Poslovni broj: Us I-1471/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice LP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, OIB: 95131524528, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednika suda pod poslovnim brojem 14 Su-255/2012), radi obnove postupka priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 26. ožujka 2026. u nazočnosti tužiteljice i u odsutnosti tuženika, 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-562-02/25-12/1, Urbroj: 522-4/1-1-1-25-2 od 12. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-562-02/25-12/1, Urbroj: 522-4/1- 1-1-25-2 od 12. svibnja 2025. odbačen je prijedlog za obnovu postupka tužiteljice radi priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

2. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tužiteljica u bitnom navodi da je njezin prijedlog je faktično odbačen samo iz razloga što je prema navodima tuženika podnijela zahtjev 06.05.2020., dakle nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 137/09), a novi Zakon da ne otvara rok za podnošenje zahtjeva za priznanje statusa članu obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po osnovi bolesti. Tuženik očito nema na umu da je njen suprug umro kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata dana 26.03.1999., i da je njegova smrt nastupila uslijed bolesti koju je zadobio u ratu kao branitelj. I sada, ako je raniji Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji omogućavao podnošenje zahtjeva za priznanje statusa članu obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, a ovaj novi takvo što ne poznaje, nije jasno kako ona nema pravo na to. Ovdje da je jedino odlučno koji zakon treba primijeniti, tj. onaj koji je bio na snazi u vrijeme smrti njenog supruga ili pak onaj koji je na snazi u vrijeme kada je ona podnijela zahtjev. Ističe da nema uopće dvojbe da je to onaj raniji koji je bio na snazi u vrijeme smrti njenog supruga, jer su tada nastupile posljedice oboljenja, a k tome je taj zakon za nju povoljniji. Pošto mi taj zakon navedeno pravo omogućava, očito je da je ima zakonsko pravo na podnošenje prijedloga za obnovu postupka radi priznanja statusa člana obitelji smrtno strada log hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Uskratom tog prava, odnosno odbačajem prijedloga za obnovu postupka, tuženik da je postupio nezakonito. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže poništenje osporenog rješenja tuženika.

3. U odgovoru na tužbu tuženik nakon iznošenja u bitnom navoda tužbe, te utvrđenja iz podataka spisa predmeta, a koji su sadržani i u obrazloženju osporenog rješenja i citiranja odredbe članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku u bitnom navodi da ispitujući prijedlog tužiteljice za obnovu postupka za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog branitelja iz Domovinskog rata, pok. RP od dana 10. veljače 2025. utvrđeno je sukladno članku 126. stavak 1. ZUP-a kako nema novih okolnosti koje bi bile osnova za obnovu postupka. Tužiteljica svoj prijedlog za obnovu postupka nije učinila vjerojatnim, budući je zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odbačen kao neosnovan uz obrazloženje da novim Zakonom nije dana mogućnost priznavanja statusa smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata zbog bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske primjenom članka 6. stavka 1. točke d) Zakona. Opreza radi tuženik napominje, da rješenje prvostupanjskog tijela od 14. prosinca 2000. na koje se poziva tužiteljica u zahtjevu od 10. veljače 2025., a kojim rješenjem je tužiteljici priznat status člana obitelji umrlog pripadnika oružanih snaga [adresa] ČP s obzirom da je vještačenjem medicinskog tima utvrđena uzročno posljedična veza smrti uslijed bolesti koja se može dovesti u vezu s fizičkim naporima koje je obavljao u vojsci toga dana, poništeno je rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata KLASA: UP/II-562-02/01-1704/3, URBROJ: 519-04-3-01-2 od 15. ožujka 2001. Navedenim rješenjem tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu s obrazloženjem da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 6. stavak 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Imenovana je protiv tog rješenja podnijela tužbu koja je odbijena presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, Broj: Us- 5451/2001-4 od 26. svibnja 2004. Tužiteljica svoj prijedlog za obnovu postupka nije učinila vjerojatnim, budući je zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odbačen kao neosnovan uz obrazloženje da novim Zakonom nije dana mogućnost priznavanja statusa smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata zbog bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te uz poziv na članak 6. stavak 1. točku d) Zakona kojim je propisano je da je smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je: umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine", br. 137/09. od 13.11.2009.g. koji je stupio na snagu 21.11.2009.). Zaključno, tuženik navodi da iz dokaza priloženih uz prijedlog za obnovu postupka je utvrđeno kako tužiteljica nije priložila ni jedan novi dokaz, odnosno svoj prijedlog za obnovu postupka temelji na dokazima koji su istog sadržaja kao i dokazi u ranijem postupku, stoga je drugostupanjsko tijelo ispravno utvrdilo da imenovana nije učinila vjerojatnom okolnost na kojoj temelji svoj prijedlog te je isti rješenjem ispravno odbačen. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbu tužiteljice kao neosnovanu.

