Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

K-463/2020-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sutkinji Snježani Markuš kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Božene Trupković, u kaznenom predmetu protiv optuženog JZ, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu (dalje: ODO u Karlovcu) broj KO-DO-1859/2020 od 30. listopada 2020., na raspravi dovršenoj 21. travnja 2026. u nazočnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Karlovcu Ane- Marije Turkalj, oštećenog KZ, opunomoćenika ošt. Luke Lenića, odvjetnika u [adresa], optuženika i branitelja Darka Gojaka, odvjetnika u Karlovcu, koja presuda je javno objavljena 24. travnja 2026., izrekao i

p r e s u d i o  j e

I.Na temelju članka 544. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje: ZKP/08.) kazneni nalog ovoga suda broj K-463/2020-2 od 7. prosinca 2020., stavlja se izvan snage.

Optuženi JZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J i CZ rođene K, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], Bana [adresa], državljan in RH, hotelijersko - turistički tehničar, zaposlen u Hrvatskim  autocestama,  rastavljen,  otac  dvoje djece, neosuđivan,

k r i v  j e

što je:

II. 16. kolovoza 2020., u 14,57 sati, u Netretiću, na autocesti A1, upravljajući teretnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka], vlasništvo trgovačkog društva Hrvatske autoceste d.o.o., protivno članku 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 108/17, 70/19 i 42/20) lakomisleno smatrajući da neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, dolaskom na 54 km i 200 m navedene autoceste, započeo kretati se vožnjom unatrag u smjeru Novigrada, prometnom trakom namijenjenom za zaustavljanje vozila u nuždi, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinom i ne vodeći pri tom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja, uslijed čega je stražnjom stranom teretnog vozila udario u KZ dok je isti stajao na navedenoj prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi, ispred prednje strane svog osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], a kojom prilikom je KZ zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu iščašenja desnog koljena bez ozljeda velikih krvnih žila,

III.

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje: KZ/11.), a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11., pa se na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11.

IV.

o s u đ u j e

na novčanu kaznu u iznosu od 40 (četrdeset) prosječnih dnevnih dohodaka u RH u visini od 50,03 eura, a čiji umnožak iznosi 2.001,20 eura.

V.Na temelju članka 42. stavka 6. KZ/11., optuženik je dužan novčanu kaznu platiti u roku 6 (šest) mjeseci.

VI.Na temelju članka 42. stavka 7. KZ/11., ukoliko optuženik u cijelosti ili djelomično ne plati novčanu kaznu u roku od 6 (šest) mjeseci zbog znatnog pogoršanja imovinskih prilika do kojih je došlo bez njegove krivnje, sud može na njegov zahtjev produljiti rok plaćanja do 24 (dvadeset i četiri) mjeseca ili odrediti obročnu otplatu u tom roku.

VII.Na temelju članka 43. stavka 1. KZ/11., ako novčana kazna nije plaćena u cijelosti ili djelomično u roku od 6 (šest) mjeseci a ne postoje uvjeti iz članka 42. stavka 7. KZ/11., naplatit će se prisilno putem ovlaštene instituc ije sukladno odredbama posebnog zakona.

VIII.Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08., optuženik je dužan nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 804,41 eura i iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 100,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe kao i naknaditi nužne izdatke oštećenika te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika, koji trošak će se odrediti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.ODO u Karlovcu podiglo je optužnicu protiv JZ da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11., činjenično i pravno opisano u izreci presude.

2.Razmatrajući optužnicu ODO u Karlovcu sud je našao kako podaci u optužnici i spisu predmeta pružaju dovoljno osnove za izdavanje kaznenog naloga pa je 7. prosinca 2020. donio presudu poslovni broj K-463/2020-2 kojom je na temelju članka 541. ZKP/08. izdao kazneni nalog kojim je za predmetno kazneno djelo optuženika osudio na novčanu kaznu u iznosu od 30 dnevnih iznosa u RH odnosno 887,12 eura, na koju presudu je optuženik stavio prigovor. Predmetna optužnica potvrđena je ovosudnim rješenjem broj Kov-7/2021-6 od 20. rujna 2021.

