REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-185/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Petri Brkljačić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja Projekt Gredice d.o.o. OIB: 03310300901 iz Zagreba, Ulica Antuna Nemčića 9, zastupanog po punomoćniku Petru Ćubeli, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. protustranke BČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], II. protustranke AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], III. protustranke BČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], IV. protustranke FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. protustranke GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 24. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina od 18. ožujka 2025..

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu od 18. ožujka 2025. navodi da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina koja se sastoji od zk.č.br. 293/56, oznake zemljišta: oranica, [adresa], površine: 1080 m2, a kojoj su kao suvlasnici upisani ĐČ za 100/300 dijela, PROJEKT GREDICE d.o.o. za 100/300 dijela i BČ za 100/300 dijela. Ističe nadalje da je ĐČ preminula (ostavinski postupak se vodi pred ovim sudom pod posl. br O-5776/2018) te da su njeni zakonski nasljednici ŽČ (kćer) te po pravu predstavljanja BČ (nevjesta), BČĆ, FČ i GČ (unuci). Obzirom da navodi da među suvlasnicima nije moguće izvršavanje vlasničkih ovlaštenja na način kako do predviđa Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te da protustranke ne žele potpisati i provesti geometrijsku diobu, predlagatelj predlaže da se u ovome postupku provede razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom – prodajom predmetne nekretnine i podjelom kupovnine sukladno odredbama Ovršnog zakona.

2. Uz prijedlog dostavlja: neslužbenu kopiju zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu u odnosu na koju predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice ( list 3 spisa), te predlaže izvršiti uvid u spis ovoga suda poslovni broj O-5776/2018 te provesti očevid i geodetsko vještačenje.

3. Iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da se ista sastoji od zk.č.br. 293/56, oznake zemljišta: oranica, [adresa], površine: 1080 m2, te da su na istoj kao suvlasnici upisani ĐČ za 100/300 dijela, PROJEKT GREDICE d.o.o. za 100/300 dijela i BČ za 100/300 dijela.

4. Uvidom u spis ovoga suda poslovni broj O-5776/2018 iza pok. CČ utvrđeno je:

- da su zakonskim nasljednicima pok. CČ utvrđeni: kćerka AČ i sin KČ koji je tijekom postupka preminuo, a njegovim nasljednicima utvrđeni su: supruga BČ i djeca: FČ, GČ i AČĆ;

- da su ostavinskom imovinom ostaviteljice utvrđena novčana sredstva na tekućem računu u iznosu od 2.203,48 kn na dan smrti, dospjelo neisplaćeno mirovinsko primanje od HZMO u iznosu od 1.481,92 kn i osobno vozilo neznatne vrijednosti;

- da je nasljednica AČ istaknula da potražuje nužni dio te da se kao ostavinska imovina ostaviteljice imaju utvrditi i suvlasnički dijelovi nekretnina koji glase na ostaviteljicu uključiv i nekretnine upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koje su predmet ovoga postupka), te da se sunasljedniku KČ u njegov nasljedni dio uračunaju darovi primljeni od ostaviteljice;

- da je, između ostalih darovanja učinjenih u korist KČ, Ugovorom o darovanju od 1. prosinca 1998. ostaviteljica darovala KČ cijeli svoj suvlasnički dio nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – dio kčbr. [katastarska čestica]/2F (kčbr. [katastarska čestica]) koji se u naravi sastoji od 100 čhv zemljišta i suvlasničkog dijela stambene obiteljske kuće i dvora u [adresa], na kojoj je ostaviteljica bila upisana pod imenom ĐČ kao nositelj prava korištenja u 100/400 dijelova nekretnine kčbr. [katastarska čestica]/2F – oranica Sigetje u Jagnedju površine 400 čhv kao ZK tijelo AI koje je uknjiženo kao društveno vlasništvo, te da je navedena čestica raspisana pod brojem Z-38127/2020 od 3. rujna 2020. te je u zk. ul. [broj ZK uloška] Stenjevac ostala upisana kčbr. [katastarska čestica] oranica, [adresa] površine 1080 m2 koja u naravi odgovara kčbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] Samoborska cesta površine 211 m1 (kuća, [adresa], površine 158 m2 i dvorište površine 125 m2 upisana u posjedovni list br. 1579 k. o. [katastarska općina] na ima BČ;