4. Tuženik je podneskom od 25. kolovoza 2025. podnesenim po generalnom opunomoćeniku Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu u bitnom ostao pri navodima iz odgovora na tužbu

5. U sporu je održana rasprava 26. ožujka 2026., a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti, a na kojem je tužiteljica navela da u spis prilaže rješenje Ureda državne uprave u splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Odsjeka za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata od 14. travnja 2009., a iz kojeg rješenja da je razvidno da je tužiteljica podnijela zahtjev 26. srpnja 2005., dakle u propisanom roku a ne 6.svibnja 2020. kako se to utvrđuje u osporenom rješenju. Nadalje , u spis dostavlja rješenje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od 14. rujna 2009. g. kojim je poništeno rješenje Ureda državne uprave u splitsko - dalmatinskoj županiji, Službe za društvene djelatnosti, Odsjeka za hrvatske brani telje iz Domovinskog rata od 14. travnja 2009., i predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak zbog propusta učinjenih od strane prvostupanjskog tijela. Prilaže u spis i rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja od 11. siječnja 2019. a iz kojeg je razvidno da je rješavajući po žalbi Ministarstvo utvrdilo da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka.

6. U dokaznom postupku Sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i pregledao cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj Sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog spora u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika kojim je odbačen prijedlog tužiteljice za obnovu postupka priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

10. Među strankama je sporno je li pravilno i zakonito osporeno rješenje tuženika.

11. Iz podataka spisa predmeta je razvidno da je tužiteljica dana 10. veljače 2025. podnijela prijedlog za obnovu postupka za priznavanje prava smrtno stradalog branitelja iz Domovinskog rata pok. RP u kojem navodi da je pok. RP bio dragovoljac Domovinskog rata od 30. lipnja 1991. te da je 26. ožujka 1999. tijekom vršenja vojnih zadaća u uniformi Hrvatske vojske i preminuo. Opisuje dosadašnji tijek postupka te navodi da ostaje činjenica da je pogoršano zdravstveno stanje i smrt izravno povezana s ratnim zbivanjima na prvoj crti bojišnice, te da je smrt nastupila na izvršenju vojne vježbe u uniformi Hrvatske vojske, pa stoga predlaže obnovu postupka za priznavanje statusa smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pok. RP. Uz prijedlog tužiteljica je dostavila potvrdu Ministarstva obrane RH, Uprave za obranu Split, Ureda za obranu Split-2 od 21. veljače 2005. o statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata- dragovoljca pok. RP, ratni put Ministarstva obrane RH, Glavnog stožera OSRH, III. zborno područje OSRH Knin, VP 1107 Split od 26. svibnja 1999. i mišljenje Stručnog tima za vještačenje KBC Rijeka od 30. studenog 2009.

12. Nadalje, iz podataka spisa predmeta je razvidno da je:

- rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Odsjek za hrvatske branitelje i ljudska prava, Pododsjeka za hrvatske branitelje, Split, klasa: UP/I-562-02/20 04/00011, urbroj:

2181/1-07/546-20-2 od 26. svibnja 2020. odbačen zahtjev tužiteljice za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

- da je rješenjem tuženika Klasa: UP/II-562-02/20-16/1, Ubroj: 522-05/1-1-1-20- 2 od 16. rujna 2020. odbijena žalba tužiteljice s obrazloženjem kako je tužiteljica zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata podnijela 6. svibnja 2020., odnosno nakon stupanja na snagu Zakona o izmijeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine broj 137/09), a kojim zakonom nije dana mogućnost priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata zbog bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske primjenom članka 6. stavak 1. točke d) Zakona.

- da je presudom Upravnog suda u Splitu poslovni broj: 18 UsImio-403/20 od 2. prosinca 2020., koja je potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-452/21 od 19. travnja 2021., odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenjem rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja, Klasa: UP/II-562 02/20-16/1, Urbroj: 522-05/1-1-2-20-2 od 16. rujna 2020.

13. Odredbom članka 123. stavka 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21; dalje ZUP) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Stavkom 3. istog članka propisano je da stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza.

14. Odredbom članka 126. stavka 1. ZUP-a propisano je da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom . Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

15. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, po ocijeni ovog suda, pravilno i zakonito je osporeno rješenje tuženika, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne uprave stvari.

16. Naime, polazeći od sadržaja prijedloga za obnovu postupka i priloga uz isti pravilno tuženik zaključuje da tužiteljica prijedlog za obnovu postupka nije učinila vjerojatnim obzirom da tužiteljica nije priložila niti jedan novi dokaz odnosno svoj prijedlog za obnovu postupka temelji na dokazima koji su istog sadržaja kao i dokazi u ranijem postupku niti novim činjenicama, čime tužiteljica nije učinila vjerojatnim okolnost na kojoj temelji svoj zahtjev, pa je stoga pravilno pozivom na odredbu članka 126. stavka 1. ZUP-a takav prijedlog tužiteljice odbačen.

17. Ujedno za istaći je da pravilno tuženik u osporenom rješenju navodi da se ovdje radi o materijalno-pravnom roku prekluzivne naravi koji se kao takav ne može produžiti odnosno čijim protekom nema zakonske mogućnosti za vođenjem odnosno pokretanjem postupka i ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dakle, prestaje pravo na poduzimanje određene radnje u postupku.

18. Kod ovakvog stanja stvari, ni ostali prigovori tužiteljice nisu osnovani niti su od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

19. U svemu izloženom, po ocijeni ovog Suda, osporeno rješenje je pravilno i zakonito, u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno te je pravilno primijenjen materijalni propis, a upravo suprotno prigovorima tužitelja. Također, nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

20. Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS -a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci.

U Splitu 24. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici,

- tuženiku, po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29a, uz povrat spisa upravnog tijela tuženiku po pravomoćnosti

- u spis.