Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-3840/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ČR, zastupane po branitelju Duji Kandžiji, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 13. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine Republike Hrvatske broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/35082, Urbroj: 511- 12-33-25-1 od 15. siječnja 2025., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 22. travnja 2026., u nazočnosti okrivljenice i branitelja okrivljenice, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. Josipa i pok. Č, rođena **.**.1973. u mjestu Gornji Rujani (BiH), s prebivalištem u mjestu [adresa], završena VŠS, odgajateljica, mjesečnih primanja cca 2.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, udana, majka jednog djeteta, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana

k r i v a j e

1.) što je dana 21. prosinca 2024. u 21:00 sati u mjestu Poljica, općina Marina, ulica Obala kućni broj 113, remetila javni red i mir na način da je vikala na javnom mjestu upućujući riječi SR: „Jebem ti mater, pizda ti materina, S ti jeba mater?!“, a što je ponovila više puta,

dakle, na javnom mjestu vikala te time remetila javni red i mir,

čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

2.) što je iste prigode kao pod 1.) vrijeđala i omalovažavala policijske službenike prilikom vršenja službe, ĐR i LR, riječima: „Jebem vam mater!“, uz što je policijskim službenicima pokazala srednji prst ruke,

dakle, vrijeđala i omalovažavala policijske službenike u vezi s vršenjem njihove službe,

čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

I. Na temelju citiranih zakonskih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenici ČR se prethodno

u t v r đ u j e

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura, za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 450,00 (četiristopedeset) eura,

a potom se primjenom odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, okrivljenici

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 650,00 (šestopedeset) eura.

Na temelju odredbe članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona vrijeme za koje je okrivljenica bila lišena slobode temeljem Izvješća o uhićenju Policijske postaje Trogir iz kojeg je vidljivo da je okrivljenica uhićena dana 21. prosinca 2024. u 22:00 sati do 22. prosinca 2024. u 07:50 sati uračunava se u izrečenu novčanu kaznu kao 2 (dva) dana zatvora, odnosno kao 79,64 eura novčane kazne, pa je okrivljenica dužna platiti ostatak novčane kazne u iznosu od 570,36 (petstosedamdeset eura i tridesetšest centi) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Ukoliko okrivljenica u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod brojem navedenim u uvodu presude podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenici ČR je, od strane ovog Suda dana 12. lipnja 2025. godine, izdan prekršajni nalog, na koji nalog je okrivljenica pravodobno, putem braniteljice, podnijela prigovor te je istog Sud stavio izvan snage i proveo redovan prekršajni postupak.

3. Okrivljenica ČR saslušana pred ovim Sudom na glavnoj raspravi dana 9. siječnja 2026. u svojoj obrani je navela kako se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Kritične prigode na prvom danu godišnjeg odmora došla je u kafić kojeg posjećuje zadnjih 15 godina redovito, a vlasnika kafića AR zna od kada je bio dijete, kao i njegovog ujaka kojeg zna cijeli život. Prije toga je kupila pizzu i sjela je u kafić s dva prijatelja i popili su piće. To je bilo oko 19:00 sati kritičnog dana. Kasnije su prijatelji otišli, a ona se prebacila za drugi stol s druga dva poznanika, a leđima je bila okrenuta cijeloj bašti kafića. Ispred nje, u njenom vidokrugu, je bio samo šank. Na stolu za kojim je sjedila prolila je piće te joj je pristupio AR koji je taj dan konobario, počistio je i nakon toga udario šakom od stol i kazao: "Vrijeđaš mi ženu i svastiku, zvat ću ti policiju." Istina je da je toga dana u bašti kafića za stolom sjedila njegova žena i svastika sa društvom, međutim ona se njima nije ni u jednom trenu obratila. Ona ga je na to pitala: " Đ, šta ti je?", a on joj je na to ponovio da će joj zvati policiju. Nakon toga je platila svoj račun i otišla kući, kada je u 21:27 sati pozvala svog prijatelja TR i kazala mu da ona to neće trpjeti, da će se vratiti natrag u kafić i pozvati im policiju. TR je kum njenog sina, a inače dobar prijatelj od vlasnika kafića. Vratila se u kafić i tek tada vidjela gdje sjedi SR, FR i ostalo društvo. Stala je na ulazna vrata i upitala je nazočne koga je ona to uvrijedila i šta je ona to napravila da bi se njoj prijetilo pozivanjem policije. Društvo se počelo smijati i rugati, te su joj upućivali i pogrdne riječi, nazivajući je L, govoreći joj da neće njima A o sudbini odlučivat, te govoreći joj da je „opančar“ te je došlo do verbalne prepirke u kojoj je ona doista i rekla neke riječi SR, a kojih riječi se sada ne može točno sjetiti, međutim sigurna je da je i ona u toj svađi nešto izgovorila, a u tom trenutku je naišao AR i ona mu je kazala da će ili on zvati policiju ili ona zvati policiju, ali da će policija doći. Kada joj je AR kazao da je policija pozvana ona je istog trenutka izašla iz kafića i čekala policiju. U odnosu na prekršaj koji joj se stavlja pod točkom 2.) navela je da niti u jednom trenutku tijekom cjelokupnog postupanja policije prema njoj, niti jednom riječju vrijeđanja i omalovažavanja nije izgovorila policijskim službenicima, niti im je u bilo kojem trenu pokazala srednji prst ruke. Istaknula je da je cijelo vrijeme bila u zabludi tijekom policijskog postupanja, misleći kako je privedena da bi dala svoju izjavu od strane AR, a ne da bi ona bila privedena zbog počinjenja navodnih prekršaja. Također je navela kako nije bila vidno alkoholizirana, kritične prigode popila je sve zajedno četiri stock cole.