3.Kod očitovanja o osnovanosti optužnog akta, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim slijedom čega je obranu iznio na kraju dokaznog postupka.

4.U dokaznom postupku na temelju suglasnosti stranaka pročitan je iskaz oštećenog KZ na listu 136 i 137 spisa. Ispitani su stalni sudski vještak dr. med. Petar Milošević i stalni sudski vještak prometne struke ing. Mišo Barić. Pročitana je slijedeća materijalna dokumentacija: zapisnik o očevidu (list 3-4), situacijski plan prometne nesreće (list 23), fotodokumentacija prometne nesreće (list 24), prijava ozljeda Opće bolnice Karlovac za KZ (list 7), snimka nadzorne kamere i izvješće o pregledu snimke video nadzora (list 14-15), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta (list 13), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 14), medicinska dokumentacija za KZ (list 57-61), radna uputa za rad ophodara od 23. siječnja 2020. i izvještaj HAC-a, Samostalnog odjela za unutarnju kontrolu od 21. kolovoza 2020. (list 103-123), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Petra Miloševića na listu 157 i 158 spisa, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ing. Miše Barića na listu 144 do 149 spisa. Kao zadnji dokaz prije ispitivanja optuženika pročitan je izvadak iz kaznene evidencije na listu 63 spisa. Na kraju dokaznog postupka optuženik je iznio obranu.

5.Na temelju članka 421. stavka 2. i 4. ZKP/08. kao nevažni i odugovlačeći odbijeni su dokazni prijedlozi obrane za ispitivanjem u svojstvu svjedoka OZ, ŽZ i DZ jer se ne radi o svjedocima koji su neposredno svjedočili kritičnom događaju pa njihovi iskazi nisu relevantni u ovom postupku a njihovim izvođenjem bi se nepotrebno odugovlačio ovaj kazneni postupak .

6.Svjedok oštećeni KZ iskazao je da je 16. kolovoza 2020. oko 14,45 sati upravljao vozilom marke Golf, autocestom A1 iz smjera Rijeke u smjeru Osijeka te mu se negdje u predjelu [adresa] na vozilu upalila lampica od ulja pa se zaustavio u traku namijenjenu za zaustavljanje vozila u nuždi s time da ni je stavio trokut niti ispred niti iza vozila, zbog čega je naknadno prekršajno kažnjen. Izašao je iz vozila na suvozačeva vrata iz sigurnosnih razloga jer je na autocesti bilo prometno, otvorio haubu i htio sipati ulje. Vidio je da se negdje na udaljenosti ispred njega nekih 100 do 200 metara u istoj zaustavnoj traci nalazi zaustavljen HAC-ov kombi tj. ophodarsko vozilo kojemu je na krovu bila upaljena signalizacija žute boje tj. rotirka. Dodao je da se okrenuo licem prema prednjem dijelu svog vozila i nakon nekih tridesetak sekundi osjetio udarac u zadnju stranu tijela u predjelu potkoljenica od kojeg udarca su mu ispala koljena i pao je na tlo kao pokošen. Istaknuo je da između njegovog vozila i tog kombija nije bilo nikakve prepreke koja bi onemogućavala n jihovo međusobno viđanje, nije bio zavoj, bio je sunčan i lijep dan. Ne zna iz kojeg razloga je vozač kombija poduzimao vožnju unatrag i pritom ga udario zadnjim dijelom kombija, misli da je u pitanju željezna stepenica. Na pitanje stranaka oštećenik je pojasnio da se nekih 15 do 20 min prije kritičnog događaja zaustavio na benzinskoj pumpi na autocesti da kupi motorno ulje a zbog gužve na pumpi krenuo je dalje s namjerom da se zaustavi negdje na autocesti, na traci namijenjenoj za zaustavljanje vozila u nuždi, i po potrebi natoči ulje, s time da mu u trenutku kupovine ulja na pumpi još nije svjetlila lampica.

