Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10841/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Bosnić-Kovačić, kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika JŽ, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 1. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“, broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, od 4. studenog 2025., broj: Pp-1936/2023, u sjednici vijeća održanoj 24. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama i pobijana presuda se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 1. Zakona o informiranju potrošača o hrani, činjenično opisanog u izreci.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnom da je u činjeničnom opisu navedena Uredba (EU) br. 1169/2011.

3. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

4. Žalba nije osnovana.

5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 18/18, 114/22) ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud imao osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, ali ne iz razloga navedenih u pobijanoj presudi.

6. Naime, prekršajnim nalogom (optužnim prijedlogom) okrivljeniku se stavlja na teret da je dana 26. srpnja 2023. inspekcijskim nadzorom u kontroli označavanja i sljedivosti pretpakirane hrane u sjedištu Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Vino Šplatea, Kuna Pelješka, Kuna 33, Orebić, utvrđeno da su u promet – na tržište stavljeni pretpakirani proizvodi vlastite proizvodnje bez istaknutih oznaka – deklaracije na hrvatskom jeziku čime je počinjena povreda propisa po čl. 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“, broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19), a u svezi čl. 15. Uredbe (EU) br. 1169/2011, kažnjivo po odredbi čl. 10. st. 3. u svezi st. 1. podst. 1. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“, broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19).

7. Odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe prvostupanjski sud obrazlaže time da djelo po propisu nije prekršaj, jer da se radi o blanketnom propisu, a da u činjeničnom opisu nije navedena Uredba (EU) br. 1169/2011, koja dopunjuje biće prekršajnog djela i čini konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja, te da je ista navedena samo u zakonskom opisu djela.

8. Nadalje, odredbom čl. 10. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 1. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“, broj 56/13, 14/14, 56/16, 32/19) propisano je kažnjavanje za prekršaj fizičke osobe ako „informacije nisu navedene na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, što je protivno čl. 3. st. 2. ovoga Zakona i čl. 15. Uredbe (EU) br. 1169/2011, s tim da je čl. 3. st. 1. i 2. istog Zakona propisano da hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti označena podacima i na način propisan uredbom iz čl. 1. ovoga Zakona te drugim posebnim propisima koji se odnose na tu hranu (st. 1.), a podaci iz st. 1. ovoga čl. moraju biti napisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom (st. 2.), dok je čl. 15. Uredbe (EU) br. 1169/2011 propisano: „Ne dovodeći u pitanje čl. 9. st. 2., obvezne informacije o hrani moraju biti napisane na jeziku koji potrošači države članice u kojoj se hrana stavlja na tržište mogu lako razumjeti (st. 1.). Države članice u kojima se hrana stavlja na tržište mogu za vlastito državno područje odlučiti da se podaci navode na jednome ili više službenih jezika Unije (st. 2.). Stavcima 1. i 2. ne isključuje se mogućnost višejezičnog navođenja podataka (st. 3.).

9. Imajući u vidu zakonski opis djela te sadržaj citirane odredbe Uredbe (EU) br. 11169/2011 na koju se poziva kažnjiva odredba, jasno je da Uredba ne propisuje biće predmetnog prekršaja na potpuniji niti precizniji način od zakonske odredbe pa da bi se prekršajna odgovornost počinitelja eventualno vezivala uz povredu navedene Uredbe i u ovom slučaju se ne radi o propisu blanketne naravi.

10. Slijedom navedenog, spomenuta Uredba, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, nije trebala biti navedena u činjeničnom opisu predmetnog prekršaja.

11. Međutim, navedeni činjenični opis u optužnom aktu predstavlja u bitnome samo zakonski opis prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, bez konkretizacije odlučnih činjenica, jer iz istog uopće nije razvidno o kojim pretpakiranim proizvodima se radi, pa djelo kako je činjenično opisano u optužnom aktu nema obilježja djela prekršaja.

12. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

13. Slijedom navedenog trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijanu presudu potvrditi, ali iz razloga navedenih u ovoj presudi.

U Zagrebu 24. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Ivana Bosnić-Kovačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 3 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.