4. Analizirajući obranu okrivljenice te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenice, Sud je na glavnoj raspravi istog dana ispitao i svjedoke AR i SR.

5. Svjedok AR izjavio je da je kritične prigode bio u caffe bar "Tina" kojeg objekta je on vlasnik, ali da toga dana on nije konobario već je konobario radnik NR. On je toga dana bio tu kao gost, nalazio se za stolom sa suprugom PR i njezinom sestrom SR. SR je ranije konobarila u ovom kafiću pa poznaje klijentelu i iz tog razloga je komunicirala nešto s jednim mještaninom, a u tom trenutku se u njihovu komunikaciju ubacila i ovdje okrivljena ČR te je nešto dobacivala i vikala, kojih riječi se, zbog protoka vremena, ne može sjetiti, ali zasigurno može kazati da riječi nisu bile ugodnog sadržaja. Pretpostavlja da je ovdje okrivljena bila u alkoholiziranom stanju jer istu poznaje preko dvanaest godina, redovito je gost njegovog kafića, nikada s njom nisu imali nikakav incident te je siguran da do navedenog događaja ne bi došlo da nije bila u alkoholiziranom stanju, a koji je povod njezinom takvom ponašanju on ne može kazati, odnosno misli da je to pitanje za nju, a ne za njega. U tom trenutku on je ČR kazao da napusti objekt, a ona je napustila objekt i onda se nakon 15-20 minuta vratila natrag i po povratku počela vikati na njega i on joj je tada kazao da ako ne prestane da će zvati policiju. Budući ona nije prestala sa svojim takvim ponašanjem on je pozvao policiju, a čak i tijekom telefonskog poziva sa operativnom službom Policijske postaje Trogir ista je galamila te je tokom njihovog razgovora i sam policijski službenik čuo njezinu galamu, kazao mu da joj prenese neka prestane i napusti objekt. Policijski službenici su došli nakon 15-20 minuta, ušli su u objekt u kojem se nalazila ČR i potom s njom izašli vani.

5.1. Okrivljenica ČR upitana ima li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka AR navodi da ima pitanja te je postavila pitanje svjedoku: "Da li si ti obrisao moj stol?", svjedok je odgovorio da nije jer da on to popodne nije radio.

5.2. Na daljnji upit: "Da li sam ja tražila da se zove policija?", svjedok je odgovorio da je prvo rekao da će on zvati policiju, a ona da je na to rekla da zove.

5.3. Na daljnji upit: "Gdje sam se nalazila u trenutku kada je policija došla- u kafiću ili ispred?", svjedok je odgovorio da se okrivljenica nalazila u kafiću jer da nije htjela izaći dok policija ne dođe.

6. Svjedokinja SR izjavila je da se predmetne prigode nalazila u kafiću sa svojim momkom ŽR, sestrom PR i zetom AR i još jednim njihovim poznanikom te se tom prigodom javila osobi s kojom je ovdje okrivljena sjedila za stolom. Njihovi stolovi su bili jedan nasuprot drugog, a riječ je o HR kojeg poznaje jer je prije radila u tom kafiću. Nešto su se dobacivali u razgovoru, u tome se ovdje okrivljena ustala sa svog stola, njoj prišla iza leđa i doslovno joj se par centimetara od lica unijela i pokazala srednji prst, počela joj je psovati majku, sve to ničim izazvana. Ovdje okrivljena je bila u vidno alkoholiziranom stanju, neugodnog ponašanja i neprimjerenog. Na njezine upućene riječi ona joj nije ništa odgovarala već se samo smijala jer je vidjela da se radi o „pijanim poslima“. Ovdje okrivljena se ustala sa svoga stola, krenula je raditi nered, gurala je stolice i AR joj je tada kazao da će pozvati policiju, na što je ona počela vikati i nastavila psovati tada i AR. Prije nego što je otišla s policijom izašla je jedanput iz kafića, ali se nakon kratkog vremena vratila i tom prilikom nastavila vikati. Kada je policija došla ona je ostala sjediti u kafiću, ali je vidjela da im se ovdje okrivljena otimala, pala na pod i oni su nju dizali i stavili u auto.

