REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: P-7425/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I P R E S U D A  N A  T E M E L J U  P R I Z N A N J A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Silviji Sunčani Stubičar, u pravnoj stvari tužiteljice MC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] koju zastupa odvjetnik Đuro Zoroe iz Sesveta, Ivana Gorana Kovačića 4/I protiv I-tuženika ĆC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tuženika JC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane javne i glavne rasprave dana 10. travnja 2026. g. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice i odsutnosti uredno pozvanog I- tuženika i prisutnosti II-tuženika osobno, na ročištu radi objave i uručenja presude dana 24. travnja 2026. godine

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe.

i

p r e s u d i o  j e

I Proglašava se nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1590/2021 na tužiteljičinih ½ dijela trosobnog stana oznake E, koji se nalazi u potkrovlju stambene zgrade u [adresa], sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (E-8) k. o. [katastarska općina], s parkirnim mjestom oznake PM7 u nivou ulice, neto korisne površine 55,92 m2, u etažnom elaboratu sve označeno rozom bojom.

II Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici iznos od 5.026,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 24.4.2026. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 21.9.2021. g. podnijela tužbu navodeći da je ovaj sud na prijedlog I-tuženika a radi naplate novčanog potraživanja donio rješenje u predmetu Ovr- 1590/2021 16. lipnja 2021. g. protiv II-tuženika i odredio ovrhu na trosobnom stanu u [adresa] upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (E-8) k. o. [katastarska općina] koji je u zemljišnoj knjizi upisan kao samovlasnik predmetne nekretnine. Tužiteljica je kao treća osoba prigovorila provođenju ovrhe na nekretnini, navodeći da je stan stečen u izvanbračnoj zajednici nje i II-tuženika koja zajednica neprekidno traje od 2003. godine i u kojoj je rođeno troje djece (6, 10 i 17 godina) pa je ovaj sud donio rješenje kojim je tužiteljicu uputio u parnicu kako bi ishodila presudu kojom se proglašava nedopuštenom ovrha na predmetu ovrhe. Stan koji je predmet ovrhe i koji formalno glasi na II-tuženika, kupljen je 2008. godine. Tužiteljica i djeca imaju prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa] od kada je stan kupljen. Članak 11. Obiteljskog zakona izjednačava bračnu i izvanbračnu zajednicu muškarca i žene koja traje najmanje 3 godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Prema tome, ako se ima u vidu da je stan, koji glasi na II-tuženika i koji je predmet ovrhe kupljen 2008. godine, onda je evidentno da je stečen u zajednici tužiteljice i II-tuženika i da su oni temeljem čl. 36. Obiteljskog zakona suvlasnici toga stana na jednake dijelove. Stoga tužiteljičina izvanbračna stečevina (1/2 suvlasnička dijela na predmetnom stanu) ne može biti predmet ovrhe. Predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev i naložiti tuženicima da joj naknade trošak ovog postupka.

Tužiteljica je podneskom od 20.12.2024. g. konačno uredila tužbeni zahtjev kako on glasi u izreci presude, što se ima smatrati preinakom tužbenog zahtjeva, a koju preinaku je sud dopustio jer istu smatra svrsishodnom radi konačnog rješenja spora između stranaka pa je odlučio kao u izreci rješenja na temelju članka 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91 – 146/25).

2. U odgovoru na tužbu I-tuženik je prigovorio postavljenoj vrijednosti spora od 11.000,00 kuna kao preniskom, potom ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i nedostatka pravnog interesa u odnosu na I-tuženika jer je rješenjem ovog suda broj Ovr-1590/2021 od 15.9.2021. g. upućena na pokretanje parničnog postupka samo radi nedopuštenosti ovrhe a ne i parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva. Ističe kako predmetna nekretnina ne predstavlja izvanbračnu stečevinu u jednakim suvlasničkim dijelovima, a također je i u zemljišne knjige upisan kao vlasnik samo II- tuženika pa je I-tuženik postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, jer nije imao razloga sumnjati u stanje zemljišnih knjiga. Nadalje, kako izvanbračna zajednica traje od 2003. godine, a nekretnina je kupljena 2008. godine, to je tužiteljica imala dovoljno vremena upisati se kao suvlasnik na predmetnoj nekretnini. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev i naložiti tužiteljici da mu naknadi trošak ovog postupka.

