REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1011/2025-41

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Dragutinu Rendeli, odvjetniku u Sesvetama, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb i umješača ŽUPANIJSKE CESTE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE društvo za održavanje i zaštitu cesta, građevinarstvo i projektiranje, d.o.o., OIB 86962125052, [adresa], radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 11. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, punomoćnika umješača i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik "Croatia osiguranje" d.d., OIB: 26187994862, dužno je tužitelju OP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade štete isplatiti iznos od 1.745,39€ sa zakonskom zateznom kamatom od 28. srpnja 2022. godine do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizišle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, kao i troškove parničnog postupka, sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

II. Nalaže se tuženiku "Croatia osiguranje" d.d., OIB: 26187994862, tužitelju OP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi i prouzročeni parnični trošak ovog postupka 2.636,70 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 24. travnja 2026. pa do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj je zaposlen u svojstvu vozača [adresa], sa sjedištem u [adresa], te je 2. prosinca 2020. u 14,15hbio zadužen za upravljanje kolima HMP marke Citroen Jumper reg. oznake [registarska oznaka], te je vozilom upravljao imajući putnike KP, [adresa], T [adresa], VP, [adresa], JP, [adresa], NP, [adresa] (tehničar), te se kretao iz Zagreba prema [adresa], te su putnici (troje sjedećih i jedan ležeći) bili smješteni u vozilu, te se kretao kolnikom Županijske ceste 3034 [adresa] - D43, a kolnik je bio prekriven ne razgrnutim snijegom i ledom koji nije održavan posipavanjem i raščišćavanjem, a za koji je bila nadležna Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o., pa je usprkos pažljive vožnje, došlo do sklizanja vozila, u mjestu Rugvički Črnec, vozilo se zarotiralo na kolniku, sletjelo u oborinski kanal gdje se više puta prevrnulo,nakon čega su putnici te vozač i tehničar koji su bili povrijeđeni, prebačeni radi pružanja medicinske pomoći u medicinske ustanove.

2. Policijska postaja u [adresa] je protiv pravne osobe Nadcestarije Vrbovec, podnijela prekršajni nalog zbog neodržavanja prometnice, a Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je pod brojem KP-DO-770/21 primilo na znanje posebno izvješće te nije do danas poduzelo nikakve nove radnje.

3. U prometnoj nesreći tužitelj je zadobio povrede te su mu zaostale trajne posljedice, a liječenje je završeno.

4. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka] vlasništvo je Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, a za održavanje prometnica zadužena je Županijska ceste Zagrebačke županijed.o.o., sa sjedištem u [adresa], prema podacima iz dokumentacije.

5. Poslodavac tužitelja imao je sa tuženikom zaključenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] kojom policom su djelatnici poslodavca osigurani od štete koju kao zaposlenici pretrpe (Rbr. 02 odgovornost prema djelatnicima). Budući je tužitelj obavljao poslove vozača na kojim poslovima je pretrpio štetu, tužitelj se tuženiku obratio radi naknade štete.

6. Tuženik je svojim dopisima koji se dostavljaju u privitku, potvrdio da je zaprimio zahtjev za naknadu štete, ali je negirao da bi postojala polica osiguranja, te je otklonio zahtjev kao neosnovan, navodeći da poslodavac nema važeću policu osiguranja, što je netočno i neistinito, jer je ista dostavljena u privitku.

7. Tužitelj se radi mirnog rješenja spora obratio tuženiku prijedlogom nagodbe dana 27. srpnja 2022. godine, a tuženik je svojim podneskom od 10. kolovoza 2022. otklonio svoju odgovornost.

8. S obzirom na naprijed navedeno, tužitelj s naslova povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje u pogledu pravične novčane naknade zbog posljedica ove prometne nezgode sukladno kvalifikatornim kriterijima od tuženika potražuje:

- s naslova pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 1.061,78 EUR

- s naslova pretrpljenog straha iznos od 1.061,78 EUR

- s naslova tuđe pomoći i njege 152,72 EUR

9. Ukupno: 2.276,28 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.

10. Svojim podneskom od 05.03.26 konačno specificirao tužbeni zahtjev umanjivši g za umanjenu franšizu ugovara u iznosu 530,89 Eura, tako da konačno potražuje iznos od 1.745,39 Eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekužim od 20.07.2022 do isplate.