6.1. Okrivljenica ČR upitana ima li pitanja i primjedbi na iskaz svjedokinje SR odgovorila je da ima pitanja, te postavila pitanje: "Kada su uzete izjave svjedoka?", svjedokinja je odgovorila kako je to bilo naknadno, nakon što je okrivljenica otišla s policijom; policijski službenik se vratio uzeti njihove izjave.

6.2. Na daljnji upit: "U koliko sati je policijski službenik uzeo vaše izjave?", svjedokinja je odgovorila da se ne sjeća.

6.3. Na daljnji upit: "Gdje ste vi točno sjedili?", svjedokinja je odgovorila da je sjedila nasuprot okrivljenice, pri čemu su jedna drugoj bile okrenute leđima.

7. Podneskom od 21. siječnja 2026. godine okrivljenica ČR se, putem branitelja, očituje na iskaze saslušanih svjedoka na način da u cijelosti prigovara iskazima saslušanih svjedoka AR i SR kao paušalnima. Iz službene zabilješke policijske uprave od 21.12.2024., a koja prileži spisu, naveden je iskaz svjedoka AR koji u svom iskazu navodi da okrivljenicu poznaje iz viđenja, a na ročištu od 9. siječnja 2026. navodi da je poznaje 12 godina kao redovnog gosta kafića. Isti u svom iskazu navodi kada su došli policijski službenici da se okrivljena nalazila u objektu tj. kafiću i da su isti s njom izašli vani, dok se u službenoj zabilješci navodi da je policijskim službenicima sama okrivljena prišla, a čiji identitet je nesporno utvrđen uvidom u osobnu iskaznicu. Što se tiče iskaza saslušanje svjedokinje SR u službenoj zabilješci je navedeno da je ista iskazala da joj se obratila nepoznata ženska osoba koja je počela vrijeđati, a iako sama tvrdi da je bila zaposlenica kafića u kom se dogodio ovaj slučaj i da je okrivljena redovan gost koji ljeti dolazi u svoju kuću i bude gost kafića. Iskaz svjedokinje da bi policija uzela izjave dana 21.12.2024. nakon što je okrivljena odvedena proturječi izjavi prethodno spomenutog svjedoka AR. S obzirom da je svjedok AR na raspravi od 09.01.2026. naveo da nije radio taj dan u kafiću kao konobar, već NR to se moli naslovni Sud pozvati istog kao svjedoka. Ujedno se predlaže da naslovni Sud pozove i GR iz [adresa], kao i BR iz [adresa], kao očevidnike događaja od 21.12.2024.

8. U daljnjem tijeku dokaznog postupka, na nastavljenoj glavnoj raspravi dana 22. travnja 2026. godine, ispitani su svjedoci policijski službenici LR i ĐR, zatim KR, PR, NR i HR.

9. Svjedok- policijski službenik, LR, u svom iskazu izjavio je da su kritične prigode, a po intervenciji, kolegica i on izašli u [adresa], ispred caffe bara "Tina". Ovdje okrivljena bila je u vidno alkoholiziranom stanju, pričala je nepovezano, bacala se, bila je neugodna kako prema njima, tako i prema drugim prisutnim ljudima. Sjeća se da je psovala majku njemu i kolegici te se sjeća da mu je pokazala srednji prst, a za vrijeme dok je pokušavao uspostaviti komunikaciju s istom i upozoriti je na nedolično ponašanje.

9.1. Okrivljenica ČR upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedoka LR ističe kako ima primjedbi, potom navodeći kako su neartikulirane geste posljedica stresnog stanja, a ne alkoholiziranosti koja kritične prigode nije bila ni dokazana.

9.2. Okrivljenica ČR je postavila pitanje svjedoku LR: "Tko je uzeo izjavu svjedoka te večeri i s kojim obrazloženjem sam ja privedena za članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira da bih vrijeđala SR", svjedok je odgovorio da se zbog protoka vremena ne može sjetiti tko je uzeo izjave svjedoka.

9.3. Branitelj okrivljenice upitan ima li primjedbi i pitanja za svjedoka LR navodi da nema primjedbi, ali postavlja slijedeće pitanje: "Jeste li kritične prigode alkotestirali ovdje okrivljenu?, svjedok je odgovorio da se ne može sa 100%- tnom sigurnošću sjetiti je li testirana, ali ako nije to je iz razloga što ga je ista odbila budući da joj je sigurno ponuđen; dakle, ako alkotest nije u predmetu ista ga je odbila.

9.4. Okrivljenica ČR nadalje postavlja pitanje svjedoku: "Tko je sastavljao službene zabilješke?, svjedok je odgovorio da ili on ili kolegica.

