Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Pn-43/2024-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja BŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] kojeg zastupaju punomoćnice Ana Smolčić i Ivana Marković Palaić, odvjetnice ZOU iz Siska, S. i A. Radića 32, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju odvjetnici Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 10. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju TŠ po osnovi povrede prava osobnosti isplati iznos od 17.935,91 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 5. travnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju TŠ na ime tuđe pomoći i njege isplati iznos od 379,95 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja AŠ u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju TŠ po osnovi povrede prava osobnosti isplati iznos od 4.003,40 eur sa zakonskom zateznom kamatom od 5. travnja 2022. do isplate, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju TŠ na ime tuđe pomoći i njege isplati iznos od 67,05 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

III. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. da tužitelju TŠ nadoknadi trošak ovog postupka u iznosu od 4.054,70 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj BŠ podnio je ovom sudu tužbu protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., radi naknade štete.

2. U tužbi tužitelj navodi da je kao vozač mopeda registarskih oznaka [registarska oznaka] 9. svibnja 2021. u [adresa] sudjelovao u prometnoj nezgodi na način da je na njega naletio osobni automobil reg. oznaka [registarska oznaka], vlasništvo ŠŠ, osigurano kod tuženika, broj police osiguranja 08105125677 kojim je upravljao CŠ, OIB [osobni identifikacijski broj] pod utjecajem alkohola i droge konoplje/THC vozeći neprilagođenom brzinom od 107 km/h. Tom prilikom tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma trupa 4.vratnog kralješka, prijeloma luka 7.vratnog kralješka, posttraumatsko krvarenje u mozak, te uboj i ranu na glavi/usnici. Nakon prometne nezgode tužitelj je odmah prevezen u Opću bolnicu dr. Ivo Pedišić u Sisku. Na pregledu u hitnoj prijemnoj ambulanti ustanovljeno je da oštećeni ima ugriznu ranu jezika koja je sanirana šivanjem na licu mjesta, dorzifleksiju palca te frakturu prednjeg donjeg ruba trupa CIV primjerene visine, te frakturu luka kralješka zbog čega je upućen na operativni zahvat u Zagreb, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice. Prilikom prijema u KBC Sestre milosrdnice ustanovljene su sljedeće dijagnoze: Prijelom 4.,5.,6,.i 7. (svakog pojedinačno) cervikalnog kralješka, fractura vertabrae C IV, fractura arcus vertebare C VIII, SAH posstraumatica, VLC vestibuli oris i VLC morsum linguae. Osim naprijed navedenih ozljeda, tužitelj je uslijed udarca glavom zadobio višestruke frakture zuba u gornjoj i donjoj čeljusti koji su do tada bili potpuno zdravi i netaknuti. Zbog teškog oporavka i psihičkog doživljaja traume uslijed prometne nezgode tužitelj se redovno liječio i kontrolirao kod psihijatra, te psihologa. Zbog nužnog operativnog zahvata tužitelju je ostao vidljiv ožiljak na lijevoj strani vrata. Zbog ozljede mozga kod tužitelja su ostale trajne posljedice u vidu slabijih kongitivnih sposobnosti zbog čega nije u mogućnosti koncentrirati se na učenje i daljnje studiranje. Tužitelj se tuženiku obratio odštetnim zahtjevom dana 05.04.2022., te je temeljem navedenog odštetnog zahtjeva tuženik tužitelju isplatio ukupni iznos od 2.250,00 eura. Punomoćnice tužitelja AŠ sukladno odredbama čl. 9. Zakona o mirnom rješavanju sporova dostavile su tuženiku Zahtjev za mirno rješavanje spora, te je tuženik na navedeni zahtjev dostavio odgovor na prigovor na obrazloženu ponudu od 16.11.2023. kojim je tužitelj pozvan da se javi na klinički pregled kod liječnice cenzor tuženika, što je tužitelj i učinio. Nakon obavljenog pregleda dana 29. veljače 2024. tužitelj je tuženiku, na njegov zahtjev dostavio potvrđenu optužnicu i prometno vještačenje izvršeno u postupku Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, KO- DO268/2023. Odgovor tuženika do dana slanja ove tužbe tužitelj nije zaprimio. S obzirom da je došlo do povrede prava osobnosti sukladno odredbama čl.1100. i dr. Zakona o obveznim odnosima tužitelj potražuje po osnovi neimovinske štete pravičnu novčanu naknadu koja istom pripada i to slijedeće iznose: za pretrpljeni strah iznos od 5.000,00 eura, a koji strah se odnosi na primarni i sekundarni strah jakog, srednjeg i slabog intenziteta, te strah od posljedica liječenja i straha od sudjelovanja u prometu , za pretrpljene bolove iznos od 2.269,90 eura (5 dana jakih bolova, 10 dana srednjih bolova te barem 8 tjedana slabih bolova), za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 17.519,41 euro (40% smanjenje životne aktivnosti), za naruženost 1.000,00 eura, ukupno povreda prava osobnosti: 28.789,31 EUR – 2.100,00 EUR (uplaćeno)= 26.689,31 EUR. Ukupno za imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege u vremenu od 3 mjeseca 2 sata dnevno zahtjeva iznos od 597,00 eur, umanjeno za isplaćenih 150,00 eur, dakle, 447,00 eur.

3. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da se 9. 5. 2021. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao CŠ upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] za koje je u trenutku nesreće bio kod tuženika sklopljen – temeljem članka 22. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu1 ∣dalje u tekstu: ZOOP – Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušavanja zdravlja i d) uništenja il i oštećenja stvari – polica broj [broj police]. Nije sporno da je u predmetnoj prometnoj nesreći sudjelovao tužitelj kao vozač motocikla reg. oznake [registarska oznaka]. U konkretnom slučaju radi se o prometnoj nesreći dva motorna vozila, stoga se imajući u vidu odredbu čl.1072. Zakona o obveznim odnosima o odgovornosti sudionika ove prometne nezgode /o odgovornosti za štetu koja potječe iz sudara više motornih vozila/ odlučuje po principu krivnje. Iako se motorna vozila u pokretu smatraju opasnom stvari, kada je riječ o nesreći u kojoj je više vozila sudjelovalo, za razrješenje međusobnih odnosa imaoca ne primjenjuju se pravila o objektivnoj odgovornosti već pravila o odgovornosti po osnovi krivnje (čl.1045. st.1. i čl.1049. ZOO). Tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti i krivnje tužitelja za nastanak prometne nesreće jer je kritične zgode motociklom skrenuo u lijevo bez prethodne provjere da li tu radnju može učiniti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu i bez da je tu svoju radnju skretanja u lijevo najavio drugim sudionicima u prometu, pri čemu je samu radnju skretanja u lijevo poduzeo u trenutku kada je iza njega nailazilo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo u punoj fazi pretjecanja na lijevom kolničkom traku i koja radnja pretjecanja je tužitelju bila vidljiva da je provjerao stanje prometa iza sebe prije poduzetog skretanja. Da je tužitelj kritične zgode prije poduzetog skretanja motociklom u lijevo provjerio stanje prometa iza njega, vidio bi da nisu postojali sigurnosni uvjeti za poduzimanje te radnje jer se iza njega kretalo vozilo koje je već bilo u punoj fazi njegovog pretjecanja te da je tužitelj odustao od namjeravanog skretanja u lijevo, do ove prometne nesreće ne bi došlo. Prema podacima iz zapisnika o očevidu tužitelj nije imao položen vozački ispit A kategorije i tužitelj također kritične zgode očito nije na glavi imao pravilno pričvršćenu zaštitnu kacigu jer u protivnom on ne bi zadobio ozljede glave, radi čega postoji njegov doprinos i samom opsegu nastale štete. Tuženik je isplatio na račun punomoćnika tužitelja na ime naknade neimovinske štete za tužitelja iznos od ukupno 7.000,00 eura, i to, iznos od 6.850,00 eura i na ime naknade štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 150,00 eura eura te tuženik osporava visinu potraživanja tužitelja za neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu iznad ovih već isplaćenih iznosa. Ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju su na svu sreću nakon provedenog liječenja rehabilitirane u najboljoj mogućoj mjeri, radi čega tuženik osporava činjenične tvrdnje iz tužbe o opsegu (obimu) neimovinske štete i osporava se da bi tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede koje rezultiraju posljedicama po njegovo zdravlje u takvom opsegu da bi težina povrede opravdavala zatraženi iznos iz tužbe za neimovinsku štetu. Također, prema podacima iz medicinske dokumentacije razvidno je da je tužitelj imao traume iz prometnih nesreća koje su se dogodile prije ove predmetne prometne nesreće, radi čega je potrebno pribaviti njegov zdravstveni karton kako bi se utvrdile te činjenice o ranijim ozljedama, a posljedice kojih je potrebno razlučiti u odnosu na posljedice ozljeda iz ove prometne nesreće, jer za te posljedice ozljeđivanja u ranijim prometnim nesrećama i ranije traume ne postoji uzročna veza i tuženik za te posljedice ne snosi odgovornost za štetu. U odnosu na visinu neimovinske štete tuženik ističe da se na odnos između stranaka primjenjuju se odredbe ZOO/05, tj. odredbe čl.19., čl.1046. te čl.1100. ZOO-a/05. S time u vezi tuženik ukazuje da medicinsko vještačenje treba dati ocjenu štete prema objektivnom konceptu neimovinske štete, a ne prema subjektivnom konceptu nematerijalne štete (pravne osnove iz čl. 200. starog ZOO-a). Kako ZOOP-om nije propisan način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu koristimo opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05 i to u čl. 19., 1046. i 1100. Ako je tomu tako, onda je osigurani rizik „tjelesne ozljede“ zapravo jednak povredi prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao jedan od podoblika povrede prava osobnosti kao neimovinske štete u objektivnoj koncepciji neimovinske štete. Kako je čl. 1100 st.1. ZOO/05, propisano, citiramo: “U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to [1] težina povrede i [2] okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.“ upućeni smo na zaključak; „Da svaka povreda prava osobnosti [pa i prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje] ne znači istovremeno i pravo oštećenika na pravičnu novčanu naknadu“. Stoga je potrebno utvrditi „težinu povrede“, da bi se moglo ocijeniti opravdava li ista dosudu pravične novčane naknade i u kojoj visini, potom uzeti u obzir i okolnosti pod kojim se povreda dogodila [objektivne okolnosti činjeničnog supstrata konkretnog slučaja, kao i neke subjektivne okolnosti, npr. životna dob i sl.]. Da bi opisane zadaće [iz čl. 1100 st.1. ZOO/05] u postupku Sud uspješno i u razumnom roku obavio, potrebno je „razvrstati“ moguće povrede prava na tjelesno i/ili duševno zdravlje u stupnjeve po njihovoj težini [jer nemogućnost da se ozljeda stupnjuje ili kategorizira dovodi do zaključka o neopravdanosti dosude pravične novčane naknade i obrnuto, svako stupnjevanje povrede po težini opravdava dosudu pravične novčane naknade]. Tu će Sud svakako morati provesti dokaz vještačenjem po vještaku medicinske struke, kako predlaže i tužitelj, koji bi u svom nalazu i mišljenju trebao dati jasan odgovor na predmet vještačenja kroz konačno mišljenje u kojem će klasificirati sva tjelesna oštećenja na način da će: Utvrditi postotak oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja ili PTFD, ako postoji, i točno u postotku iskazati koliko ono iznosi uz primjenu „Medicinske tablice“ s opisom svih ograničenja u funkcioniranju oštećene osobe u budućnosti. Mišljenje o postojanju i veličini PTFD-a traži od liječnika-vještaka da iskaže svoje mišljenje i o stupnju težine i razredu težine od I. do V. po „Medicinskoj skali“ (radi primjene „Tablice naknada“). Ako liječnik-vještak utvrdi da je oštećenje tjelesnog i/ili duševnog zdravlja do 4% (TFD) ili je oštećenje zdravlja privremeno ili povremeno, obvezno se treba izjasniti je li to oštećenje ima karakter posve lake povrede opisane pod a) ili pod b) u „Medicinskoj skali“ uz navođenje razloga za svoju odluku, kao i o razdoblju u kojem je kod oštećenika postoji privremeni funkcijski deficit i u kojem postotku (PPFD). Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 5% i više, treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: (uz naglasak da se naruženost kao estetska šteta može „pojaviti“ i kod opisa oštećenja kao posljedice ozljede i pod točkom c.) Utvrditi je li kod oštećenika tijekom hospitalizacije i rehabilitacije (do konsolidacije ozljede) došlo do pojave neuobičajenih jakih bolova /patnje/, ako da, odrediti stupanj po „Skali intenziteta“ od 1 do 7, (Julinova ljestvica) i to u stupnju od 5 do 7 je r stupnjevi od 1 do 4 su integrirani u PTFD. Utvrdi li liječnik-vještak, da je kod oštećenika PTFD, 25% i više,treba u svom mišljenju dati očitovanje i o slijedećem: Dati mišljenje o postojanju štete u obliku gubitka zadovoljstva iz hobija, na način da se daje medicinsko mišljenje o oštećenikovoj nesposobnosti da se posveti specifičnim aktivnostima hobija ili svakodnevnog života te o njegovom definitivnom karakteru. Tuženik se protivi tužbi i osporava visinu štete, protivi se zatraženom tijeku zateznih kamata, predlaže tužbeni zahtjev odbiti te potražuje naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u zapisnik o očevidu (str. 7-11 spisa), odgovor na prigovor na obrazloženu ponudu i presliku obavijesti, potvrde o primitku (str. 12-15 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora (str. 16 spisa), ponuda (str. 17 i 18 spisa), odštetni zahtjev (str. 1 i -20 spisa), obavijest o podizanju optuženice (str. 21 i 22 spisa), rješenje od 30.1.2024. (str. 23-25 spisa), optužnicu (str. 26-32 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 33-56 spisa, CD-str. 79 spisa), zapisnik o očevidu i fotodokumentaciju očevida iz predmeta K-84/2024, prometno vještačenje (str. 163-195 spisa), provedeno je kombinirano prometno tehničko i sudsko medicinsko vještačenje po vještacima Peri Todoroviću i Petru Škaviću, saslušani su svjedoci LŠ, HŠ, MŠ, CŠ, ČŠ te je izveden dokaz saslušanjem stranaka.