- čitanjem zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sud je utvrdio da je u istome ostaviteljica pod imenom ĐČ bila upisana kao nositelj prava korištenja u 100/400 dijelova nekretnine zk.č.br. 293/2F - oranica Sigetje u Jagnedju površine 400 čhv kao ZK tijela AI koje je uknjiženo kao društveno vlasništvo. Ista je nekretnina zk.č.br. 293/2F pod brojem Z-38127/2020 03.09.2020. raspisana na: zk.č.br. 293/56 oranica, [adresa] površine 1080 m2, zk.č.br. 293/57 kuća broj 156 (103m2), dvorište (141 m2) i dvorište (100 m2), [adresa], ukupne površine 344 m2 i zk.č.br. 293/58 dvorište, [adresa], ukupne površine 15 m2 te su zk.č.br 293/57 i zk.č.br. 293/58 otpisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisane kao vlasništvo OČ, dok je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ostala upisana zk.č.br. 293/56 uz upisano pravo korištenja na ime ostaviteljice u 100/400 dijelova. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] - [adresa], površine 211 m2 (KUĆA, [adresa], površine 158 m2 i dvorište, površine 125 m2) upisana je u posjedovnom listu broj 1579 k. o. [katastarska općina] na ime BČ. Iz navedenog slijedi da je ostaviteljica KČ za života darovala svojih 100/400 dijelova prava korištenja nekadašnje zk.č.br. 293/2F (sada 293/56 k. o. [katastarska općina]), koja u naravi odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: O-5776/2018-20 od 16. prosinca 2020. preinačenim rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl.br. Gž- 757/2021 od 16. srpnja 2021. prekinut ostavinski postupak iza pok. CČ, kćeri B iz [adresa] te je AČ u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja upućena pokrenuti parnicu osim protiv BČ i protiv AČĆ (OIB: [osobni identifikacijski broj], FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i GČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], svih iz [adresa], radi utvrđenja vrijednosti nužnog dijela i radi vraćanja u ostavinu dara koji je ostaviteljica, kao darovateljica učinila KČ kao daroprimcu Ugovorom o darovanju cijelog svog suvlasničkog dijela nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dio kčbr. [katastarska čestica]/2F (kčbr. [katastarska čestica]) sve k. o. [katastarska općina] koji se naravi sastoji od 100 čhv zemljišta i suvlasničkog dijela stambene obiteljske kuće i dvora u [adresa], na kojem je Ugovoru o darovanju nekretnina darovateljica ovjerila svoj potpis 1. prosinca 1998. pod brojem OV-12809/98 kod javnog bilježnika Marije Bakotić iz Zagreba, zatim Ugovorom o darovanju na kojem je ostaviteljica ovjerila svoj potpis 1. prosinca 1998. pod brojem OV-12808/98 kod javnog bilježnika Marije Bakotić iz Zagreba i Aneksa tom Ugovoru od 3. rujna 2007. na temelju kojeg je na nasljednika KČ preneseno 535/2890 dijelova nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] te Aneksa Ugovora o darovanju nekretnina od 1. prosinca 1998. sklopljen između ostaviteljice i nasljednika KČ **.**.2005. kojim je ostaviteljica darovala 1/6 dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu kojim je tim darom nasljednici AČ povrijeđeno pravo na nužni dio. Istim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog AČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da se kao ostavinska imovina ostaviteljice utvrdi 100/400 dijelova prava korištenja nekretnine zk.č.br. 293/56 - oranica, [adresa], površine 1080 m2 (ranije zk.č.br. 293/2F oranica Sigetje u Jagnedju, površine 400 čhv), uknjižene kao društveno vlasništvo, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je ostaviteljica u teretovnici C pod Rbr. 2.1. upisana kao: „ ĐČ, [adresa].

- dakle utvrđeno je da je ostaviteljica za života darovanjem učinjenim u korist KČ raspolagala nekretninom koja je predmet ovoga postupka, slijedom čega se ista ne može smatrati ostavinskom imovinom u smislu odredbe čl. 5 st. 3 Zakona o nasljeđivanju, već ista nekretnina može eventualno biti predmetom povrata dara u ostavinu, ukoliko bi se u parnici utvrdilo da je navedenim darovanjem povrijeđeno pravo na nužni dio sunasljednice i to u dijelu u kojem je njezin nužni dio povrijeđen.

5. Predmet u ovoj izvanparničnoj stvari je razvrgnuće suvlasništva nekretnine, slijedom čega su za predmetni postupak mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV).

6. Odredbom čl. 47 st. 1 ZV određeno je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je to moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva, dok je odredbom čl. 55 st.1 ZV određeno da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći da iz onoga svoga suvlasničkog dijela s kojim je sudjelovao u razvrgnuću a koji mu istodobno prestaje. Slijedom iznijetog, kad odluka suda o razvrgnuću suvlasništva nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi glasi na osobe koje kao suvlasnici nisu upisane u zemljišnim knjigama, ne može nastupiti učinak prestanka suvlasništva i stjecanja prava vlasništva odnosno ne bi se mogli ostvariti stvarnopravni učinci razvrgnuća pa bi vođenje izvanparničnog postupka u takvoj situaciji bilo bespredmetno jer se stranke ne bi mogle izjasniti niti o tome da li su im sporne okolnosti glede spora o veličini suvlasničkih omjera, o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika, o predmetu diobe ili o opsegu zajedničke stvari.

7. Budući da iz stanja zemljišne knjige koja u ovome postupku predstavlja javnu ispravu čija se potpunost i istinitost presumira proizlazi da II. -V. protustranke nisu upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici nekretnine koja je predmet postupka, već je kao suvlasnica u zemljišnoj knjizi i dalje upisana njihova pravna prednica pok. ĐČ, a da kao stranke u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine moraju biti navedeni svi zemljišnoknjižni (su)vlasnici, jer upravo odredba članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima daje isključivo pravo suvlasnicima na razvrgnuće suvlasničke zajednice, to je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao u izreci. Naime iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranke (pasivno legitimirani pravni subjekti u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZV, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Iz navedenog proizlazi i da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine. Dakle, dioba suvlasničke zajednice može se provoditi samo među suvlasnicima. Sud smatra da su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Posljedično, prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici. Zemljišnoknjižni suvlasnici su u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari pa se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina (pravno shvaćanje građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018.).