11. Tuženik se u odgovoru na tužbu očituje na način kako slijedi.

12. Priznaje se da je Zavod za hitnu medicinu zagrebačke županije dana 2. prosinca 2020. godine bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Limit osiguranja po osiguranom slučaju iznosi 15.926,74 EUR /120.000,02 kn uz franšizu u visini od 530,89 EUR/3.999,99 kn.

13. Uvjeti za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti

14. Budući da tužitelj u tužbi navodi da postoji odgovornost Županijskih cesta Zagrebačke županije d.o.o., tuženik predlaže da se pozovu Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. na miješanje u ovom sporu.

15. Ujedno, tuženik se poziva na čl.4.s.t.2. Uvjeta za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti prema kojem članku je isključena odgovornost tuženika na temelju ugovorenog proširenja njegove odgovornosti i na slučajeve koje inače po zakonu ne odgovara.

16. Priznaje se činjenica nastanka štetnog događaja od dana 2. prosinca 2020. godine, a osporava se odgovornost, uzročna veza, kao i osnova i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

17. Prvenstveno, tuženik ističe kako je pretpostavka primjene instituta odgovornosti za štetu postojanje uzročno posljedične veze između štetne radnje i štete.

18. S obzirom na to da u ovom slučaju, tužitelju nije priznata ozljeda na radu (tužitelj ne dostavlja dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da je HZZO-u podnesena prijava ozljede na radu), to za zadobivene ozljede tužitelja poslodavac kao osiguranik tuženika ne odgovara.

19. Nadalje, tuženik predlaže da u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih ozljedom u štetnom događaju i prijašnjih bolesti, kao i općeg zdravstvenog stanja tužitelja prije nezgode, sud istog obveže da dostavi cjelokupni zdravstveni karton.

20. Tuženik naglašava kako je iz priložene medicinske dokumentacije razvidno da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio istegnuće vratnih mišića, natučenje prsnog koša te natučenje desnog kuka. Učinjeni RTG snimak nije pokazao tragove svježe koštane traume, pa tuženik zaključuje kako je u konkretnom slučaju riječ o lakim tjelesnim ozljedama.

21. Između ostalog, RTG snimak vratne kralježnice pokazao je postojanje izraženih degenerativnih promjena vratne kralježnice, a koje ni u kojem slučaju nisu u uzročnoj vezi sa štetnim događajem, već su posljedica ranijih zdravstvenih tegoba tužitelja.

22. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, s obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, a uzimajući u obzir orijentacijske kriterije te relevantnu sudsku praksu. Ujedno, tuženik ističe kako je tužbeni zahtjev tužitelja paušalan i neobrazložen te da u prilogu tužbi nema dokaza koji bi opravdavali iznos naknade neimovinske štete koji potražuje tužitelj.

23. Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjevi u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak pristojbe na odgovor na tužbu.

24. Umješač kao osiguranik tuženika u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, promašena pasivna legitimacija temelji se na odredbama članaka 26. i 83. Zakona o cestama, prema kojima su izričito nominirane pravne osobe nadležne za održavanje javnih cesta i njihovi poslovi u održavanju javnih cesta, a to je u ovom slučaju Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

25. Ugovorni odnos između Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije i osiguranika tuženika jest odnos koji proizlazi iz sklopljenog ugovora, a to je Ugovor o djelu, na koji se odnose odredbe čl. od 590 do 619. Zakona o obveznim odnosima, pa bi na temelju toga Ugovora osiguranik tuženika mogao odgovarati kao izvoditelj radova samo naručitelju radova, odnosno Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije. Ne može naručitelj gospodarskim ugovorom na izvoditelja radova prenositi zakonske obveze i odgovornosti za poslove upravljanja, građenja, rekonstrukcije i održavanja županijskih i lokalnih cesta, time i za stanje cesta, nego ugovorom može ugovarati odgovornost za izvođenje točno utvrđene količine i vrste radova, prema ugovornom troškovniku.

26. Dakle, u ovom slučaju bila bi riječ o odgovornosti tuženika prema Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije zbog neizvršavanja ili nekvalitetnog izvršavanja ugovorenih radova pri čemu odgovornost tuženika (društva kojem je temeljem Ugovora povjereno održavanje cesta) postoji tek ukoliko isti nije postupao u skladu s Ugovorom preuzetim obvezama što u konkretnom predmetu ne može biti slučaj.