5. Svjedok LŠ iskazao je da je vidio prometnu nezgodu koja je predmet ovog spora i to on je bio suvozač u automobilu koji se nalazio iza vozila koje je pretjecalo skuter kojeg je vozio tužitelj. Ističe da su tužitelj i on toga dana bili u kafiću Petrusu u [adresa] te su tužitelj i njegov prijatelj malo prije njih skuterom krenuli iz toga kafića, cestom niz Pigik i uključili se u promet glavnom [adresa] u [adresa], kao i oni njihovim vozilom, te su se tako kretali tom ulicom i došli u blizinu zavoja u lijevo prema parku u [adresa], prije skretanja u jednu poprječnu ulicu, za koju on sada ne zna navesti kako se zove te je to vozilo, koje je bilo ispred njihovog vozila kretalo se lijevom prometnom trakom u pretjecanju i udarilo u skuter kojeg je vozio tužitelj, a koji je također bio u lijevoj prometnoj traci, obzirom da je tužitelj skretao skuterom u tu poprječnu ulicu, nije vidio da li se u momentu tog sudara skuter kretao. Ističe kako misli da je to vozilo koje je pretjecalo, pretjecalo još neko vozilo, a ne samo skuter, no ne zna sa sigurnošću da li je to bilo samo jedno vozilo ili više njih. Ističe da je pri izlasku iz kafića vidio kako je tužitelj prilikom sjedanja na skuter stavljao kacigu na glavu, a dečko koji se sa njim vozio na skuteru nije imao kacigu. Ističe da je nakon prometne nezgode stao, izašao iz vozila i prišao tužitelju koji mu je rekao da pozove njegova oca, nije prilazio drugom unesrećenom jer je oko njega bilo ljudi, a netko od prisutnih je već pozvao hitnu. Ističe da je vidio da je vozilo koje je pretjecalo samo pretjecalo u lijevoj prometnoj traci i nije se vraćalo prilikom tog pretjecanja u desnu prometnu traku. Zna da je to vozilo bilo cijelo vrijeme u lijevoj prometnoj traci. Ističe da on zapravo vezano za skuter nije ništa vidio prije udarca vozila koje je pretjecalo u skuter.