7.U obrani optuženik je iskazao da je kritične zgode upravljao navedenim teretnim vozilom unatrag, prometnom trakom namijenjenom za zaustavljanje vozila u nuždi jer je od policije i HAC-a kao poslodavca, dobio pisani nalog da prati začelje kolone. Iskazao je da je gotovo 10 km. vozio unatrag prateći začelje kolone prije nego što se dogodila ova prometna nesreća a prilikom vožnje unatrag gledao je u lijevi i u desni retrovizor s time da je 5% manje gledao u desni retrovizor budući da je više pratio lijevu stranu na kojoj se odvijao promet a ne desnu gdje se nalazila odbojna ograda. Istaknuo je da je u vozilu bio sam i da nikoga nije imao izvan vozila koji bi ga navigirao te je oštećenika uočio tek po udarcu u njega kada je stražnjom stranom teretnog vozila udario u oštećenika dok je isti stajao u prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi ispred prednje strane svog osobnog vozila. Dodao je da se nakon ove prometne nesreće promijenio protokol postupanja u HAC-u, na način da se začelje kolone više ne prati a poglavito ne vožnjom unatrag već postoje kamere na vozilu. Misli da je glavni razlog ove prometne nesreće to što mu je oštećenik bio u mrtvom uglu jer je njegovo teretno vozilo šire od osobnog vozila oštećenika, a što je potvrdio i policajac koji je došao na očevid prometne nesreće. Prigovara nalazu i mišljenju prometnog vještaka u dijelu gdje vještak navodi da se kretao 10 km/h, misli da se kretao brzinom ne većom od 5 km/h.

8.Nakon provedenog dokaznog postupka, na temelju savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi te uspoređujući iste s obranom optuženika, sud je utvrdio da je optuženik svojim postupanjem ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11.

9.Iz materijalne dokumentacije u spisu tj. zapisnika o očevidu, situacijskog plana prometne nesreće, fotodokumentacije mjesta nesreće te snimke nadzorne kamere kojom se nadzire odvijanje prometa autocestom A1, razvidne su okolnosti pod kojima je došlo do predmetne prometne nesreće u kojoj je oštećeni KZ zadobio teške tjelesne ozljede. Nije sporno da je optuženik 16. kolovoza 2020. u 14,57 sati, u Netretiću, na autocesti A1, upravljao teretnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka], vlasništvo trgovačkog društva Hrvatske autoceste d.o.o., vožnjom unatrag u smjeru Novigrada, prometnom trakom namijenjenom za zaustavljanje vozila u nuždi, kojom prilikom je stražnjom stranom teretnog vozila udario u KZ dok je isti stajao na navedenoj prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi, ispred prednje strane svog osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], kojom prilikom je oštećenik zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu iščašenja desnog koljena bez ozljeda velikih krvnih žila.

10.Sporno je da li se je optuženik kritične zgode, lakomisleno smatrajući da neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, dolaskom na 54 km i 200 m navedene autoceste, započeo kretati vožnjom unatrag u smjeru Novigrada, prometnom trakom namijenjenom za zaustavljanje vozila u nuždi, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pri tom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja, uslijed čega je izazvao opisanu prometnu nesreću u kojoj je oštećenik zadobio tešku tjelesnu ozljedu i time postupio suprotno odredbi članka 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

11.Iako je optuženik osporavao bilo kakvu odgovornost za kršenje prometnih propisa i posljedično uzrokovanje prometne nesreće odnosno poricao učin kaznenog djela stavljenog mu na teret, analizom svih personalnih i materijalnih dokaza a posebice nalaza i mišljenja prometnog vještaka Miše Barića i medicinskog vještaka Petra Miloševića, nedvojbeno je utvrđeno je optuženik povrijedio blanketnu odredbu članka 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja propisuje da vozač, koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu te da je prije započinjanja takvih radnji vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

12.Naime, iz iskaza svjedoka oštećenika ali i iz obrane optuženika proizlazi da je optuženik vožnjom unatrag prometnom trakom namijenjenom za zaustavljanje vozila u nuždi, stražnjom stranom teretnog vozila udario oštećenika dok je isti stajao na navedenoj prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi, ispred prednje strane svog osobnog vozila ali optuženik smatra da je glavni uzrok prometne nesreće činjenica da mu se vozilo oštećenika našlo u mrtvom uglu.