O tome se prilaže sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Gzz 9/07-2 od 23.1.2008. iz koje proizlazi kako "osoba kojoj je na osnovi ugovora sklopljenog s upravom za ceste održavanje javne ceste, odgovara za štetu trećim osobama u granicama obveza preuzetih ugovorom sklopljenim sa županijskom upravom za ceste."

27. Umješač kao osiguranik tuženika ističe da su ugovoreni radovi na održavanju i zaštiti javnih cesta izvršeni u potpunosti i kvalitetno, odnosno u opsegu, na način i pod uvjetima kako to za njega proizlazi iz osnovnog Ugovora sklopljenog sa Županijskom upravom za ceste Zagrebačke županije. Osiguranik tuženika osporava da je počinjen bilo kakav propust jer tužitelj nigdje ne ukazuje u svojoj tužbi koji je to konkretni propust napravljen odnosno paušalni ukazuje bez konkretnih dokaza, a i ničim ne dokazuje takav učinjeni propust, ali upravo suprotno tome, osiguranik tuženika tvrdi d su obavljeni svi radovi po Ugovoru. Što se tiče aktivnosti tuženika u "zimskoj službi" dana 2.12.2020.g. na županijskoj cesti ŽC 3034, ističe se kako je rad u "zimskoj službi" obavljen temeljem Ugovora i Operativnog programa radova održavanja cesta ili tzv. Plana zimske službe u kojem je određeno što i kako se radi u "zimskoj službi", što uključuje: osiguranje soli, sipine, mehanizacije, ljudstva i drugo; postavljanje prometne signalizacije na kritičnim mjestima (klizav kolnik, obvezna upotreba zimske opreme, poledica i druge potrebne znakove). U pogledu navedenog, vođen je prekršajni postupak protiv osiguranika tuženika i odgovorne osobe kod istog pred Općinskim sudom u Sesvetama, prekršajni odjel br. Pp-742/2022, pri čemu je donesena oslobađajuća presuda protiv okrivljenih osoba. U prekršajnom postupku je utvrđeno kako je osiguranik tuženika vršio posipavanje, kako je predmetna županijska cesta bila prohodna itd. (str. 5 navedene presude).

28. Obzirom na gore navedeno, rad u "zimskoj službi" od strane osiguranika tuženika obavljen je temeljem Ugovora i Operativnog programa radova održavanja cesta ili tzv. Plana zimske službe, kojeg je donijela Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije, temeljem Pravilnika o održavanju cesta u kojem je određeno što i kako se radi u "zimskoj službi". U radu u "zimskoj službi" vodi se Dnevnik zimske službe, u kojeg se upisuje što se radilo, kada i koliko, po Planu zimske službe, a izvršeni rad ovjerava nadzorni inženjer Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.

29. Sukladno svemu gore navedenom, osiguranik tuženika je izvršio sve radnje predviđene programom, a koje uključuju: osiguranje soli, sipine, mehanizacije, ljudstva i drugo; postavljanje prometne signalizacije na kritičnim mjestima (klizav kolnik, obvezna upotreba zimske opreme, poledica i druge potrebne znakove).

30. Nadalje, osiguranik tuženika ukazuje na relevantnu sudsku praksu: "Postoji jedan vremenski intervalu kojem se potpuno isključuje odgovornost subjekta koji gospodari cestama, to je vrijeme od nastanka elementarne ili druge nepogode na cesti do trenutka kad cestar ili ophodarska služba mogu objektivno intervenirati i poduzeti odgovarajuće mjere" (VSH, Rev-909/80 od 25.11.1980.) "Negativni utjecaji snijega i poledice nisu mogli u cijelosti biti otklonjeni i to upravo zato što je u vremenskom razmaku od samo nekoliko sati između čišćenja i posipavanja ceste i samog štetnog događaja bilo novih padalina i snižavanja temperature, nema krivnje na strani tuženika kada su postupali i u skladu s važećim planom rada zimske službe." (VSH Rev-135/90 od 13.6.1990.). "Cesta nije opasna stvar u smislu odštetnog prava i nema osnova za primjenu objektivne odgovornosti, već odgovornost tuženika valja procijeniti po načelu presumirane krivnje".