6. Svjedok HŠ iskazao je da je on bio suvozač na skuteru kojeg je vozio tužitelj u vrijeme prometne nezgode. Obojica su prije prometne nezgode bili u kafiću u [adresa] na Pigiku te je tužitelj skuterom trebao njega odvesti doma, obzirom da on živi u blizini. Tužitelj je imao kacigu i stavio ju je na glavu, no on nije stavio kacigu, jer je mislio da se ništa neće dogoditi obzirom da živi u blizini. Tužitelj i on su se tako uključili u promet u [adresa] u [adresa] i krenuli smjerom prema centru grada te su namjeravali skrenuti u ulicu Braće Janeković, obziro da se iz te ulice ide u ulicu gdje on živi. Tužitelj se tako kretao ulicom B [adresa], usporio je brzinu, uključio je lijevi žmigavac i provjerio da li dolazi vozilo iz suprotnog smjera te misli da takvih vozila nije niti bilo i počeo je skretati u lijevo prema ulici Braće Janeković i u tom trenutku je došlo do udarca drugog vozila u skuter koje je došlo iz ulice B [adresa] iza nas. On se od udarca više ničega ne sjeća, obzirom da je zadobio dosta teške ozljede. Ističe da u kafiću niti tužitelj niti on nisu konzumirali alkohol. Ističe da su tužitelj i on sigurno pogledali lijevo i desno i nisu vidjeli ništa jer tužitelj inače ne bi skretao. To nije bio prvi puta da se vozio sa tužiteljem na skuteru.

7. Svjedok MŠ u svom je iskazu naveo da je bio bio suvozač u vozilu marke Škoda kojeg je vozio vozač CŠ i oni su se kretali [adresa] u [adresa] prema centru grada. Ističe da se skuter kretao ispred njihovog vozila i išao je u istom smjeru kao i oni i sjeća se da je vozač vozio skuter uz desni rub kolnika jer je u dva ili tri puta zaobilazio šahte. U momentu kada je skuter od njihovog vozila bio udaljen oko 30 metara oni su započeli pretjecati skuter, prije toga vozač vozila Škoda je uključio pokazivač smjera te su se pri pretjecanju, odnosno u toj vožnji lijevom prometnom trakom kretali brzinom od oko 80 km/h. U momentu kada su započeli pretjecati skuter je i dalje vozio tom desnom prometnom trakom te je u jednom trenutku, kada su oni već bili u pretjecanju i nalazili se u toj lijevoj traci, skuter je skrenuo u lijevo i prešao na tu lijevu prometnu traku, te su oni prednjim dijelom vozila udarili u sredinu skutera. Ističe da skuter prije skretanja nije uključio žmigavac niti je na bilo koji način dao do znanja da ima namjeru skrenuti u lijevo. Ističe da je vozač vozila Škoda reagirao kočenjem, no to je bilo kada su oni bili od skutera udaljeni 10- 15 m i više nije uspio zaustaviti vozilo. Ističe da su se možda 15 sekundi vozili iza skutera, odnosno uočili su ga u blizini trgovine Mlin i pekare u Gajevoj ulici, prema centru [adresa]. Ne može procijeniti udaljenost od zavoja u Gajevoj ulici do trgovine Mlin i pekare. On je toga dana pio Karlovačku pivu i to u tom vozilu, no niti tu jednu pivu nije popio do kraja. Misli da je tužitelj toga dana konzumirao alkohol, najvjerojatnije je popio jednu pivu. Ističe da se možda ipak radi o [adresa] u [adresa], a ne o Gajevoj ulici, nije siguran. Između skutera i njihovog vozila nije bilo automobila te nisu pretjecali niti jedno drugo vozilo.

8. Svjedok ČŠ iskazao je da živi u [adresa] u kući koja se nalazi preko puta mjesta sudara te se toga dana kretao svojim vozilom [adresa] u [adresa], u smjeru prema Glini te se sjeća da je zamijetio automobil koji se kretao istom ulicom, njemu u suprotnom smjeru i zamijetio je da se kreće velikom brzinom. Taj automobil kad je došao iza zavoja malo je smanjio brzinu, zatim je prošao pored njegovoga vozila te je on u jednom trenutku začuo udarac, pogledao je u retrovizor i okrenuo se i vidio je samo dečka kako leti preko toga automobila. Vozilo tog dečka nije vidio. On se odmah automobilom okrenuo i potom došao na lice mjesta te je zatekao motor u blizini neke zgrade na trotoaru, automobil koji je prošao pored njega je bio zaustavljen na cesti. Taj dečko kojeg je spomenuo da je letio ležao je sa desne strane prema centru grada [adresa] na ivičnjaku. Ističe da prije štetnog događaja moped uopće nije zamijetio nego tek kada je došao na lice mjesta. Gledajući prema centru grada moped je nakon štetnog događaja bio na lijevoj strani na nogostupu.

9. Svjedok CŠ u svom je iskazu naveo da se toga dana kada se dogodio štetni događaj kretao [adresa] u [adresa] i to iz smjera Gline prema [adresa], osobnim automobilom marke Škoda Octavia, brzinom od oko 50-60 km/h. Ističe da je zamijetio ispred sebe skuter na kojem su bile dvije osobe, a koji je vozio uz sam ivičnjak sa desne strane. Osim njih na cesti nije bilo nikoga, on je odlučio preteći taj skuter i kad je bio udaljen oko 20 metara od toga skutera započeo je fazu pretjecanja, što znači da je uključio žmigavac, prestrojio se u lijevu prometnu traku. On je već došao praktički do toga skutera kada je uočio da se skuter naginje i to samo je krajičkom oka vidio da taj skuter skreće u ulicu njima lijevo. Oni su u trenutku kada je on to uočio već bili paralelno jedan pored drugoga. Ističe da vozač toga skutera ni na koji način nije dao namjeru, odnosno pokazao namjeru skretanja u lijevo, odnosno nije uključio lijevi pokazivač smjera i nije se prije nego što je počeo skretati zaustavio pored crte i pogledao iza sebe. Ističe da je on počeo kočiti čim je uočio to sretanje te nije mogao zaustaviti svoje vozilo i prednjim dijelom svoga vozila udario u lijevu bočnu stranu skutera. On je u pretjecanju vozio od oko 70 ili 80 km/h te nije vozio brže od toga, a trag kočenja je bio duži zato što je on tada na vozilu imao zimske gume. Prometna nezgoda dogodila se na lijevom prometnom traku gledano prema centru grada. Po njegovoj procjeni, obzirom da je skretao, skuter je vozio brzinom od 40 ili 50 km/h. On je tijekom toga štetnog događaja bio pod utjecajem alkohola, popio je jednu pivu te smatra da to nije utjecalo na njegove reflekse.