9.5. Okrivljenica ČR u potpunosti prigovara iskazu ispitanog svjedoka navodeći kako je neistinit. Navela je kako nije upućivala pogrdne riječi svjedoku, niti ga psovala, niti mu je pokazala srednji prst.

9.6. U daljnjem dokaznom postupku provedeno je suočenje između okrivljenice i svjedoka- policijskog službenika LR, pri čemu, oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, okrivljenica i svjedok uspostavljaju kontakt očima te svjedok iskazuje: "Da, psovala mi je i pokazala mi je srednje prste obe ruke!", a okrivljenica je navela: "Nisam pokazala srednji prst, vikala sam samo da imam svoja prava i bili smo blizu toliko jedno drugoga i, sa mojom visinom, nema šanse da sam mogla pokazati srednji prst, a da ste ga Vi vidjeli!"

10. Svjedokinja- policijska službenica, ĐR, je u svom iskazu izjavila da su kritične prigode bili pozvani na intervenciju u [adresa]- caffe bar " T", a na okolnost postupanja prema osobi koja je pravila probleme u kafiću. Pristupivši lokaciji zatekli su ovdje okrivljenu u vidno alkoholiziranom stanju, bacala se, galamila, vrijeđala ljude u kafiću kao i njih, apsolutno je bila nesuradljiva. Na njihova upozorenja, kao i vlasnika kafića, ista nije prestala sa vrijeđanjem i galamom, pri čemu je njoj i kolegi psovala majku i pokazivala im srednji prst. Tu je bilo još nedoličnih riječi upućenih prema njima, ali i drugima prisutnima, ali se sada zbog protoka vremena ne može sjetiti. Za cijelo vrijeme postupanja prema istoj, dok su je privodili u policijsku postaju, ista je galamila, vrijeđala, opirala se i to je bilo uzastopno, bez prestanka.

10.1. Okrivljenica ČR upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedokinju ĐR navela je da ima primjedbi, potom dodala kako ona nije bila u kafiću; da je stajala ispred kafića i da je stajala sa GR.

10.2. Okrivljenica ČR je postavila pitanje svjedokinji ĐR: "Tko je uzeo izjave svjedoka?", svjedokinja je odgovorila da je ona uzela izjave svjedoka, dok nadalje okrivljenica navodi kako navedene izjave nisu istinite.

10.3. Nadalje, okrivljenica je postavila pitanje svjedokinji: "Tko me je smjestio u policijsko vozilo?", svjedokinja je odgovorila kako je ovdje okrivljenu u vozilo smjestio kolega LR, ali ona da je bila tu prisutna.

10.4. Na daljnji upit: "Tko me je izvadio iz vozila u trenutku kada sam se počela gušiti?", svjedokinja navodi kako se ona uopće ne sjeća da se gospođa počela gušiti jer to nije istinito. Svjedokinja nadalje navodi da je cijelo vrijeme postupanja bila i više nego korektna prema ovdje okrivljenoj, ali da je ista bila u potpunosti nepodobna za postupanje; cijelo se vrijeme bacala, razodijevala, nijednu naredbu nije poslušala.

10.5. Nadalje, okrivljenica stavlja primjedbu na iskaz svjedokinje ĐR navodeći kako su policijski službenici bili toliko blizu nje da im nije mogla pokazati srednji prste i nije ima pokazala srednji prst te da im nije upućivala psovke, već govorila da ima svoja prava.

10.6. Okrivljenica je postavila pitanje svjedokinji ĐR: "Zašto niste uzeli moju izjavu?", a svjedokinja je odgovorila: "Zato što ste bili u vidno alkoholiziranom stanji i bili ste nesuradljivi."

10.7. Na daljnji upit: "Kako znate da sam bila vidno alkoholizirana?", svjedokinja je odgovorila kako je ovdje okrivljena bazdila na alkohol, bila joj je poremećena ravnoteža te da iz svog iskustva itekako može procijeniti da li je osoba u vidno alkoholiziranom stanju, a vezano za obavljanje alkotesta svjedokinja navodi kako se ne može sjetiti da li je obavljen alkotest.

10.8. Na daljnji upit: "Kako možete raspoznati da li je osoba bila vidno alkoholizirana ili se nalazila pod stresom, a ja smatram da sam bila pod iznimnim stresom, a ne vidno alkoholizirana?", svjedokinja je odgovorila kako je kritične prigode okrivljenica pružala aktivan otpor što ukazuje da nije bila uplašena ili pod stresom već da je bila vidno alkoholizirana, a već da je prethodno spomenula da je vidno teturala, bacala se i bazdila na alkohol.

10.9. Na daljnji upit okrivljenice svjedokinji: "Odakle Vama činjenica da sam počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog kojeg sam bila privedena da ga ne bih ponavljala?", svjedokinja je odgovorila: "Došavši na lokaciju Vi ste vikali, vrijeđali, galamili, bacali se; ni nakon našeg upozorenja niste prestali, a što je dovoljno upućivalo na to da nećete prestati ni odemo li mi i ostavimo Vas tamo."

