REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-425/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Ani Ćosić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Maričević, odvjetnica u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 237d, protiv tuženika, Croatia osiguranje d.d., V. Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, zastupane po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u OD Hanžeković&partneri d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 22, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 13. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da tužiteljici JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 4.340,00 EUR sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 21. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku, Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da tužiteljici JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 350,00 EUR sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 21. rujna 2022. do isplate."

III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, da tužiteljici JJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.171,67 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 24. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi kako je stradala u prometnoj nezgodi koja se dogodila 17. rujna 2022. u [adresa] kao putnica u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]. Do nezgode je došlo nepropisnom vožnjom PJ koji je upravljao vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] koje je u tom trenutku bilo osigurano kod tuženika policom broja osiguranja broj: 010914835637. U prometnoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, te zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, činjenice da je radi predmetnog štetnog događaja pretrpjela fizičke i duševne boli zbog zadobivenih ozljeda, pretrpljeni strah te tuđu pomoć i njegu. Imajući u vidu težinu povrede i sve okolnosti slučaja tužiteljica predlaže da sud pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu u iznosu od 2.919,90 EUR i za tuđu pomoć i njegu 398,17 EUR odnosno ukupno 3.318,07 EUR. Nadalje navodi, kako je tuženik tužiteljici isplatio nesporan dio štete u iznosu od 464,53 EUR te za navedeni iznos tužiteljica umanjuje tužbeni zahtjev i sada potražuje 2.853,54 EUR. S obzirom na sve navedeno tužiteljica predlaže odnošenje presude kojom će se tuženiku naložiti isplata 2.853,54 EUR sa zateznim kamatama od 21. rujna 2022. do isplate kao i troška postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost za nastanak štetnog događaja, dok osporava visinu tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata. Tuženik navodi kako nije sporno da je tužiteljica dana 17. rujna 2022. sudjelovala u prometnoj nezgodi vozeći se kao putnica u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao BJ te da je predmetno vozilo bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010915609061. Nadalje, navodi da je točno da je tuženik 04. studenog 2022. u mirnom postupku, isplatio nesporni iznos od 464,53 EUR na ime neimovinske i s njome povezane imovinske štete, te daljnjih 1.835,47 EUR dana 16. veljače 2023. odnosno sveukupno 2.300,00 EUR vodeći računa o težini povrede i okolnostima slučaja, jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te cilju kojemu služi pravična novčana naknada. Smatra da je predmetnim isplatama u cijelosti podmirio obvezu naknade pravične novčane naknade pa svako daljnje potraživanje ukazuje neosnovanim. Tuženik osporava utuženi tijek zateznih kamata u cijelosti navodeći kako zatezna kamata teče od dana donošenja prvostupanjske presude, osobito imajući u vidu da se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti čija se visina utvrđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja.

3. Podneskom od 13. listopada 2023. tužiteljica je uzimajući u obzir uplatu tuženika od 1.835,47 EUR umanjila tužbeni zahtjev te potražuje daljnjih 1.018,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 21. rujna 2022. godine pa do isplate, kao i troškove postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

4. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 9. listopada 2025. uskladila tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka na način da potražuje za neimovinsku štetu 6.300,00 EUR, a za tuđu pomoć i njegu 1.089,90 EUR odnosno ukupno 7.389,90 EUR što umanjeno za isplate nespornih iznosa 464,43 EUR i 1.835,47 EUR iznosi daljnjih 5.090,00 EUR. Stoga tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se tuženiku naložiti isplata iznosa od 5.090,00 EUR sa zateznim kamatama od 21. rujna 2022. do isplate kao i troška postupka sa zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate.

5. Nakon usmenog očitovanja medicinskog vještaka na raspravi 13. ožujka 2026. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno dopuni nalaza i mišljenja vještaka na način da potražuje 4.690,00 EUR sa zateznim kamatama od 21. rujna 2022. do isplate te je u odnosu na ostatak kod tužbenog zahtjeva ostala kao u podnesku od 9. listopada 2025.

6. Tijekom postupka pročitane su isprave dostavljene u spis i to: zahtjev za naknadom neimovinske štete tužiteljice od 20. rujna 2022. i obavijest o zaprimanju istog (list 4-5 spisa), provjera osiguranja (list 6 spisa), potvrdu PU Varaždinske, postaja prometne policije Varaždin, klasa: 211-08/22-4/28557 od 11. listopada 2022. (list 7-8 spisa), medicinska dokumentacija (list 9-21 spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 3131-32 spisa), pribavljen je zdravstveni karton tužiteljice (list 49-59 spisa), provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof.dr. sc. Živku Gnjidiću (list 63-113 spisa) kao i usmeno očitovanje vještaka (list 129-130 spisa).

7. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH,, 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., 155/23. dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Predmet spora je naknada štete (neimovinske i imovinske za tuđu pomoć i njegu) koju je tužiteljica pretrpjela zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila 17. rujna 2022. u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao putnica u osobnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka].

9. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za štetu. Također, stranke su na raspravi održanoj 2. rujna 2025. učinile nespornim da su tužiteljici njegu i pomoć pružali ukućani. Nadalje, nije sporno da je tužiteljica tuženiku podnijela odštetni zahtjev i da je tuženik prije podnošenja tužbe 4. studenog 2022. isplatio 464,53 EUR na ime neimovinske i s njom povezane imovinske štete, te daljnjih 1.835,47 EUR dana 16. veljače 2023. odnosno sveukupno 2.300,00 EUR.

10. Sporna je visina štete, odnosno je li isplatom navedenog iznosa tužitelju u cijelosti nadoknađena pretrpljena šteta, kao i tijek zateznih kamata.

11.1. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo medicinsko vještačenje po prof.prim. dr.sc. dr.med Živku Gnjidiću koji je izvršio je uvid u medicinsku dokumentaciju, predmetni spis te je pregledao tužiteljicu. U svom je nalazu detaljno opisao tijek liječenja, kao i rezultate kliničkog pregleda tužiteljice koji je izvršen 1. listopada 2025. kojom prilikom je tužiteljica priložila stari zdravstveni karton i tri nalaza iz perioda liječenja koji nisu ranije priloženi u spis. Vještak u svom mišljenju navodi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede koje prethodno opisuje (list 64-65 spisa); da je u trenutku frontalnog sudara bila na mjestu suvozača, vezana sigurnosnim pojasom tako da traka sigurnosnog pojasa prelazi preko desnog ramena uz navođenje da sigurnosni pojas štiti putnika od teških, a ponekad i smrtonosnih ozljeda, ali često izaziva paletu prethodno opisanih ozljeda koje zajedno predstavljaju „sindrom ozljeda sigurnosnim pojasom“.

11.2. Vještak je nadalje naveo da tužiteljica zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju nije trpjela bolove jakog intenziteta, srednjeg intenziteta 20 dana, a blagog 80 dana kumulativno. Povremene bolove blagog do srednjeg intenziteta trpi i sad. Primarni strah zbog osjećaja neposredne životne opasnosti bio je kratak i vrlo intenzivan; sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 2 dana, srednjeg 20 dana, a blagog naredna 2 mjeseca. Povremeni strah blagog do srednjeg intenziteta trpi i danas. U odnosu na smanjenje opće radne i životne aktivnosti vještak je naveo kako kumulativno svi oblici trajnih posljedica koji smanjuju opću životnu i radnu sposobnost i remete kvalitetu života iznosi 12% (5% kontraktura remenog zgloba nakon ozljede koštano-ligamentnih struktura lakog stupnja do 1/3 dominantne ruke, 3% smanjenje pokretljivosti vratne kralježnice i bolovi nakon ozljede mekih struktura bez instabiliteta, 3% strah, nelagoda i tjeskoba pri sudjelovanju u prometu, 3% pogoršanje bolnih tegoba zaostalih nakon završenog liječenja). Navedene ozljede nisu uzrokovale naruženost, a tuđa pomoć i njega nestručne osobe bila je potrebna za obavljanje težih poslova u održavanju kućanstva, nabavci i pripremi hrane, prijevozu na pregledu i terapije 3 sata dnevno tijekom mjesec, dana a potom 2 sata dnevno tijekom 2 mjeseca. Vještak je nadalje naveo kako je aktivno liječenje završeno 28. prosinca 2022.

11.3. Očitujući se na prigovore tuženika istaknute u podnesku od 29. listopada 2025. vještak je na raspravi 13. ožujka 2026. naveo da je u izradi vještva koristio onu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na ozljedu i njezine posljedice tijekom i po završetku liječenja. Pri tome se redovito pravi stroga distinkcija od eventualnih prethodnih bolesti ili starih ozljeda o kojima postoje podaci u zdravstvenom kartonu, a koji je detaljno proučio. Tužiteljica je u štetnom događaju bila suvozač i pri tom vezana sigurnosnim pojasom koji na mjestu suvozača prelazi preko desnog ramena, a donji dio remena prelazi u razini trbuha i fiksira zdjelicu za sic ili sjedalo. Sigurnosni pojas kod nekih ljudi dovodi i do ozljeda koje su u međunarodnoj medicinskoj literaturi dobile naziv sindrom ozljeda sigurnosnim pojasom koji je u tipičnom obliku prisutan u ovom slučaju. Pregledom tužiteljice vještak je utvrdio smanjenu pokretljivost u poručuju desnog ramenog zgloba koja je posljedica istezanja i nagnječenja tzv. mekih struktura kao što su mišići, ligamenti, zglobna čahura i živci. Također, u ovom štetnom događaju istovremeno je došlo do trzajne ozljede vratne kralješnice sa istegnućem navedenim mekotkivnih struktura. U nalazu magnetne rezonance od 4. prosinca 2022. osim degenerativnih promjena koje postoje od prije i nisu se mogle stvoriti u kratkom periodu od štetnog događaja do navedenog datuma radiolog opisuje edem (otok) u području trupa C5 kralješka koji ne može biti posljedica degenerativnih promjena nego je posljedica traume dakle djelovanja grube mehaničke sile. To kao dijagnoza zasebna nigdje nije dalje evolvirano ali upućuje na grubi traumatski efekt na kralješnicu koji je izazvao čak i promjene na kosti koje prethode kompresivnom prijelomu (frakturi). Vještak je nadalje naveo da je nakon analize priložene medicinske dokumentacije i detaljnog pregleda tužiteljice dao ocjenu navedenih oblika nematerijalne štete, uz korekciju da se briše rečenica pogoršanje bolnih tegoba zaostalih nakon završenog liječenja 3%. Ocjena smanjenja opće životne i radne sposobnosti u kojoj se navodi kontraktura ramenog zgloba nakon ozljede koštano ligamentarnih struktura lakog stupnja (do jedne trećine) dominantne ruke po orijentacijskim tablicama Hrvatskog društva za medicinska vještačenja iznosi 5%. Također, sljedeća točka smanjenje pokretljivosti vratne kralješnice i bolovi nakon ozljede mekih struktura bez instabiliteta 3%. Vještak je ostao kod ocjene straha od 3% pa ukoliko je to neprihvatljivo suglasan je sa mogućnošću da tu ocjenu dade u dodatnom vještačenju vještak psihijatar. Kumulativno svi navedeni oblici trajnih posljedica koji smanjuju opću i radnu sposobnost te remete kvalitetu života procjenjuje na 9%. U odnosu na naruženost i tuđu pomoć i njegu vještak je ostao kod dane ocjene.

12. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka i njegovu dopunu usmenim očitovanjem smatrajući da je dan stručno, jasno i obrazloženo, a osim toga vještak je usmenim očitovanjem otklonio sve prigovore tuženika. Daljnje tuženikovo osporavanje nalaza i mišljenja sud je ocijenio paušalnim i ničim obrazloženim, kao i dokazani prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja. Naime, sud nije smatrao potrebnim provođenje novog medicinskog vještačenja obzirom je vještak u svom usmenom očitovanju argumentirano otklonio sve prigovore tuženika, a sud je nalaz i mišljenje kao i njegovu dopunu prihvatio kao stručne i objektivne te je stoga, prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja sud ocijenio nepotrebnim i usmjerenim na odugovlačenje postupka.

13. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. dalje: ZOO-a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO-a šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

14. Temeljem navedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavak 2. u vezi s člankom 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu na temeljem članka 1100. stavak 1. ZOO-a. Također je utvrđeno da tužiteljici nastala imovinska šteta za tuđu pomoć i njegu u smislu članka 1095. ZOO-a.

15. Slijedom navedenoga, tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete na temelju članka 1100. stavak 1. ZOO-a pri čemu je sud utvrđivao činjenice - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 2. ZOO-a.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužiteljica pretrpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u trajanju 20 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 2 mjeseca za što joj pripada naknada štete u iznosu 2.100,00 EUR. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da tužiteljica nije trpjela fizičke bolove jakog intenziteta, srednjeg intenziteta u trajanju 20 dana i bolove manjeg intenziteta u trajanju 80 dana za što joj pripada naknada štete u iznosu 2.100,00 EUR. Smanjenje opće i životne aktivnosti tužiteljice iznosi 9% za što joj pripada naknada štete u iznosu od 1.600,00 EUR, dok naruženja nema.

17. Imajući u vidu narav ozljede, jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, kao i jačinu i trajanje pretrpljenog straha, te omjer smanjenja životne aktivnosti i dob tužiteljice u vrijeme štetnog događaja (33 godine), temeljem čl. 1100. ZOO-s, sud je utvrdio da joj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 5.800,00 EUR. Napominje se da je sud pri utvrđivanju naknada imao u vidu Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ali i opći porast troškova života proteklih nekoliko godina.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega nestručne osobe u trajanju od 3 sata dnevno tijekom mjesec dana, a potom 2 sata dnevno tijekom 2 mjeseca odnosno ukupno 210 sati. Kako su stranke na raspravi održanoj 2. rujna 2025. učinile nespornim da su tužiteljici pomoć i njegu pružali ukućani dakle nesporno je da je tužiteljici tuđa pomoć pružana besplatno, pripada joj pravo na naknadu za ovaj vid štete u visini neto zarade osobe koja se bavi takvom djelatnošću naplatno, pa je sud temeljem čl. 1095. ZOO-a, a primjenom čl. 223. ZPP-a utvrdio da tužiteljici za ukupno 210 sati tuđe pomoći pripada pravo na naknadu u iznosu od 840,00 EUR (4,00 EUR po satu).

19. Slijedom navedenog određena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu 5.800,00 eura i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 840,00 eura, odnosno ukupno 6.640,00 eura.

20. Budući da je tuženik tužiteljci na ime naknade neimovinske štete i štete zbog tuđe pomoći do sada isplatio ukupno 2.300,00 EUR, dužan joj je po navedenoj osnovi isplatiti daljnjih 4.340,00 EUR, a zahtjev za isplatu preko navedenog iznosa nije osnovan.

21. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. i II. izreke presude.

22. S obzirom na to da je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev kojeg je tuženik zaprimio 20. rujna 2022. (list 5 spisa), temeljem čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.) ima pravo i na pripadajuće zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate. Naime, prema već ustaljenoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, npr. u odlukama broj Rev-1696/17 od 11. travnja 2018. i broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015., zauzeto je pravno shvaćanje da oštećenicima kod primjene članka 12. ZOOP-a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju. Pritom nije od značaja što je dio naknade štete isplaćen nakon podnošenja zahtjeva, jer na preostali iznos neisplaćene naknade štete zatezna kamata pripada od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno u ovom slučaju od 21. rujna 2022. kako je to tužiteljica zatražila. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

23. Prilikom utvrđivanja uspjeha stranaka u sporu sud je uzeo u obzir visinu konačno postavljenog zahtjeva (4.690,00 EUR) i iznos koji je tužiteljici dosuđen (4.340,00 EUR). Budući da je tužiteljica u cijelosti uspijela u pogledu osnove svog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od približno 93%, ukupni uspjeh tužiteljice u sporu iznosi 97%. Kada se navedeni postotak umanji za uspjeh tuženika od 3%, razlika u uspjehu u korist tužiteljice iznosi 94%.

24. Slijedom navedenog, a obzirom da tužiteljica nije uspjela u sporu samo razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 5. ZPP-a. Trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23. dalje: Tarifa).

25. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to: sastav odštetnog zahtjeva u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 32. Tarife), sastav tužbe u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 7/1. Tarife), sastav podneska od 15. rujna 2023., 13. listopada 2023. i 9. listopada 2025. svaki u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), zastupanja na ročištu 2. rujna 2025.i 13. ožujka 2025. svaki u vrijednosti 100 bodova (Tbr. 9/5. Tarife). Ukupno je tužitelju priznato 700 bodova što uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 1.750,00 EUR. Također, tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 75,00 EUR ,sudske pristojbe za presudu u iznosu 46,67 EUR kao i trošak predujma medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR odnosno tužiteljici je dosuđen trošak postupka u iznosu od 2.171,67 EUR. Na dosuđeni trošak tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a i članku 29. stavak 2. ZOO-a tekuće od presuđenja do isplate.

26. Zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova je odbijen primjenom članka 154. stavak 5. ZPP-a. Slijedom navedenog, odlučeno kao u točki III. i IV. izreke

Zagreb, 24. travnja 2026.

Sudac:

Ana Ćosić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u pet istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

Dna:

1. Tužitelju po pun., uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe za prvostupanjsku presudu

2. Tuženiku po pun.