10. Tužitelj BŠ iskazao je da se sa svojim mopedom u vrijeme prometne nezgode kretao [adresa] u [adresa] prema centru grada i to on je vozio moped i imao je kacigu na glavi i vozio je HŠ koji za vrijeme vožnje nije nosio kacigu. Prije toga su bili na kavi u kafiću u [adresa] u Petrusu te su se pri izlazu u blizini toga kafića uključili u promet u navedenoj ulici. Neko vrijeme su se vozili tom ulicom, nisu se vozili brzo jer je bilo prometa te je namjera bila skrenuti u lijevo prema [adresa] u [adresa]. Ističe da je uključio lijevi pokazivač smjera, pogledao preko lijevog ramena te sa sigurnošću može reći da iza njega nije bilo vozila na lijevoj prometnoj traci te je započeo skretati u lijevo te je već bio u blizini, odnosno skoro je već ušao u ulicu Braće Janeković kada se u moped zabilo vozilo i to većim dijelom u lijevi stražnji dio mopeda, prednjim dijelom tog vozila. Ističe da toga dana nije konzumirao alkohol. U toj prometnoj nezgodi zadobio je ozljede zatiljne kosti glave, napukla su mu 4 kralješka, te su mu zbog zadobivenih ozljeda ugradili 4 diska od titana. Od udarca je pregrizao jezik te je imao krvarenje u glavi. Imao je jedan operativni zahvat i to na kralježnici vezano za ugradnju diskova koje je prethodno spomenuo. Ističe da je u bolnici bio 7-8 dana nakon operacije te ističe da je liječenje trajalo nekoliko mjeseci, ne može preciznije reći. Zbog zadobivenih ozljeda i sada ima posljedice u vidu glavobolje i slabije koncentracije zbog čega je nakon prometne nezgode morao prekinuti sa fakultetom fizioterapije, a na kojem je tada studirao. Morao je prekinuti i bavljenjem sportom, a do tada je godinama trenirao rukomet. Ističe da se prestrašio, i prilikom prometne nezgode, a trpio je i strah i poslije te je sve to za njega bio pakao. Ima posljedice i u vidu trnjenja lijeve ruke i u predjelu cervikalnog dijela vratne kralježnice. Ističe da ima i naruženja u vidu ožiljka te se konstatira da tužitelj pokazuje ožiljak na prednjem dijelu vrata koji je dužine 5 cm i koji je svjetlije boje u odnosu na ostatak boje kože. Ističe da je u vrijeme prometne nezgode radio te je radio kao skladištar, a sada radi u ordinaciji dentalne medicine Petra Nol kao dentalni asistent u punom radnom vremenu. Ističe da motor više ne vozi dok automobil vozi.

11. Podneskom od 10. 5. 2024. tužitelj je djelomično povukao tužbu, i to za iznos od 4.750,00 eur, ističući da je od strane tuženika , nakon podnošenja tužbe, primio dodatnu isplatu u navedenom iznosu, tako da tužitelj od tuženika zahtjeva naknadu štete u ukupnom iznosu od 22.386,31 eur.

12. U podnesku od 16. 6. 2025. tuženik je priznao visinu tražbine tužitelja za neimovinsku i imovisnku štetu, odnosno izjasnio se da ne osporava visinu neimovinske štete u iznosu od 28.789,31 eur i visinu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 447,00 eur.

13. Temeljem ocjene izvedenih dokaza kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan .

14. Prema navodima odgovora na tužbu te navodima tuženika istaknutih tijekom postupka, između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika kao i visina tražbine tužitelja s osnove neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dok je sporna odgovornost tuženika obzirom da tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti iz razloga što je tužitelj pridonio nastanku štetnog događaja na način da je upravljajući mopedom skrenuo u lijevo bez prethodne provjere da li tu radnju može učiniti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu i bez da je tu svoju radnju skretanja u lijevo najavio drugim sudionicima u prometu, pri čemu je samu radnju skretanja u lijevo poduzeo u trenutku kada je iza njega nailazilo vozilo osiguranika tuženika reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo u punoj fazi pretjecanja na lijevom kolničkom traku i koja radnja pretjecanja je tužitelju bila vidljiva da je provjerao stanje prometa iza sebe prije poduzetog skretanja, a tuženik ističe i tužitelj u trenutku štetnog događaja nije imao zaštitnu kacigu i položen vozački ispit.

15. Nadalje, nije sporno da je tuženik tužitelju prije podnošenja tužbe isplatio nesporni dio neimovinske štete u iznosu od 2.100,00 eur te nesporni dio imovinske štete za tuđu pomoći njegu u iznosu od 150,00 eur, a niti da je tuženik tužitelju na ime naknade neimovinske štete tijekom ovog postupka isplatio novčani iznos od 4.750,00 eur.