11. U daljnjem dokaznom postupku provedeno je suočenje između okrivljenice i svjedokinje- policijske službenice ĐR, pri čemu, oboje upućeni da gledaju jedan prema drugome, okrivljenica i svjedokinja uspostavljaju kontakt očima te svjedokinja iskazuje: "Gospođo, psovali ste i pokazivali ste nam srednji prst, nemam ja šta razmišljati!", dok okrivljenica odgovara: "Nikada mi ne bi palo na pamet pokazati srednji prst, ja sam tražila vašu zaštitu!", a svjedokinja odgovara: "Koliko ste bili alkoholizirani, niste ni znali gdje ostavljate vaše stvari."

12. Svjedokinja KR u svom iskazu je izjavila kako se kritične prigode vozila automobilom cestom u Poljicima kada je vidjela ovdje okrivljenu nekih 10-ak metara udaljenu od caffe bar "Tina" koja razgovara sa dva policijska službenika. U tom trenutku sasvim joj se nelogičnim učinilo da bi osoba koja je izrazito miroljubiva kao ČR imala nekakvih problema sa policijom; ona se zaustavila, spustila prozor i upitala: „ ČR, jesi li dobro?“. Mladi policijski službenik joj je na izrazito bahat način kazao: „Gospođo produžite dalje, nemate šta ovdje tražiti.“ Produžila je, odnosno na parkingu iza kuća ostavila je auto te se vratila, a kada je vidjela ovdje okrivljenu da se guši na zadnjem sjedalu policijskog vozila. ČR je bila cijela plava u licu i plakala je. ĆR i ona pokušali su joj pružiti pomoć, izvukli su je iz vozila, a ČR je bila u izrazitom šoku i samo je ponavljala „Zovite policiju“. Apsolutno negira da bi ista vrijeđala policijske službenike ili im pokazivala srednji prst. Čekali su drugu patrolu da dođe, a kada su došle dvije policijske službenice iz druge patrole išle su joj staviti lisice, pri čemu su oni kazali da za tim nema potrebe te je ČR suradljivo ušla u policijsko vozilo i otišla u policijsku postaju.

12.1. Branitelj okrivljenice postavlja pitanje svjedokinji KR: "Da li je ovdje okrivljena, kada ste joj prišli, bazdila na alkohol?", svjedokinja je odgovorila da ona iskreno ne zna odgovor na to pitanje, njoj da je bilo važno samo da se gospođu spasi.

12.2. Okrivljenica ČR postavlja pitanje svjedokinji KR: "Tko je bio sve ispred kafića kada se to događalo?", svjedokinja je odgovorila: "Ago (GR), a unutra-vani hodao je vlasnik kafića."

12.3. Okrivljenica ČR i branitelj okrivljenice upitani imaju li primjedbi na iskaz svjedokinje KR naveli su da nemaju primjedbi.

13. Svjedokinja PR u svom iskazu je izjavila da se kritične prigode sa svojim suprugom koji je vlasnik caffe bara "Tina", svojom sestrom SR, njezinom momkom i još dvoje prijatelja nalazila u kafiću. Kazala je da je od početka vidjela cijeli događaj. Naime, ČR je sjedila za stolom sa još dvojicom muških osoba- HR, a za drugog ne zna kako se zove. Od supruga ujak (NR) taj dan je konobario u popodnevnoj smjeni, a smjena mu je počela u 16:00 sati, a isti je kazao da je već od 16:30 sati ovdje okrivljena počela s konzumacijom alkohola. Za istaknuti je kako gospođu poznaju duže vrijeme kao gosta iz kafića i nikada nisu s njom imali većih incidenata, iako je, doduše, uvijek konzumirala stock colu. Kritične prigode njena sestra SR, koja inače „uskače“ i konobari u njihovom kafiću, pa tako i poznaje dosta gostiju budući je riječ o lokalnom kafiću, započela je nekakvu komunikaciju s gospodinom HR koji je sjedio sa ČR za stolom. Na njihove međusobne pošalice, gospođa ČR je, očito krivo razumjela da bi neka bila upućena njoj; burno je reagirala, ustala se sa stola i došla njenoj sestri, unijela joj se u lice, pokazujući srednji prst, vikala je, psovala majku, oca, svih, kako njoj, tako i svima prisutnima. Oni su svi ostali zatečeni viđenim, prvotno nisu reagirali, budući da se tu očigledno radilo o „pijanim poslima“. U kontekstu situacije potrebno je naglasiti da ona nije konzumirala ni kap alkohola budući da je tada bila trudna šest mjeseci. Isto tako, za istaknuti je kako su prethodno gospođa i njeno društvo za stolom pjevali „Juru i Bobana“, zatim ustaške pjesme, zazivali ER, a što svakako ne pjevate kada ste trijezni. Alkohol je očito gospođu okrenuo na agresivu; cijelo vrijeme da je tražila konflikt. Nije se htjela pomaknuti, pri čemu se njezin muž ustao sa stola i zamolio je da se udalji iz kafića, a nitko je nije dirao. Međutim, gospođa nije prestajala sa vikom, galamom i vrijeđanjem, izrazito je bila alkoholizirana, konstanto je tražila sukob i provocirala i to je razlog zbog kojeg je njezin suprug pozvao policiju, budući je vidio da bi situacija mogla eskalirati. Ago ju je pokušao odvesti kući i time maknuti je iz kafića, međutim ista se nakon pet minuta vratila i nastavila sa prijašnjim ponašanjem. Po dolasku policijskih službenika ista je nastavila sa vikom, galamom i vrijeđanjem, a koji su tada bili upućeni i policijskim službenicima. Ono što sa sigurnošću može kazati je da policijski službenici istu nisu dirnuli, dapače cijelo vrijeme su prema njoj bili korektni, iako je ona bila neprimjerenog ponašanja. Cijelo vrijeme se bacala, cijelo vrijeme je nasrtala i padala. Upravo zbog ovakve situacije nakon ovog incidenta stavili su kameru u kafić.