3. II-tuženik je tijekom postupka na ročištu dana 10. travnja 2026. godine priznao u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev.

4. Kako je tužiteljica inicijalno tužila i utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice i utvrđenje nedopuštenosti ovrhe, to je sud donio rješenje dana 10. travnja 2024. godine kojim je razdvojio postupak u odnosu na dio tužbenog zahtjev u kojem se traži utvrđenje da trosobni stan opisan u točki I tužbenog zahtjeva predstavlja izvanbračnu stečevinu tužiteljice i II-tuženika po čl. 313. st. 3. ZPP-a.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga (list 5- 6), zaključak ovog suda broj 18 Ovr-1590/2021-20 od 15.9.2021. (list 7-8), rodne listove (list 9-11), ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 12-14), uvjerenje o prebivalištu (list 15-18), sudsku nagodbu (list 67-68), te je saslušana tužiteljica.

7. Iz zemljišnoknjižnog izvatka razvidno je da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kat. čest. [katastarska čestica] broj D.L. 17-4 stambena zgrada, [adresa] površine 172 m2 i dvorište površine 481 m2, ukupno 653 m2, n kojoj su uspostavljeni posebni dijelovi (etažno vlasništvo) pa tako i posebni dio Etaža 8. trosobni stan oznake E, u potkrovlju objekta, s parkirnim mjestom oznake PM7 u nivou ulice, neto korisne površine 55,92 m2, u etažnom elaboratu označeno rozom bojom zk. vlasnika JC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa].

8. Iz zaključka ovog suda od 15. rujna 2021. godine pod brojem 18 Ovr-1590/2021-20 razvidno je da je treća osoba MC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] upućena da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena. Tužiteljica je u roku, dana 21. rujna 2021. godine pokrenula ovaj sudski postupak.

9. Nadalje je sud utvrdio iz rodnih listova, da su roditelji JC i MC otac i majka ČC (2004), ŽC (2011) i CC (2015), te da svi navedeni imaju prebivalište na adresi [adresa] u [adresa].

10. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnine od 17.9.2008. g. razvidno je da prodavatelj Domag-Ing d.o.o. prodaje a kupac JC kupuje predmetni stan, opisan kao ranije.

11. Nadalje iz sudske nagodbe zaključene kod ovog suda dana 11. veljače 2025. godine pod brojem P Ob-1121/2024 da se utvrđuje da trosobni stan oznake E koji se nalazi u potkrovlju stambene zgrade u [adresa], sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] (E-8) k. o. [katastarska općina] s parkirnim mjestom oznake PM7 u nivou ulice, neto korisnike površine 55,92 m2, u etažnom elaboratu sve označeno rozom obojom predstavlja izvanbračnu stečevinu u jednakim suvlasničkim dijelovima tužiteljice MC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženika VC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], a što tuženik priznaje i obvezuje se u roku od 15 dana izdati ispravu podobnu za upis suvlasništva na opisanoj nekretnini u ½ dijela tužiteljici u zemljišnim knjigama u protivnom će tu ispravu zamijeniti ova sudska nagodba.

12. Prema odredbi članka 11. stavka 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15 – 47/20, dalje: ObZ) odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Prema stavku 2. izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 2. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

13. Prema odredbi članka 36. stavka 1. ObZ, bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Prema stavku 3. bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