16. Radi utvrđenja okolnosti dinamike nastanka prometne nezgode 9. 5. 2021., mehanizma nastanka ozljeda tužitelja kao i utvrđenja da li bi tužitelj, da je na glavi imao pravilno pričvršćenu zaštitnu kacigu, zadobio ozljede glave, provedeno je kombinirano prometno- tehničkog i sudsko-medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Peri Todoroviću i Petru Škaviću.

17. Vještak Pero Todorović u svom je pisanom nalazu i mišljenju od 13. 5. 2025. naveo da distribucija oštećenja na vozilima ukazuje da je primarni kontakt u sudaru uspostavljen između lijevog dijela prednje strane vozila osiguranika tuženika i lijevog boka mopeda. Mjesto sudara se nalazilo na raskrižju, na lijevoj prometnoj traci, neposredno ispred mjesta početka bočnog proklizavanja vozila osiguranika tuženika (slika 5). U trenutku reakcije na opasnost kao i u trenutku sudara, vozilo osiguranika tuženika je bilo u pretjecanju po lijevoj prometnoj traci. U trenutku reakcije se kretalo brzinom od 84 km/h, a u trenutku sudara od 58 km/h. U trenutku sudara moped tužitelja je bio u lijevom skretanju na sporednu cestu i u cijelosti prepriječen na l ijevoj prometnoj traci. Neposredno ranije i u trenutku sudara se kretao brzinom od 15 km/h. Uz istovjetnu reakciju kakvu je imao u kritično vrijeme, osiguranik tuženika bi štetni događaj izbjegao pri brzini od najviše 68 km/h, pa tako i pri brzini ograničenja (50 km/h). Tužitelj bi štetni događaj izbjegao da je odgodio radnju skretanja preko kolnika i propustio vozilo osiguranika tuženika da nesmetano prođe. Za takvu svrsishodnu radnju je imao ispunjene tehničke preduvjete (vidljivost, preglednost).

18. Nadalje, iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Petra Škavića od 12. 5. 2025. proizlazi da je tužitelj stradao i ozlijeđen je u prometnoj nesreći dana 9.5.2021. u 15,38 sati kao vozač mopeda u sudaru s osobnim vozilom. Pregledom i tijekom liječenja tužitelja utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: istegnuće mišićja vratne kralježnice, prijelom desnog kondila zatiljne kosti, prijelom prednjeg donjeg ruba trupa 4. vratnog kralješka s pomakom ulomka („tear-drop“ prijelom), prijelom desne strane luka 7. vratnog kralješka bez pomaka ulomaka i širenjem u zglobni nastavak, potres mozga, traumatsko krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica desno čeonotjemeno, natučenje s ranom razderotinom sluznice usta te ugrizna rana prednje trećine jezika. Vještak nadalje navodi da je primarni kontakt u sudaru uspostavljen između lijevog dijela prednje strane vozila osiguranika tuženika i lijevog boka mopeda te se pritom u trenutku naleta vozilo osiguranika tuženika kretalo brzinom od 58 km/h, a moped tužitelja brzinom od 15 km/h. Budući da je primarni kontakt ostvaren između vozila (osobno vozilo osiguranika tuženika i moped tužitelja), nije moguće, sa sudskomedicinskog stajališta, zaključivati o brzinama kretanja vozila, kao niti o naletnom položaju. Nakon primarnog kontakta između vozila, došlo je do nabacivanja tijela tužitelja i putnika s mopeda na višlje dijelove vozila osiguranika tuženika, a potom i njihovog odbačaja te pada na kolnik. Utvrđene ozljede glave i vrata tužitelja nastale su udarcem glave tužitelja u neku tupotvrdu prepreku u prostoru (neki dio vozila osiguranika tuženika – poklopac motora, vjetrobransko staklo) ili podlogu (kolnik). Pritom je unutarlubanjska ozljeda glave (krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica) nastala akceleracijsko-deceleracijskim mehanizmom, ozljeda zatiljne kosti i vratne kralježnice nastala je indirektno – prijenosom sile duž osovine kralježnice od glave prema dolje (udarac u višlji dio glave – čeono- tjemeno pri čemu je vratna kralježnica u fleksiji), a ozljede sluznice usne šupljine i jezika su nastale djelovanjem zubi tužitelja (ugriz za jezik i sluznicu usne šupljine). Budući da u predmetnoj prometnoj nesreći, dinamike utvrđene po prometnom vještaku, tužitelj udarcem glavom u tupotvrdu prepeku u prostoru odnosno podlogu nije zadobio površinske ozljede glave, a zadobio je unutarlubanjsku ozljedu glave i indirektno nastalu ozljedu zatiljne kosti i vratne kralježnice, proizlazi da je u trenutku prometne nesreće i udarca glavom u tupotvrdu prepeku u prostoru / podlogu na glavi nosio zaštitnu kacigu. Naime, u slučaju nenošenja zaštitne kacige na glavi, očekivano bi kod tužitelja udarcem glave u tupotvrdu prepeku u prostoru / podlogu nastale opsežnije ozljede glave / lica. U prilog navedenome – da je tužitelj u trenutku prometne nesreće nosio zaštitnu kacigu govori nalaz dvije zaštitne kacige sa oštećenjima na mjestu događaja. Pritom, temeljem ozljeda tužitelja, nije moguće zaključivati koju je kacigu u trenutku prometne nesreće nosio tužitelj, a koju putnik na mopedu.

19. Tuženik nije imao prigovora nalazu i mišljenju prometnog vještaka Pere Todorovića dok je tužitelj istom prigovorio jer smatra da se osiguranik tuženika, u trenutku kada je uočio namjeru skretanja tužitelja, kretao većom brzinom od one kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka Pere Todorovića, što proizlazi iz prometnog vještačenja provedenog u kaznenom postupku u predmetu br. K-84/2024 te iz razloga što vještak Pero Todorović u svom nalazu i mišljenju uopće ne spominje brzinu kretanja vozila osiguranika tuženika prije uočavanja mopeda u radnji skretanja (pri čemu dostavlja u spis prometno vještačenje provedeno u kaznenom predmetu ovog suda br. K - 84/2024).