31. Za predmetnu prometnu nezgodu isključivo je odgovoran tužitelj obzirom je isti prekršio odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojem je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustoći prometa, tako da se vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu i znaku.

32. Svojom presudom pod brojem Pn-2809/2022 od 30. 8. 2024.g. sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u visini 2.276,28 EUR sa zakonskom zateznom kamatom počev od 28.7.2022. do isplate.

33. Na presudu žalbu je uložio tuženik.

34. Županijski sud u Puli svojim rješenjem pod brojem Gž-1609/24 od 15.4.2025. ukinuo je prvostupanjsku presudu ističući da sud nije obrazložio navode odgovora na tužbu prema kojima tuženik ističe da prema sklopljenom ugovoru o osiguranju za ovakve slučajeve njihova odgovornost isključena je temeljem odredbe čl. 4. Ugovora za osiguranje koji se primjenjuju uz sklopljeni ugovor, kao što sud nije obrazložio činjenicu koju tuženik navodi u odgovoru na tužbu da predmetna polica osiguranja sadrži i ugovorenu tzv. odbitnu franšizu u visini 530,89 EUR.

35. Sud je u ponovljenom dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u obavijest o broju štetovnog spisa, policu osiguranja broj [broj police osiguranja], potvrdu MUP-a PU Zagrebačke PP Dugo Selo od 17.5.2022., obavijest o izvanrednom događaju, obrazac prijave nesretnog slučaja od 10. mjeseca 2022. i provedeno je vještačenje po vještaku dr. Igoru Stipančiću.

36. Tužbeni zahtjev u cijelosti je osnovan.

37. Među strankama nesporan je nastanak štetnog događaja, sporna je odgovornost, visina tužbenog zahtjeva i uzročno-posljedična veza.

38. Na okolnost odgovornosti tuženika kao i pasivne legitimacije nesporno je da je tužitelj prijavio nesretni slučaj koji se dogodio dana 2. prosinca 2020. kao ozljedu na radu Croatia osiguranju d.d. Obzirom se kretao kolnikom koji je bio prekriven nerazgrnutim snijegom i ledom koji nije održavan niti posipavan niti raščišćen, a za koju su nadležne Županijske ceste zagrebačke županije d.o.o. te je usprkos pažljivoj vožnji došlo do sklizanja vozila u mjestu Rugvički Črnec.

39. Tom prilikom tužitelj je zadobio tjelesne ozljede.

40. Prema polici osiguranja koju je tužitelj dostavio u spis pod brojem 078620060868 Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije osiguran je kod tuženika prema djelatnicima Zavoda i profesionalne odgovornosti iz djelatnosti, a tužitelj je djelatnik [adresa] sa sjedištem u [adresa], što je utvrđeno uvidom u policu osiguranja broj [broj police osiguranja].

41. Vrlo jasan je nastavak štetnih događaja koji je tužitelj doživio obavljajući djelatnost, a zbog kolnika kojim se kretao, koji je bio prekriven nerazgrnutim snijegom i ledom, koji nije održavan posipavanjem i raščišćavanjem, došlo je do sklizanja vozila koje je sletjelo u oborinski kanal, više puta se prevrnulo, a vozač tehničar i ostali putnici zadobili su ozljede.

42. Iz navedenog nesporno proizlazi pasivna legitimacija tuženika temeljem police osiguranja i prijave o ozljedi na radu Croatia osiguranju d.d., te samim time i odgovornost za posljedice nesretnog slučaja.

43. Sud smatra da ne postoji isključenje odgovornosti tužene u ovom štetnom događaju, kao što to navodi u odgovoru na tužbu i svim svojim podnescima, a prema čl. 4. st. 4. toč. 1. Uvjeta za osiguranje od izvanredne javne odgovornosti.

44. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje.

45. Dr.Igor Stipančić u svom nalazu i mišljenju utvrdio je da je tužitelj 02.12.2020. sudjelovao u prometnoj nezgodi i tada je zadobio:

• trzajnu ozljedu vrata (distensio mm. paravertebrales colli)

• natučenje prsnog koša (contusio thoracis)

• natučenje desnog kuka (contusio coxae l. dex.)

