasne ploče

- tuženici AM, [adresa], osobno

- ostalim tuženicima po privremenom zastupniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u [adresa]