20. Stranke nisu imale prigovore nalazu i mišljenju vještaka Petra Škavića te sud nalaz i mišljenje navedenog vještaka u cijelosti prihvaća kao stručno i obrazloženo.

21. Nadalje, vještak Pero Todorović u svom očitovanju od 27. 2. 2026. ističe da je vještak u K-spisu koristio maksimalno moguće usporenje kod kočenja vozila osiguranika tuženika u ravnom kretanju s tehnički ispravnim ABS kočnim sustavom (iako ga zbog objektivnih razloga u K-spisu nije mogao potvrditi). Osim toga na kompletnoj duljini puta kočenja, ali i zanošenja iza mjesta sudara (sve do mjesta zaustavljanja), korišteno je isto usporenje kao da se radi o kočenju pri ravnom kretanju vozila s tehnički ispravnim kočnicama. Vještak Pero Todorović to smatra tehnički neprihvatljivim. Takav pristup je doveo do utvrđenja nerealno visoke brzine vozila osiguranika tuženika (107 km/h). Ovisno o brzini približavanja mjestu sudara (84 km/h ili 107 km/h), osiguranik tuženika je na skretanje skutera reagirao kada se u pretjecanju po lijevoj prometnoj traci nalazio na 33,2…39,5 m iza skutera. 3.3. Na 33,2…39,5 m iza sebe, tužitelj je okretanjem glave mogao vidjeti vozilo osiguranika tuženika u pretjecanju po lijevoj prometnoj traci. Mogao je odustati od radnje skretanja, na koji način bi izbjegao štetni dogadjaj.

22. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 10. 3. 2026.vještak Pero Todorvić u cijelosti je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja kao i dopunskog očitovanja, a stranke nisu imale prigovora na nalaz i mišljenje navedenog vještaka niti su predlagale provođenje kakvog dopunskog vještačenja ili prometnog vještačenja po drugoj osobi vještaka te sud nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića u cijelosti prihvaća kao stručno i obrazloženo.

23. Člankom 43.st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64715, 108/20, 70/19, 42/20, dalje: ZSPC) propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prema odredbi st. 2. istog članka, prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

24. Nadalje, prema odredbi čl. 51. st. 1. ZSPC vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

25. Prema odredbi čl. 53. st. 1. ZSPC na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.

26. Nadalje, odredbom čl. 58. st. 1. ZSPC je propisano da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju.

27. Prema odredbi čl. 66. st. 1. ZSPC, pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji.

28. Prema odredbi čl. 70 st.1. toč. 4. ZSPC vozač ne smije vozilom početi pretjecati ili obilaziti ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna na dovoljnoj udaljenosti tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svojeg vozila za vrijeme pretjecanja i brzine kretanja vozila drugih sudionika u prometu koje namjerava preteći, pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa ili omeo promet iz suprotnog smjera.

29. Dakle, utoliko što iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Pere Todorovića proizlazi da je do prometne nesreće 9. 5. 2021. - sudara lijevog dijela prednje strane vozila osiguranika tuženika i lijevog boka mopeda tužitelja, došlo na raskrižju, na lijevoj prometnoj traci, u trenutku kada je vozilo osiguranika tuženika bilo u pretjecanju po lijevoj prometnoj traci, a moped tužitelja u lijevom skretanju na sporednu cestu i u cijelosti prepriječen na lijevoj prometnoj traci te da bi vozilo osiguranika tuženika izbjeglo štetni događaj pri brzini od najviše 68 km/h odnosno pri brzini ograničenja, zaključak je suda da se osiguranik tuženika, protivno odredbama čl. 43. st. 1., 51. st. 1., 53. st. 1. , 58. st. 1. i čl. 70 st.1. toč. 4. ZSPC, približavajući se raskrižju, umjesto s povećanim oprezom, u prometu kretao većom brzinom od dopuštene, da brzinu kretanja nije prilagodio preglednosti prometa i to tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju može objektivno u raskrižju predvidjeti, i da je takvim pretjecanjem ugrozio sigurnost prometa odnosno doveo u opasnost druge sudionike u prometu te u konačnici takvom vožnjom direktno prouzročio prometnu nesreću koja je predmet ovog spora, zaključak je suda da je tuženik sukladno odredbi 1071. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne

novine

br.

35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/202 2, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO), u vezi s odredbom čl. 965. st. 1. ZOO, dužan tužitelju nadoknaditi neimovinsku i imovinsku štetu koju je tužitelj pretprio u navedenom štetnom događaju.

30. Nadalje, utoliko što iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Pere Todorovića proizlazi da je tužitelj - okretanjem glave mogao vidjeti vozilo osiguranika tuženika u pretjecanju po lijevoj prometnoj traci, da je mogao odustati od radnje skretanja i na taj način izbjeći štetni događaj, zaključak je suda da je tužitelj, postupajući na taj način suprotno odredbi čl. 43. st. 1. ZSPC, pridonio nastanku štetnog događaja u omjueru od 15 % , u kojem omjeru se tuženik, sukladno odredbi čl. 1067. st. 3. ZOO, oslobađa odgovornosti za štetu.

31. Suprotno navodima tuženika, nema doprinosa tužitelja opesgu štete jer iz nalaza i mišljenja vještaka Petra Škavića od 12. 5. 2025. jasno proizlazi da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja na glavi imao zaštitnu kacigu , a iz zapisnika o očevidu Policijske postaje Petrinja je utvrđeno da je tužitelj imao položen vozački ispit.