13.Stalni sudski vještak ing. Mišo Barić na raspravi je ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Na pitanje opunomoćenika ošt. da li je optuženik mogao vidjeti oštećenika kako sa svoje desne bočne strane prilazi prednjem dijelu vozila i koliko je od tada vremena prošlo do oštećenikovog zaustavljan ja pored prednjeg dijela automobila, odgovorio je da ukoliko je u tom trenutku optuženik pogledao u desno ogledalo, tada je to morao vidjeti, no s obzirom da kretanje unatrag zahtijeva kontinuirano promatranje oba ogledala, nije nužno da je baš u tom trenutku pogledao u desno jer je moguće da je gledao u lijevo ogledalo gdje se i odvija većina prometa i gdje je opasnost veća. Dodao je da je od trenutka kad je oštećenik izašao iz osobnog vozila na desna vrata pa do trenutka naleta na njegovo tijelo prošlo 11 sekundi. Na pitanje da li je na strani optuženika postojala tehnička obaveza da u tih 11 sekundi promatra prometnu situaciju i s desne strane svog vozila, uključujući i situaciju iza sebe, te koliko je u toj prvoj sekundi teretno vozilo bilo prostorno udaljeno od oštećenika, vještak je odgovorio da je bio udaljen 72 metra i da je optuženik dužan biti siguran vožnjom unatrag na bilo koji način od ponuđenih. Na pitanje branitelja opt. da li je moguće da se zbog zavoja i specifične izvedbe vozila optuženika, vozilo oštećenika našlo u mrtvom kutu zbog čega ga optuženik nije mogao uočiti, vještak je odgovorio da je moguće da ga nije mogao vidjeti u lijevom ogledalu ali u desnom da, i ako ga nije mogao vidjeti, zašto je uopće vozio u rikverc, a znao je da je u zavoju. Na pitanje branitelja opt. na koji način je utvrdio brzinu kretanja vozila optuženika od 10,8 km/h, vještak je odgovorio da je to utvrdio analizom video zapisa i brojanjem isprekidanih crta i razmaka između njih (6 +12) i vremena koji je jasno vidljiv na video zapisu. Uz dvije poznate veličine a to je vrijeme i put, elementarnim izračunom se dobije brzina od 10,8 km/h teretnog vozila. Na pitanje predstavnika ovlaštenog tužitelja o mrtvom kutu, vještak je pojasnio da se lijeva strana mrtvog kuta vožnjom unatrag postepeno gubi tj. optuženik ima sve veću preglednost i u lijevom ogledalu. Pojasnio je da ne može precizirati kada se mrtvi kut u lijevom ogledalu oslobodio iz prostog razloga što ne zna polumjer zakrivljenosti toga zavoja i u kojem trenutku „ulazi u funkciju“ i lijevo ogledalo, što u svakom slučaju ovisi o tangenti kruga koja omogućava preglednost na obje strane vozila. S brzinom od 10,8 km/h, optuženik je mogao u oba ogledala na vrijeme uočiti vozilo iza sebe i zaustaviti svoje vozilo prije kontakta.