13.1. Okrivljenica ČR upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedokinju PR navodi da ima primjedbi i pitanja, te postavlja slijedeće pitanje: "Je li istina da se Vaša sestra meni obratila ili nije?“, svjedokinja je odgovorila da se njena sestra nije ni u jednom momentu obratila gospođi pa niti nakon što ju je ista izvrijeđala.

13.2. Branitelj okrivljenice postavlja pitanje svjedokinji PR: "Na koji način je ovdje okrivljena remetila javni red i mir?", svjedokinja je odgovorila da se ista dizala, gurala stolove, derala se, ljudi nisu u miru mogli sjediti i piti piće; detaljnije da je sve iznijela u svom iskazu.

13.3. Okrivljenica ČR je stavila primjedbu na iskaz netom ispitane svjedokinje PR kao neistinit.

14. Svjedok NR je u svom iskazu naveo da je kritične prigode počeo sa smjenom između 16:00 i 16:30 sati, a ovdje okrivljena već je bila u kafiću. Taj dan je u popodnevnoj smjeni on konobario i istu je služio te se jako dobro sjeća da joj je poslužio sigurno deset stock cola. Bila je u alkoholiziranom stanju, međutim situacija u jednom trenutku je eskalirala kada su došli SR i njena sestra, AR i ostalo društvo. Oni su se tu zakačili, ČR je psovala mater. Upozoravalo ju je se, ali ona nije htjela otići. HR ju je odveo kući, međutim, ona se nakon pet minuta vratila i bila je još gora, onda su zvali policiju, došla je policija, a nakon toga on ne zna što je bilo s policijom budući da je on bio u šanku. Gospođa je remetila javni red i mir, vikala je, pjevala je nekakve političke pjesme.

14.1. Okrivljenica ČR upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedoka NR navela je da nema primjedbi.

14.2. Okrivljenica ČR postavlja pitanje svjedoku NR: "Da li je itko drugi od gostiju vikao osim mene?", svjedok je odgovorio da nije nitko nije vikao osim nje.

14.3. Na daljnji upit: "Tko me je izveo iz kafića?", svjedok je odgovorio kako je F prvi izveo van, ali da ga je ovdje okrivljena odgurnula kada je izašla vani i ponovno se vratila u kafić, pa ju je potom HR odveo kući, ali se ona opet nakon pet minuta vratila.

14.4. Na daljnji upit okrivljenice: "Petnaest godina koliko me znaš jesam li ja ikada goste dirala?", svjedok je odgovorio kako nikada nije bilo većih incidenata do ovog puta; uvijek da bi provocirala kada bi popila koju čašu više, ali ovog puta je eskaliralo. Koliko je bila pijana da ni ne zna tko je radio u smjeni toga dana.

15. Svjedok HR u svom iskazu je naveo da je kritične prigode sa prijateljem IR bio u kafiću i istina je da su konzumirali alkohol, a ovdje okrivljena nalazila se za stolom nasuprot njih. Nakon što je njezino društvo otišlo kući, ista je sjela s njima za stol i popili su još koje piće. Počele su nekakve trzavice između Lucine sestre i ČR te je on ČR otpratio do Carine kuće, a nakon toga je on otišao svojoj kući i o daljnjim događajima nema nikakvih saznanja. Što se tiče trzavica koje su nastale kazao je da se radilo o „pijanim poslima“.

15.1 Okrivljenica ČR i branitelj okrivljenice upitani imaju li primjedbi i pitanja za svjedoka HR naveli su da nemaju primjedbi ni pitanja.