46. Tužitelj je na dan štetnog događaja pregledan od tima HMP kad mu je na temelju kliničkog pregleda ustanovljeno da je zadobio gore navedene ozljede, a iste su potvrđene i dva dana kasnije na pregledu u OHBP KBC Zagreb. Zbog trzajne ozljede vrata je proveo liječenje imobilizacijom vrata i potom fizikalnom terapijom.

47. Liječenje je završeno kontrolnim pregledom fizijatra 22.02.2021. po završenoj fizikalnoj terapiji.

48. Na temelju medicinske dokumentacije iz koje se vidi narav i težina zadobivenih ozljeda te način i duljina provedenog liječenja kao i pregleda tužitelja držim da u ovom štetnom događaju nije zadobio ozljede koje su ostavile trajne posljedice.

49. Iz načinjene dijagnostičke obrade (RTG) je razvidno postojanje degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici. Time je evidentno da je trzajna ozljeda vrata nastala na ranije (degenerativno) promijenjenu vratnu kralježnicu te dovela i do kliničkog očitovanja tih ranije postojećih promjena.

50. Držim da ozljeđivanje u ovom događaju nije dovelo do smanjenja životne aktivnosti tužitelja.

51. Tužitelj je trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi.

52. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda jakog intenziteta je trajao oko 1-2 dana, srednjeg oko 5-6 dana i manjeg do 4 tjedna sveukupno.

53. Bol jakog intenziteta je trpio do 3 dana, srednjeg do 7 dana, a manjeg još do 5 tjedana sveukupno.

54. Tuđa pomoć mu je bila potrebna sveukupno u trajanju od dva tjedna 2 h na dan. Potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju od 3 tjedna tri puta tjedno po 2 h zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora.

55. Na nalaz i mišljenje vještaka punomoćnik tužitelja nije imao primjedbi, a nalazu i mišljenju nije prigovarao niti tuženik.

56. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je izrađen temeljem medicinske dokumentacije, pregledom samog tužitelja, vrlo opsežnim obrazloženjem nalaza, uklanjajući pri tome prigovore istaknute od strane stranaka u skladu s pravilima struke, te u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati, već je isti prihvatio u cijelosti sa svim dopunskim obrazloženjima.

57. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete po čl. 19., 1100. i 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i to za povredu prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu.

58. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka suđena je visina tužbenog zahtjeva.

59. Za pretrpljene fizičke boli u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu u visini od 1.061,78 €.

60. Za pretrpljeni strah u trajanja i intenzitetu sud je tužitelju dosudio pravičnu novčanu naknadu u visini od 1.061,78 €.

61. Tužitelj u ovom postupku potražuje i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.

62. Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 46 sati.

63. Sud je visinu ove naknade sudio temeljem sudske prakse i uz primjenu čl. 223. Zakona o parničnom postupku smatrajući primjerenom naknadu od 33,32 € po satu te mu je za potrebe tih 46 sati dosuđena pravična novčana naknada u visini od 152,72 €.

64. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud je tužitelju utvrdio naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 2.276,28 €.

65. Tužitelj u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 5.3.2026.g. umanjio svoj tužbeni zahtjev za iznos od 530,89 EUR uzimajući u obzir da je tuženik u svom ugovoru imao tzv. franšizu ili učešće u navedenoj visini.

66. Radi navedenog, po čl. 19. i čl. 1100. i čl. 1095 Zakona o obveznim odnosima sud je tužitelju utvrdio naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 1.745,39 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28.7.2022. odnosno od podnošenja odštetnog zahtjeva po čl. 1103. ZOO-a.

67. Odluka o kamatnim stopama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.

68. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

69. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužitelja po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 1.745,39 €, i u trošak ulazi: trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 100 bodova, trošak pristupa na ročišta 1.6.2023., 9.5.2024., 4.7.2024. i 11.3.2026. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 400 bodova, trošak podneska od 7.11.2022., 22.2.2023., 13.11.2023., 8.2.2024. i 6.3.2026. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 500 bodova, što sveukupno iznosi 1000 bodova, odnosno 2.000,00 EUR, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 500,00 €, trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 70,34 € i na presudu 66,36 €, tako da ukupni trošak iznosi 2.636,70 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 24. travnja 2026.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 66,36 EUR

2. punomoćniku tuženika

3. punomoćniku umješača