14.Prometni vještak je u pisanom nalazu i mišljenju naveo da je do ove prometne nesreće došlo na zaustavnom prometnom traku auto-ceste A-1 kod mjesta Netretić u dnevnim uvjetima vožnje po suhom kolniku, u blagom desnom zavoju na kojem širina zaustavnog traka iznosi 2,6 m. Brzina kretanja na toj dionici auto-ceste ograničena je na 100 km/h. Prema fotografijama foto-elaborata policije kao i prema nastalim oštećenjima na oba vozila do primarnog kontakta je došlo stražnjim dijelom teretnog vozila optuženika u prednji dio osobnog vozila oštećenika koje je u trenutku sudara, mirovalo na zaustavnoj prometnoj traci. Tijek prometne nesreće je razvidan na video zapisu koji je sastavni dio spisa. Analizom video zapisa utvrđeno je sljedeće : - brzina kretanja osobnog vozila u trenutku kada se isto isključuje iz prometa auto-ceste tj. kada skreće na zaustavni prometni trak iznosi oko 68 km/h. U istom trenutku teretno vozilo optuženika je udaljeno od osobnog vozila oko 180 m i već se kreće unatrag po zaustavnom prometnom traku brzinom od oko 10,8 km/h, osobno vozilo se zaustavlja na zaustavnom prometnom traku bliže desnom rubu kolnika u kojem trenutku se teretno vozilo nalazi udaljeno od osobnog vozila 72 m i kontinuirano je u kretanju u natrag. U trenutku kada je oštećenik izašao iz svojega vozila na desna vrata, teretno vozilo se nalazilo udaljeno od osobnog vozila oko 36 m u kojoj poziciji je postojala mogućnost međusobnog uočavanja oba sudionika ove prometne nesreće jer je optuženik mogao u desnom vanjskom ogledalu vidjeti zaustavljeno osobno vozilo i oštećenika uz osobno vozilo. Isto tako oštećenik je mogao vidjeti dolazeće teretno vozilo u kretanju unatrag po zaustavnom prometnom traku, nakon 11 sekundi dolazi do naleta stražnjeg dijela teretnog vozila u prednju stranu osobnog vozila u položaju oštećenika okrenutog leđima dolazećem teretnom vozilu s otvorenim poklopcem motornog prostora. Do ove prometne nesreće ne bi došlo da je optuženik cijelim putem vožnje unatrag po zaustavnom traku auto-ceste kontrolirao svoje kretanje jer svaka vožnja unatrag zahtijeva od vozača punu kontrolu kolnika iza vozila. Ukoliko je kontrola kretanja unatrag ograničena iz bilo kojeg razloga, vozač mora imati vanjsku pomoć. U konkretnom slučaju optuženik je vožnjom unatrag pratio stvaranje zaustavljene kolone vozila u ostalim prometnim trakama u kojem slučaju je vožnja unatrag bila moguća jedino uz zatvaranje zaustavnog prometnog traka čunjevima uz desni rub voznog prometnog traka ili uz pomoć službenog vozila policije s upaljenim plavim rotirajućim svjetlima. Oštećenik se isključio iz prometa auto-ceste skretanjem na zaustavni trak zbog kvara na vozilu i to na mjestu gdje je zaustavni trak bio u funkciji tj. nije bio zatvoren. Od trenutka zaustavljanja osobnog vozila na zaustavnom prometnom traku auto-ceste oštećenik je ( i prije izlaska iz vozila na desna vrata) mogao vidjeti ispred sebe teretno vozilo na 72 m kako se kreće unatrag po zaustavnom prometnom traku. Percepcija oštećenika je bila još i veća u trenutku kada je izašao iz osobnog vozila na desnu stranu tj. kada je teretno vozilo bilo udaljeno od osobnog vozila oko 36 m te da je do zaustavljanja teretnog vozila oštećenik ostao pokraj vozila a ne stao ispred prednjeg dijela osobnog vozila, do povreda oštećen ika ne bi došlo.

15.Analizirajući naprijed navedene dokaze, posebice nalaz i mišljenje prometnog vještaka, utvrđeno je da je optuženik u kritičnom momentu lakomisleno smatrajući da neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, dolaskom na 54 km i 200 m navedene autoceste, započeo kretati se vožnjom unatrag prometnom trakom namijenjenom za zaustavljanje vozila u nuždi, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu i ne vodeći pri tom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja, uslijed čega je stražnjom stranom teretnog vozila udario u oštećenika dok je isti stajao na navedenoj prometnoj traci za zaustavljanje vozila u nuždi, ispred prednje strane svog osobnog vozila kojom prilikom je zadobio tešku tjelesnu ozljedu, i tako izazvao opisanu prometnu nesreću.