8. Ovaj sud smatra da osobe koje bi mogle biti eventualni suvlasnici nekretnine, tj. osobe koje bi mogle steći pravo vlasništva na nekretnini: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem / dosjelošću), na temelju odluke suda (npr. rješenjem o dosudi) ili drugog tijela (npr. rješenjem o izvlaštenju) ili na drugi način ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku, tj. da im nedostaje procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knjigu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli, jer je ta činjenica bitna za utvrđivanje načina diobe i snošenja troškova razvrgnuća (članak 50. i članka 54. ZV-a). Uvidom u ostavinski spis iza pok CČ proizlazi da predmetna nekretnina nije ušla u sastav ostavinske imovine iza pokojne CČ iz kojeg razloga ista nije mogla niti biti provedena u zemljišnoj knjizi, odnosno prethodno je pitanje postoji li osnova za vraćanjem navedene nekretnine kao dara učinjenog u korist KČ u ostavinu radi povrede nužnog dijela sunasljendice i u kojem omjeru čime će se tek utvrditi tko su nasljednici na istoj, koliko je njihovo nasljedno pravo i tko će nakon pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka biti (su)vlasnik nekretnine koja je predmetom ovoga postupka.

9. Kako II.-V. protustranke nisu upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, već je kao suvlasnica u zemljišnoj knjizi i dalje upisana njihova pravna prednica pok. CČ ĐČ koja je preminula **.**.2012., a ne postoji niti pravomoćna odluka suda u vidu pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ili naknadno pronađenoj imovini (čl. 126. st. 1. ZV) o stjecanju suvlasništva II.-V. protustranke u odnosu na predmetnu nekretninu, u ovom slučaju za sada ne postoji pretpostavka za razvrgnuće iz odredbe čl. 47. st. 1. ZV.

10. Dakle, iako se nasljednici smatraju vlasnicima/suvlasnicima ostavinske imovine od trenutka smrti ostavitelja te upis u zemljišnu knjigu nije preduvjet njihova raspolaganja imovinom ostavitelja, pitanje predstavlja li nekretnina ostavinsku imovinu, te pitanje prava na nasljedstvo i nasljednih omjera, do okončanja ostavinskog postupka predstavlja prethodno pitanje o kojemu naslovni sud ne može odlučivati u ovom izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva, već je, da bi sud proveo razvrgnuće, nužno potrebno utvrđenje o tome tko je suvlasnik i u kojem omjeru nekretnine za koju se traži razvrgnuće, što je moguće utvrditi isključivo nakon provođenja ostavinskog postupka pok. CČ u odnosu na predmetnu nekretninu. To iz razloga jer je predmetni izvanparnični postupak nesporan postupak u kojemu se ne mogu izvoditi dokazi o vlasništvu, a niti je svrha izvanparničnog postupka sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, upravo suprotno sređeno zemljišnoknjižno stanje je osnovni preduvjet za provedbu razvrgnuća suvlasništva nekretnina. Kao što je već navedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke udjele onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi. Ovakvo stajalište suda u skladu je sa praksom Županijskog suda u Puli-Pola, Gž-34/2020 od 13. veljače 2020., Županijskog suda u Zadru, Gž-997/2017 od 30. travnja 2020., Županijskog suda u Rijeci, Gž- 3668/2020 od 12. srpnja 2022., Županijskog suda u Karlovcu, Gž-151/2025 od 8. travnja 2025.

11. Valja napomenuti da je sud vodeći se načelom efikasnosti i svrsishodnosti rješenje donio temeljem odredbe čl. 14 st. 1 Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23) bez dostave prijedloga na odgovor protustrankama. Naime ovdje je riječ o izvanparničnom postupku, a ne o parničnom pa se odredbe ZPP-a u izvanparničnom postupku ne primjenjuju automatizmom, nego shodno, na odgovarajući način, uvažavajući sustav i svrhu izvanparničnog postupka. Predmetno dostavljanje prijedloga bi samo protustrankama, ali i predlagatelju stvorilo nepotrebne troškove. Također dostavljanje prijedloga ne bi na bilo koji način utjecalo na odluku suda u ovoj pravnoj stvari, jer kao što je naprijed iznijeto postupak razvrgnuća suvlasništva ne služi sređivanju zemljišnoknjižnog stanja, a niti isključuje potrebu da se ponekad prije njega mora provesti ostavinski postupak. Upućuje se predlagatelj da je ovlašten podnijeti novi prijedlog u kojemu će pravilno naznačiti sve protustranke u ovome postupku kako bi se mogao provesti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina nakon što protustranke budu uknjižene kao suvlasnici nekretnine.

U Zagrebu 24. travnja 2026.

Sudac:

Petra Brkljačić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o istoj odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA:

1. Predlagatelju po pun.