16. U toku dokaznog postupka Sud je izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/35082 od 15. siječnja 2025., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja: 00567734 od 21. prosinca 2024., Službenu zabilješku o dojavi od 21. prosinca 2024., Izvješće o uhićenju od 21. listopada 2024., Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, droge ili lijekova u organizmu serijskog broja: [serijski broj] od 21. prosinca 2024., Naredbu o određivanju mjere opreza serijskog broja: [serijski broj] od 22. prosinca 2024., te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenica nije prekršajno osuđivana, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

17. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenica u završnom govoru navela: " KR je ovdje izjavila da ni jednom riječju nisam uvrijedila policajce, da sam gledala u policiju plava i govorila „Zovite policiju!“ i da sam dobrovoljno ušla u policijsko vozilo za [adresa]."

17.1. Branitelj okrivljenice u završnoj riječi izjavljuje: „Protivim se navodima saslušanih svjedoka- policijskih službenika ĐR i LR, kao i navodima saslušanih svjedoka NR, PR, a koja uopće nije vidjela odnos između okrivljene i policije.

18. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenice, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

19. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

19.1. Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno uznemiruje javnost.

19.2. Dakle, zakonsko obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je vika, dok sam sadržaj riječi nije odlučan, odnosno zakonsko obilježje prekršaja moglo bi u konkretnom slučaju biti ostvareno i izvikivanjem nekih drugih riječi i izraza.

20. Odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita uređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

20.1. Radnja prekršaja iz citiranog članka Zakona sastoji se u izražavanju odnosa (govorom ili gestom) kojim se ponižava ili vrijeđa državno tijelo, odnosno službena osoba u obavljanju službene dužnosti.

20.2. Za istaknuti je da je smisao članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u sankcioniranju ponašanja kojim se izražavaju uvredljivi i ponižavajući odnosi prema tijelima državne vlasti i onima koji ta tijela predstavljaju, dakle, u konkretnom slučaju bi se to odnosilo na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, odnosno policijskih službenika prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njegova zakonita naređenja, pri čemu bitno konstitutivno obilježje prekršaja nije posljedica izgovorenih riječi kod osoba kojima su riječi upućene već iste trebaju objektivno biti uvredljivog ili omalovažavajućeg karaktera.

21. Prije svega treba naglasiti da navedeno mjesto gdje se odvio ovaj događaj je caffe bar, za vrijeme radnog vremena kafića, dakle javno mjesto na kojem su bili prisutni i ostali gosti kafića, pa je time ostvaren element javnosti kao bitan, konstitutivni, element predmetnog prekršaja.

22. Okrivljenica u svojoj obrani navodi kako se ne smatra krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret te osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Tijekom cijelog dokaznog postupka aktivno je postavljala pitanja i iznosila primjedbe na iskaze ispitanih svjedoka, nastojeći dovesti u sumnju njihovu vjerodostojnost, međutim njezina obrana ostala je u cijelosti neosnovana i bez uporišta u provedenim dokazima; stoga Sud, nakon provedenog dokaznog postupka, nije prihvatio obranu okrivljenice, ocjenjujući ju manjkavom, nelogičnom i usmjerenom k tome da se ekskulpira od prekršajne odgovornosti. Uostalom, ni sama okrivljenica u svojoj obrani ne osporava da je izgovorila „neke riječi“ SR, ali bezuspješno nastoji umanjiti značaj i težinu svog ponašanja kritične prigode. Ovaj Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenice kritične prigode ostvarila sva bitna obilježja prekršajnih djela koja joj se stavljaju na teret.

23. Naime, iz iskaza ispitanih svjedoka AR, SR, PR, NR i HR nedvojbeno proizlazi upravo suprotno od navoda okrivljenice. Imenovani svjedoci iskazivali su jasno, uvjerljivo, međusobno suglasno i životno logično, pri čemu su u bitnim okolnostima jednoglasno potvrdili da je okrivljenica predmetne prigode vikala, galamila, psovala, pretjerano konzumirala alkohol, ponašala se izrazito neprimjereno te remetila javni red i mir u ugostiteljskom objektu. Obrana okrivljenice stoga se ukazuje isključivo kao pokušaj izbjegavanja prekršajne odgovornosti, bez stvarnog uporišta u rezultatima dokaznog postupka. Sud je iskaze navedenih svjedoka prihvatio u cijelosti te na istima utemeljio odluku o prekršajnog odgovornosti zbog počina djela prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

23.1. Iskaz svjedokinje KR ovaj Sud nije prihvatio kao vjerodostojan i objektivan, ocijenivši ga pristranim budući ista svojim iskazom očigledno nastoji pomoći okrivljenici u ekskulpaciji od prekršajne odgovornosti. Naime, imenovana svjedokinja uopće nije bila neposredno prisutna u caffe bar-u kritične zgode, slijedom čega nije ni mogla imati neposrednih saznanja o počinjenju prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. U odnosu na prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira svjedokinja također nije bila prisutna ni tijekom cijelog trajanja policijskog postupanja prema okrivljenici, a u svom iskazu ostavila je izrazito neuvjerljiv dojam te na izravno pitanje o alkoholiziranosti okrivljenice navodno nije znala odgovoriti, iako se radilo o okolnosti koju su svi ostali svjedoci suglasno potvrdili.

24. Odluku o počinu prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira Sud je temeljio na iskazima ispitanih svjedoka- policijskih službenika LR i ĐR, koje je prihvatio u cijelosti kao vjerodostojne i uvjerljive. Oboje svjedoka iskazivali su jasno, određeno i međusobno suglasno, a prilikom suočenja ostali su čvrsti i dosljedni u svojima navodima. Dodatno je za istaknuti kako ovlaštena službena osoba nema pravnog interesa ne govoriti istinu u postupku te se na taj način moguće izlagati kaznenoj odgovornosti zbog davanja lažnog iskaza, zbog čega Sud nije imao razloga posumnjati u vjerodostojnost njihovih iskaza. Također, iskazi ovih svjedoka imaju uporište i u materijalnim dokazima, prvenstveno Izvješću o uhićenju Policijske postaje Trogir od 21. prosinca 2024. godine.

25. Konačno, okrivljenici je kritične prigode uručena obavijest o počinjenom prekršaju, a koja je izdana zbog postojanja osnovane sumnja u počinjenje predmetnih prekršaja, koja sumnja je u konkretnom prekršajnom postupku potvrđena, odnosno Sud smatra da su se u opisanom postupanju okrivljenice ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je vikala na javnom mjestu te vrijeđala i omalovažavala policijske službenike prilikom vršenja službe, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude.

25.1. Slijedom navedenog, na temelju vjerodostojne dokumentacije koja se u smislu odredbe članka 158. Prekršajnog zakona smatra dokazom u prekršajnom postupku te na temelju iskaza svjedoka AR, SR, PR, NR i HR i policijskih službenika LR i ĐR, Sud smatra utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenice ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

25.2. Kod sastavljanja izreke presude Sud je manje važnim detaljima korigirao činjenični opis zadan optužnim prijedlogom, na što je bio ovlašten, budući je u bitnom ostao u okviru optuženja, čime okrivljenici nije išao na štetu. Pritom je Sud, u točki 1.) izreke presude, ispustio tekst „ko si ti“, a u točki 2.) izreke presude „ja sam pedagog i radim u Njemačkoj, koji kurac oćete vi od mene?!“, a sve sukladno iznesenim iskazima svjedoka koje je Sud u potpunosti prihvatio. Naime, nitko od ispitanih svjedoka nije iskazivao u tom smislu.

25.3. Sukladno odredbi članka 421. stavka 1. točke 2. i 4. Zakona o kaznenom postupku, u svezi članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona, Sud je odbio dokazni prijedlog okrivljenice i branitelja okrivljenice za saslušanjem svjedoka GR, IR i ĆR, a na okolnost događaja u kafiću. Po mišljenju ovog Suda izvođenje predloženih dokaza bilo bi nevažno i kompletno usmjereno na odugovlačenje postupka, posebno imajući u vidu da su u postupku saslušani nepristrani svjedoci, i to njih petoro, neposredni očevidci predmetnog događaja u kafiću.

26. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljenici vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljenika, pa je tako uzeta u obzir težina djela, okolnosti pod kojima su djela počinjena i stupanj krivnje, kao i ranije ponašanje okrivljenice. Sud je kao olakotnom okolnosti na strani okrivljenice cijenio korektno držanje pred Sudom, kao i dosadašnju prekršajnu neosuđivanost, dok posebnih otegotnih okolnosti na strani okrivljenice Sud nije našao za cijeniti. Stoga je Sud okrivljenici za počinjena djela prekršaja iz izreke presude utvrdio pojedinačne novčane kazne primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, a zatim izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, budući da Sud smatra da će se ovako ublaženom novčanom kaznom postići da okrivljenica ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje.

26.1. Kako je okrivljenici tijekom ovog postupka temeljem Izvješća o uhićenju Policijske postaje Trogir, bila oduzeta sloboda u vezi s prekršajem, sukladno članku 40. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona navedeno oduzimanje slobode okrivljenici je uračunato u izrečenu novčanu kaznu kao dva dana zatvora, odnosno kao 79,64 eura novčane kazne, pa je okrivljenica dužna platiti ostatak novčane kazne kako je to odlučeno u izreci presude.

26.2. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

27. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3., a u svezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalne troškove ovoga Suda, a isti su odmjereni s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenice.

28. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 24. travnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljenici ČR,

- branitelju okrivljenice Duji Kandžiji, odvjetniku u Trogiru,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.