32. Svoj zaključak o odgovornosti tužitelja i osiguranika tuženika sud temelji na nalazu i mišljenju prmetnog vještaka uzimajući u obzir da prometni vještak svoje vještačenje provodi na temelju podataka iz zapisnika o očevidu, situacijskog plana te fotodokumentacije očevida Policijske postaje Petrinja te u konačnici daje mišljenje sukladno pravilima struke, dok temeljem oprečnih iskaza sudionika prometne nesreće, po ocjeni suda, nije sa sigurnošću bilo moguće zaključiti o okolnostima nastanka prometne nesreće, imajući u vidu da je protiv svjedoka OŠ u tijeku kazneni postupak za kazneno djelo izazivanje prometne nesreće koja je predmet ovog spora zbog čega je isti osobno zainteresiran za ishod oba postupka, kao i tužitelj za ishod ovog spora, a obojica suvozača osiguranika tuženika i tužitelja - svjedoci MŠ i HŠ, iskazuju u korist osiguranika tuženika odnosno tužitelja, dakle, po ocjeni ovog suda, subjektivno i pristrano.

33. Nadalje, svjedok LŠ u odnosu na moped tužitelja nije ništa vidio prije udarca vozila koje je pretjecalo u moped, a svjedok ČŠ se samo sjeća da je zamijetio da se automobil osiguranika tuženika kreće velikom brzinom dok moped prije štetnog događaja nije zamijetio. Stoga iskazi navedenih svjedoka nisu od utjecaja niti na utvrđenje dinamike nastanka prometne nezgode niti na odluku suda u ovom sporu.

34. Stoga sud, imajući u vidu da u konačnici visina utuženog iznosa neimovinske i imovinske štete koju tužitelj zahtijeva ovom tužbom između stranaka nije sporna i to po osnovi naknade neimovinske štete iznos od 26.689,31 eur, a po osnovi naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 447,00 eur, uzimajući u obzir doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru od 15 %, te činjenicu da je tuženik tijekom ovog parničnog postupka po osnovi naknade neimovinske štete isplatio tužitelju novčani iznos od 4.750,00 eur, tužitelju temeljem odredaba čl. 1100. st. 2. i čl. 1095. st. 1. ZOO, u vezi s odredbama čl. 1071. st. 1., čl. 1067. st. 3. i čl. 965. st. 1. ZOO dosuđuje naknadu neimovinske štete u iznosu od ukupno 17.935,91 eur (22.685,91 – 4.750,00) te naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 379,95 eur.

35. Odluka o zateznoj kamati na iznos neimovinske štete temelji se na odredbi čl. 29. ZOO, te na odredbi čl. 1103. ZOO koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa stoga što je iz ponude tuženika od 22. 7. 2023. utvrđeno da je odštetni zahtjev tužitelj tuženiku podnio 5. 4. 2022. tužitelju je na dosuđeni iznos neimovinske štete dosuđena i zatezna kamata od 5. 4. 2022. do isplate (toč. I. izreke presude).

36. Nadalje, tužitelju je zatezna kamata na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege dosuđena od dana donošenja presude 24. 4. 2026. jer je tek presudom utvrđena visina iste, sukladno odredbi čl. 1086. ZOO (toč. I. izreke presude).

37. Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke presude, a u preostalom dijelu je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan (toč. II. izreke presude).

38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 158. st. 1. i čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) odnosno obzirom da je tužitelj tijekom postupka djelomično povukao tužbu jer je tuženik u odnosu na povučeni dio udovoljio zahtjevu tužitelja te imajući u vidu u preostalom dijelu djelomičan uspjeh stranaka, odlučeno je da je tuženik dužan tužitelju nadoknaditi dio parničnih troškova nakon određivanja omjera uspjeha u sporu na način da sud najprije utvrđuje postotak u kojemu je svaka od stranaka uspjela, zatim od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzima postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga utvrđuje iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te toj stranci odmjerava naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici.

39. Tužitelj je u pogledu visine zahtjeva za naknadom neimovinske i imovinske štete uspio u omjeru od 82 %, vodeći računa i uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, te je stoga tuženik, primjenom odredaba čl. 158. st. 2. i čl. 154. st. 2. ZPP, dužan tužitelju naknaditi dio parničnih troškova u omjeru od 64 % (82% - 18%).

40. Tužitelju su sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznati troškovi za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 32.), za sastav tužbe u iznosu od 500,00 eur (Tbr. 7. st.1.), za zastupanja na ročištima 7. 11. 2024., 20. 5. 2025., 15. 9. 2025. i 10. 3. 2026. u iznosu od 500,00 eur za svako (Tbr. 9. st. 1.), za sastav podnesaka od 10. 9. 2024., 24. 6. 2025. i 2. 3. 2026 u iznosu od 500,00 eur za svaki (Tbr. 8. st.1.), za sastav podneska od 10. 5. 2024. u iznosu od 125,00 eur (Tbr. 8. st. 4.), za zastpanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9. st.3.), PDV u iznosu od 1.181,25 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 158,91 eur te na presudu u iznosu od 270,31 eur, ukupno 6.335,47 eur, no obzirom na uspjeh tužitelja u sporu od 64 % dosuđen mu je parnični trošak u iznosu od 4.054,70 eur.

41. Tužitelju nije priznat traženi trošak za zastupanje na ročištu 3. 2. 2026. jer punomoćnik tužitelja nije niti pristupio navedenom ročištu (čl. 155. st. 1. ZPP).

42. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 24. travnja 2026.

SUTKINJA

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku