Poslovni broj: Us I-1801/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice VM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi utvrđivanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 26. ožujka 2026. u odsutnosti tužiteljice i tuženika, 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-551-09/25-01/27, Urbroj: 524-15-01/2-25-2 od 12. veljače 2025. i rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zadar, Klasa: UP/I-551-06/24-10/1567, Urbroj: 139-107-11-14- 24-3 od 22. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-551-09/25-01/27, Urbroj: 524-15- 01/2-25-2 od 12. veljače 2025. (dalje: drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Zadar, Klasa: UP/I-551-06/24-10/1567, Urbroj: 139-107-11-14-24-3 od 22. studenog 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje) kao neosnovana.

2. Prvostupanjskim rješenjem je utvrđeno da tužiteljica ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.

3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja tužiteljica u bitnom navodi da je razlog ukidanja prava na inkluzivni dodatak činjenica da živi u bračnoj zajednici sa suprugom, dakle da ne živi sama. Smatra da bi temelj za priznavanje prava na inkluzivni dodatak trebalo biti utvrđeno i priznato njeno kronično oboljenje i povećani troškovi života. Ističe da suprug zbog nezaposlenosti prima novčanu naknadu od 150,00 eura mjesečno, a ona da je bez redovitih prihoda i zbog bolesti da je nezaposlena. Slijedom navedenog, predlaže da se preinači prethodno donesena rješenja i da joj se prizna prava na inkluzivni dodatak sa svim pripadajućim ostatcima i kamatama.

4. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja i predlaže da se tužba odbije kao neosnovana.

5. U podnesku od 12. veljače 2026. tužiteljica u bitnom navodi da smatra da joj pravo na inkluzivni dodatak i dalje pripada jer se već više od 6 godina nalazi na teškom i neizvjesnom putu liječenja zbog ozbiljne očne bolesti uzrokovane dugogodišnjim dijabetesom tipa 1, s kojim živi od rane mladosti. Navodi da je od 1995. svakodnevno ovisna o inzulinskoj terapiji koju prima četiri puta dnevno, te da je bolest ostavila dubok trag na njenom zdravlju i svakodnevnom funkcioniranju, te da zbog trenutne faze liječenja joj je liječnik izričito preporučio poštedu od fizičkog rada jer bi daljnje naprezanje moglo dodatno ugroziti njeno zdravstveno stanje. Navela je da živi sa suprugom i da isti ostvaruje nacionalnu mirovinu u iznosu od 150,00 eura mjesečno, te da se stoga nalazi u iznimno lošoj materijalnoj situaciji i teškom zdravstvenom stanju.

6. U sporu je održana rasprava 26. ožujka 2026., a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nisu pristupili uredno pozvani tužiteljica i tuženik, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

7. U dokaznom postupku Sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i pregledao cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

9. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj Sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Predmet ovog spora u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je ocjena zakonitosti osporenog prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja.

11. Iz podataka spisa predmeta je razvidno da je predmetni upravni postupak za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak tužiteljici, kao korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu priznatog temeljem prvostupanjskog rješenja Klasa: UP/I-551-07/23-01/523, Urbroj: 139-107-11-14-24-16 od 8. travnja 2024., prvostupanjsko tijelo pokrenulo po službenoj dužnosti dana 2. rujna 2024.

12. Nadalje, razvidno je da je prvostupanjsko tijelo izvršilo uvid u nalaz i mišljenje Klasa: 551-01/23-03/16732, Urbroj: 426-04-06-04/1-24-3 od 15. siječnja 2024. prema kojem je kod tužiteljice utvrđeno postojanje kronične bolesti – stupanj 2, postojanje trajne promjene u zdravstvenom stanju, te privremena potreba tuđe pomoći i njege u smanjenom opsegu prema Uredbi o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ broj: 96/23 – dalje: Uredba), a prema Listi težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalne sposobnosti (kao sastavnom dijelu Uredbe).

13. Na temelju navedenog vještačenja doneseno je prvostupanjsko rješenje kojim je utvrđeno da tužiteljica ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak s obzirom da je ista, prema odredbi članka 13. Zakona o inkluzivnom dodatku ("Narodne novine" br. 156/23. – dalje: Zakon) razvrstana u petu razinu potpore (točka e)), te s obzirom na utvrđeno postojanje kronične bolesti II. stupnja, uvažavajući okolnost da tužiteljica nije samac, već živi u kućanstvu sa suprugom ĆM.

14. Tužiteljica u žalbi pobija zakonitost prvostupanjskog rješenja iz razloga jer je isto u suprotnosti s njenim temeljnim pravom na inkluzivni dodatak do siječnja 2027., jer je temeljem nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja od 15. siječnja 2024. utvrđeno postojanje kronične bolesti 2. stupnja i temeljem tog nalaza i mišljenja priznato joj je pravo na doplatak za pomoć i njegu.

15. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja, uz obrazloženje u bitnom da je tuženik izvršio uvid u nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Split, IMR Zadar i utvrdilo da je istim Nalazom i mišljenjem utvrđeno slijedeće: Vrsta i težina invaliditeta: kronična bolest -2. stupnja. Navedeni Nalaz i mišljenje sadrži i napomenu da je preporučeno kontrolno vještačenje u siječnju 2027., a koji Nalaz i mišljenje tuženik ocijenio odgovarajućim za potrebe utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, kao i za žalbeni postupak, radi čega ocjenjuje da nije potrebno provođenje novog vještačenja. Naime, nadležno tijelo vještačenja provelo je vještačenje uvidom u zahtjev za vještačenje te medicinsku i drugu dokumentaciju, a navedeni Nalaz i mišljenje sadrži utvrđenja o bitnim činjenicama koje se odnose na oštećenje organizma-tjelesno oštećenje na strani tužitelja. Nadalje, navedeni Nalaz i mišljenje sastavljen je u skladu s Uredom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23) i isti je jasan, potpun, bez proturječnosti i sadrži valjano obrazloženje. Stoga je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo da tužiteljica ne udovoljava uvjetima propisanim odredbom članka 13. točke 5.e Zakona, budući živi u kućanstvu sa suprugom ĆM te na temelju utvrđenog činjeničnog stanja donijelo pobijano rješenje, za koje je dalo obrazloženje s kojim je drugostupanjsko tijelo suglasno. Naime, uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Zakona je utvrđen stupanj invaliditeta oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23), a osobe kojima je utvrđen 2. stupanj kronične bolesti, sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja, opisane su kao osobe koje mogu samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali im je potrebna povremena skrb druge osobe 2 do 3 puta tjedno za aktivnosti izvan kuće što svakako mogu, i sukladno Obiteljskom zakonu (Narodne novine, broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), su dužni činiti članovi obitelji te je iz tog razloga postavljen uvjet samca.

16. Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima (članak 5. stavak 1. Zakona).

17. U skladu s člankom 8. stavkom 1. Zakona, pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u [adresa], državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u [adresa] i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.

18. Člankom 9. stavkom 1. Zakona propisano je da se pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom.

18.1. Sukladno stavku 2. istog članka, pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

19. Odredbom članka 11. stavka 1. Zakona propisano je da se inkluzivni dodatak utvrđuje prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore, 400 % osnovice za drugu razinu potpore, 360 % osnovice za treću razinu potpore, 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore, 115 % osnovice za petu razinu potpore.

20. Prema članku 13. Zakona potpora iz članka 11. ovoga Zakona razvrstava se u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

21. Razinu potpore iz članka 11. Zakona utvrđuje Zavod na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (članak 12. Zakona).

22. U odnosu na tužiteljicu, na temelju nalaza i mišljenja pribavljenog u upravnom postupku (Klasa: 551-01/23-03/16732, Urbroj: 426-04-06-04/1-24-3 od 15. siječnja 2024.), utvrđeno je postojanje kronične bolesti – stupanj 2, postojanje trajne promjene u zdravstvenom stanju, te privremena potreba tuđe pomoći i njege u smanjenom opsegu.

23. Tužiteljica u žalbi niti u tužbi ne pobija takva utvrđenja, već iznosi navode o teškom zdravstvenom stanju i očekivanju pogoršanja takvog stanja i teškoj materijalnoj situaciji u kojoj se suprug i ona nalaze, dok naprijed citirani nalaz i mišljenje ovaj Sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan i objektivan dokaz koji je sačinjen u skladu s odredbama Uredbe i isti je valjano i potpuno obrazložen, te je prema ocjeni ovog Suda mogao poslužiti kao osnova za donošenje osporenih rješenja.

24. Stoga, kako je u postupku na nedvojben način utvrđeno postojanje kronične bolesti II stupnja kod tužiteljice, a tužitelja nesporno živi u kućanstvu sa suprugom ĆM, to su upravna tijela pravilno utvrdila da tužiteljica ne udovoljava uvjetima propisanim odredbom članka 13. točke 5.e Zakona. Naime, odredbom članka 13. točke 5 e) propisano je da petu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 5. Zakona mogu ostvariti odrasli smaci s kroničnom bolesti II. stupnja, a obzirom da tužiteljica nije samac, već živi u kućanstvu sa suprugom, to ista ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.

25. Pri tome, za navesti je da pravilno tuženik u obrazloženju osporenog rješenja navodi da uvjet za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak u visini bilo koje od pet razina potpore iz članka 13. Zakona je utvrđen stupanj invaliditeta oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definiranoj Uredbom, a osobe kojima je utvrđen 2. stupanj kronične bolesti, sukladno Uredbi, opisane su kao osobe koje mogu samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali im je potrebna povremena skrb druge osobe 2 do 3 puta tjedno za aktivnosti izvan kuće što svakako mogu, i sukladno Obiteljskom zakonu (Narodne novine, broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), su dužni činiti članovi obitelji te je iz tog razloga postavljen uvjet samca.

26. U navedenom, navodi tužiteljice o teškoj materijalnoj situaciji nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

27. U svemu izloženom, po ocijeni ovog suda, osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje je zakonito, u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, te je pravilno primijenjen materijalni propis, pri čemu nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21), na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

28. Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS -a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci presude.

U Splitu 24. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Tužiteljici,

- tuženiku, uz povrat spis upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.