16.Iako je optuženik poricao da bi izazvao prometnu nesreću navodeći da je glavni uzrok prometne nesreće činjenica da mu se vozilo oštećenika našlo u mrtvom kutu, ovaj sud nije prihvatio njegovu obranu kao osnovanu već usmjerenu ka izbjegavanju kaznene odgovornosti a ista je u suprotnosti s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka. Naime, iskaz prometnog vještaka je stručan, logičan i uvjerljiv, na sva pitanja je jasno i uvjerljivo odgovorio pa mu je sud u cijelosti poklonio vjeru. Prometni vještak je vrlo jasno i nedvojbeno utvrdio dinamiku i način nastanka prometne nesreće te nedvojbeno zaključio da do ove prometne nesreće ne bi došlo da je optuženik cijelim putem vožnje unatrag kontrolirao svoje kretanje jer svaka vožnja unatrag zahtijeva od vozača punu kontrolu kolnika iza vozila a ukoliko je kontrola kretanja unatrag ograničena iz bilo kojeg razloga, vozač mora imati vanjsku pomoć. U konkretnom slučaju optuženik je vožnjom unatrag pratio stvaranje zaustavljene kolone vozila u ostalim prometnim trakama u kojem slučaju je vožnja unatrag bila moguća jedino uz zatvaranje zaustavnog prometnog traka čunjevima uz desni rub voznog prometnog traka ili uz pomoć službenog vozila policije s upaljenim plavim rotirajućim svjetlima, čega u konkretnom slučaju nije bilo. I sam optuženik je u obrani iskazao da je prilikom vožnje unatrag 5% manje gledao u desni retrovizor budući da je više pratio lijevu stranu na kojoj se odvijao promet a ne desnu gdje se nalazila odbojna ograda a nikoga nije imao izvan vozila da ga upozorava na potencijalnu opasnost. Osim toga, dio obrane u kojoj optuženik navodi da se kretao unatrag brzinom ne većom od 5 km/h je neosnovana jer je to samo njegov subjektivni osjećaj koji nije relevantan budući da je prometni vještak utvrdio da se optuženik u datom trenutku kretao brzinom od 10,8 km/h, s kojom brzinom je mogao u oba ogledala na vrijeme uočiti vozilo iza sebe i zaustaviti svoje vozilo prije kontakta. Činjenica da je optuženik od poslodavca dobio pisani nalog da vožnjom unatrag prati začelje kolone, ne utječe na utvrđeno činjenično stanje budući da je optuženik kritične zgode prvenstveno bio vozač koji je bio dužan poštivati odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama kada prometuje vozilom a tek onda zaposlenik HAC-a koji je dužan postupati sukladno nalogu nadređene osobe.

17.Uzimajući u obzir navedena utvrđenja neosporno je da je optuženik kritične zgode postupio suprotno odredbi članka 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer se prije poduzimanja vožnje unatrag nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a mogao je, a posljedica ove prometne nesreće su teške tjelesne ozljede oštećenika koji je zadobio ozljedu u vidu iščašenja desnog koljena bez ozljeda velikih krvnih žila, a koja ozljeda je teške naravi.

18.Naime iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka specijaliste opće kirurgije dr. Petra Miloševića proizlazi da je oštećenik zadobio iščašenje koljenog zgloba s prijelomom gornjeg kraja desne goljenične kosti, puknuće vanjskog kolateralnog ligamenta desnog koljena i puknuće prednjeg i stražnjeg križnog ligamenta desnog koljena koje ozljede predstavljaju običnu tešku tjelesnu ozljedu a koje su nastale udarcem tupotvrdog predmeta i to silom osobito jakog intenziteta, moguće branikom automobila ili slično.

19.Prema tome, sve gore opisane i nedvojbeno utvrđene činjenice ukazuju na to da je optuženik iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama tako ugrozio promet da je izazvao prometnu nesreću u kojoj je jedna osoba teško tjelesno ozlijeđena i time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11. a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

20.Na opisani način u ponašanju optuženika ostvarena su sva objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 2. KZ/11. Isti je pri tome postupao s oblikom krivnje koji se naziva svjesni nehaj, bio je svjestan da takvom svojom vožnjom, dakle poduzimanjem vožnje unatrag bez da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja , može prouzrokovati prometnu nesreću ali je olako smatrao da se to neće dogoditi odnosno da će to moći spriječiti.

21.S obzirom da u ponašanju optuženika nisu utvrđene okolnosti koje bi dovodile u sumnju njegovu ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenog djela, ovaj sud je utvrdio da su u njegovom ponašanju ostvarena i sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela stavljenog mu na teret te je proglašen krivim i osuđen kao u izreci presude.

22.Materijalna dokumentacija pročitana tijekom dokaznog postupka kao i pregledana skica mjesta događaja i fotoelaborat prihvaćeni su kao istiniti i vjerodostojni dokazi s obzirom da ničim nisu dovedeni u sumnju a sačinjeni su od strane ovlaštenih osoba.

23.Nalaz i mišljenje prometnog i medicinskog vještaka prihvaćeni su i ocijenjeni istinitima jer su dani u skladu s pravilima struke i iskustva te na temelju podataka iz spisa predmeta, od strane stručnih osoba u potpunosti ne zainteresiranima za ishod kaznenog postupka. Slijedom svega navedenog neosporno je utvrđeno da je optuženik počinio predmetno kazneno djelo.

24.Prilikom izbora vrste i mjere kazne, sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja i cijeneći sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavan ja zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, prijašnji život počinitelja, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog djela.

25.Olakotnim je cijenjena činjenica da optuženik do sada nije kažnjavan, koja okolnost ukazuje na to da se predmetno kazneno djelo može promatrati kao izoliran slučaj u životu i ponašanju optuženika a ne njegovo uobičajeno ponašanje u prometu te da je otac dvoje djece. Posebno otegotnih okolnosti na strani optuženika sud nije utvrdio.

26.Za kazneno djelo iz članka 227. stavka 2. KZ/11. propisana je kazna zatvora u trajanju do tri godine. Uzimajući u obzir način počinjenja i okolnosti pod kojima je optuženik počinio kazneno djelo te naprijed iznijete olakotne okolnosti uz odsustvo otegotnih okolnosti, kao i jačinu ugrožavanja odnosno povrede zaštićenog dobra kao i da je oštećenik zadobio u nesreći tešku tjelesnu ozljedu, sud je optuženika osudio na novčanu kaznu u iznosu od 40 (četrdeset) prosječnih dnevnih dohodaka u RH u visini od 50,03 eura, a čiji umnožak iznosi 2.001,20 eura. Uzimajući u obzir težinu te društvenu opasnost ovog kaznenog djela sud smatra da će upravo ovako izrečena kazna postići svrhu kažnjavanja odnosno izraziti društvenu osudu zbog učinjenog kaznenog djela te utjecati kako na optuženika tako i na druge da ne čine kaznena djela.

27.Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08., optuženik je dužan je naknaditi trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u ukupnom iznosu od 804,41 eura, s time da se iznos od 40,00 eura odnosi na putni trošak svjedoka, iznos od 552,24 eura na trošak prometnog vještačenja te iznos od 212,17 eura na trošak medicinskog vještačenja, te je dužan naknaditi trošak iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 100,00 eura, koji trošak je dužan platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe kao i naknaditi nužne izdatke oštećenika i nužne izdatke njegova opunomoćenika, koji trošak će se odrediti posebnim rješenjem.

28.Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Karlovcu 21. travnja 2026.

Sutkinja

Snježana Markuš

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostavljeno:

1. ODO u Karlovcu na broj KO-DO-1859/2020

2. Optuženi JZ, [adresa]

3. Branitelj po punomoći Darko Gojak, odvjetnik u Karlovcu

4. Oštećeni KZ, [adresa]

5. Opunomoćenik ošt., Luka Lenić, odvjetnik u Zagrebu