REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-931/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja LA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku, odvjetniku Denisu Hűseinu u Zagrebu, protiv ovršenika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu,odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate, bez održavanja ročišta, dana 24. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Proglašava se nedopuštenim pljenidba i prijenos novčanih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude i rješenja Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-2045/2025-7 od dana 31. listopada 2025. u dijelu u kojem se postupak izravne naplate vodi radi naplate troška upravnog spora u iznosu od 2.500,00 EUR.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude i rješenja Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-2045/2025-7 od dana 31. listopada 2025.

z a k lj u č i o  j e

U preostalom dijelu upućuju se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude i rješenja Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-2045/2025- 7 od dana 31. listopada 2025. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1) Ovršenik je dana 20. ožujka 2026. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude i rješenja Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-2045/2025-7 od dana 31. listopada 2025.

2) U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj dana 06. ožujka 2026. podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu presudu i rješenje Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-2045/2025-7 od dana 31. listopada 2025. Međutim, ovršenik navodi da je predmetnu tražbinu u cijelosti podmirio dana 17. ožujka 2026., o čemu kao dokaz dostavlja potvrdu o provedenom plaćanju. Stoga predlaže sudu proglasiti pljenidbu i prijenos novčanih sredstava u predmetnom postupku izravne naplate nedopuštenim te odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, pri čemu ne navodi do kada predlaže odgodu.

3) O prijedlogu ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 07. travnja 2026. U svom očitovanju ovrhovoditelj potvrđuje da je ovršenik dana 17. ožujka 2026., nakon podnošenja Financijskoj agenciji predmetnog zahtjeva za izravnu naplatu, platio iznos od 2.500,00 EUR. Međutim, navodi da nije platio zakonske zatezne kamate na iznos od 2.500,00 EUR tekuće od dana donošenja ovršne isprave, 31. listopada 2025., pa do dana plaćanja, 17. ožujka 2026., kao niti trošak naknade koju je ovrhovoditelj predujmio Financijskoj agenciji radi provedbe ovršne isprave u iznosu od 132,72 EUR. Stoga je, navodi ovrhovoditelj, netočna tvrdnja ovršenika da je predmetno dugovanje podmirio u cijelosti.

4) Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim djelomično je osnovan.

5) Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (st.1.), s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući način primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a (st. 2.). Odgovarajuća primjena odredaba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st. 2. OZ-a podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je isti u prijedlogu iznio žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. – 11. OZ- a.

6) U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, odnosno da je predmetno dugovanje podmireno u cijelosti.

7) Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu (list 3-4 spisa) utvrđeno je da je ovrhovoditelj dana 06. ožujka 2026. podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu presudu i rješenje Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I- 2045/2025-7 od dana 31. listopada 2025. te da zahtjeva naplatu tražbine iz ovršne isprave u cijelosti, kao i naplatu zateznih kamata u cijelosti.

8) Uvidom u ovršnu ispravu podnesenu na izravnu naplatu - presudu i rješenje Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-2045/2025-7 od dana 31. listopada 2025. (list 6-13 spisa), utvrđeno je da je istom naloženo ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju trošak upravnog spora u iznosu od 2.500,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate.

9) Uvidom u potvrdu o provedenom plaćanju (list 15 spisa) utvrđeno je da je ovršenik dana 17. ožujka 2026. na račun punomoćnika ovrhovoditelja uplatio iznos od 2.500,00 EUR, pri čemu je pod opis plaćanja naveo "isplata temeljem

I-2045/2025-7, LA"

10) Obzirom je i sam ovrhovoditelj u svom očitovanju na prijedlog ovršenika potvrdio da je po osnovi ovršne isprave podnesene na izravnu naplatu ovršenik dana 17. ožujka 2026. podmirio iznos od 2.500,00 EUR po osnovi troška upravnog spora, sud je razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a u tom dijelu ocijenio djelomično osnovanim te je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 1. i st. 2. OZ-a valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

11) Obzirom ovršenik u svom prijedlogu navodi da je predmetno potraživanje podmirio u cijelosti, a što je ovrhovoditelj osporio, tj. ovrhovoditelj je u svom očitovanju na prijedlog ovršenika naveo da ovršenik nije platio zakonske zatezne kamate na iznos od 2.500,00 EUR tekuće od dana donošenja ovršne isprave pa do dana plaćanja, kao niti trošak naknade koju je ovrhovoditelj predujmio Financijskoj agenciji radi provedbe ovršne isprave u iznosu od 132,72 EUR, dok ovršenik osnovanost svog navoda nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a ovršenika u tom dijelu uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

12) Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

13) Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok je odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

14) Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

15) Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl.65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a.

16) Prijedlogom od dana 20. ožujka 2026. ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st 1. toč. toč. 9. OZ-a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5.OZ-a.

17) Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

18) Naime, u svom prijedlogu ovršenik niti navodi da bi provedbom ovrhe za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta niti navodi i obrazlaže u čemu bi se sastojala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju bi provedbom ovrhe pretrpio, kao što ni ne ističe da je potrebno odgoditi ovrhu kako bi se spriječilo nasilje, već samo predlaže sudu odgoditi ovrhu obzirom je, kako navodi, predmetno potraživanje podmireno, pri čemu ne navodi niti do kada predlaže odgoditi ovrhu.

19) Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

20) Sama činjenica da se protiv ovršenika vodi ovrha ne znači da će on zbog te naplate pretrpjeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već je ovršenik u svom prijedlogu dužan obrazložiti zbog čega bi naplata ovrhovoditeljeve tražbine za njega predstavljala nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

21) Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

22) Vjerojatnost nastanka nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

23) Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

24) Obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, čime nije ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. OZ-a, dok ispunjenje uvjeta propisanog čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a nije dostatno za odgodu ovrhe, sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odbio prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 24. travnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a)

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku O-DO-661/2026

2. ovrhovoditelju po pun.

3. Financijskoj agenciji

4. spis

Z/ kal.30 dana