14. Stoga, sud nalazi da je tužiteljica dokazala svoje navode da ima na predmetnoj nekretnini pravo suvlasništva u ½ dijela, i da na njezinih idealnih ½ dijela nekretnine ovrha I-tuženika nije dopuštena. Nije u pravu I-tuženik kada ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer je nedvojbeno da je tužiteljica aktivno legitimirana i upućena od strane sudu na pokretanje ove tužbe, a također je u ovršnom postupku I-tuženik ovrhovoditelj, pa je stoga isti nedvojbeno pasivno legitimiran u ovom postupku, a sve također na temelju javne isprave odnosno rješenja ovog suda kojom sud tužiteljicu upućuje na pokretanje ovog parničnog postupka. Također, neutemeljeno navodi I- tuženik, da je postupao po načelu povjerenja u zemljišne knjige, i to iz razloga što je u zemljišnim knjigama, na predmetnoj nekretnini i upisan teret ugovora o kreditu od 28. srpnja 2008. g. i to založno pravo radi osiguranja novčane tražbine od 68.000,00 eura, u kunskoj protuvrijednosti sa sporednim potraživanjima i to u korist Raiffeisenbank Austria d.d., koji otplaćuju tužiteljica i II-tuženik. Dakle, nedvojbeno je da je I-tuženik znao, upravo po načelu povjerenja u zemljišne knjige, da na nekretnini postoji teret – hipoteka koju otplaćuju tužiteljica i II-tuženik. Također sud nalazi i uvjerljivim iskaz tužiteljice koja je iskazala da je upoznata s činjenicom da postoji presuda između I- tuženika ĆC i II-tuženika ovdje njezinog supruga, a temeljem koje presude je I- tuženik pokrenuo ovršni postupak, ali je postupak pokrenut na cijelom stanu, iako je ona suvlasnik na predmetnom stanu, koji je stečen u izvanbračnoj zajednici koja neprekinuto traje već 24 godine, te ona i II-tuženik imaju i zajedničkih troje djece, pa stoga nedvojbeno ovršni postupak u odnosu na njezin dio vlasništva nije trebao biti pokrenut, a što priznaje i ovdje II-tuženik. U postupku na utvrđenje izvanbračne zajednice je zaključena sudska nagodba, a što je sudu dostavljeno uz podnesak 12. listopada 2025. godine. Ona i dalje stanuje u predmetnom stanu zajedno sa svojim suprugom i njihovom djecom. Sud nalazi da je tužiteljica iskazivala u skladu sa svim ispravama ovog suda, te joj je u cijelosti poklonio povjerenje, a neutemeljeno je prigovorio I-tuženik da tužiteljica nema pravo na predmetnoj nekretnini koje onemogućuje njegovu ovrhu na njezinom suvlasničkom dijelu nekretnine, jer sud nalazi da pravo tužiteljice predstavlja nucleus, odnosno obitelj predstavlja jezgru ovog društva koja ima prednost pred pravom onih ovrhovoditelja koji nisu provjerili cjelokupno stanje zemljišnih knjiga, dakle niti postojanje hipoteke na predmetnoj nekretnini, kao niti tko su osobe koje stanuju u stanu za koji traže provođenje ovrhe. Stoga sud zauzima ovaj pravni stav u ovom predmetu.

15. Kako je II-tuženik u cijelosti priznao tužbeni zahtjev iz tužbe a tužiteljica se nije usprotivila istom priznanju, sud je zaključio da su ispunjeni uvjeti iz članka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91 - 146/25, dalje: ZPP) jer stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka (stavak 1.), mogu se odreći svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se (stavak 2.) pri čemu sud neće uvažiti samo ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (stavak 3). Naime, sud nalazi da priznanjem tužbenog zahtjev tužitelja II-tuženik nije disponirao svojim procesnim ovlaštenjima ni protivno prisilnim propisima niti protivno pravilima javnog morala. Nastavno, prema članku 331. stavku 1. ZPP-a, ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja). U ovom predmetu je sud utvrdio da se ne radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu citiranog članka 3. stavka 3. ZPP-a, pa stoga ne postoji zakonsko ograničenje za donošenje presude na temelju priznanja u smislu članka 331. stavka 2. ZPP-a. Stoga je sud bez daljnjeg raspravljanja donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na II-tuženika, a sve na temelju članka 331. stavka 1. ZPP-a, te je odlučeno kao u izreci ove presude.

16.Sud je tužiteljici priznao, prema vrijednosti predmeta spora od 350.000,00 kuna, sada 46.452,98 eura, a jer tužiteljicu zastupa odvjetnik, po čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a: trošak sastava tužbe od 500 bodova po Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 38/2023), te trošak zastupanja na ročištu dana 27.10.2022. g. i 10.4.2026. g. svaki po Tbr. 9.1. OT u visini od 500 bodova, te trošak sastava podneska od 20.12.2024. g. i 12.10.2025. g. po Tbr. 9.1. OT u visini od 500 bodova svaki, odnosno 2500 bodova a kako je vrijednost 1 boda 2 eura to je priznao 5.000,00 eura i trošak sudske pristojbe za tužbu od 26,54 eura, odnosno ukupno je priznao 5.026,54 eura kao trošak ovog sudskog postupka. Navedeni trošak je sud priznao sa zakonskim zateznim kamatama po čl. čl. 30. st. 3. OZ-a i čl. 29. st. 2. i 8. OZ-a počev od donošenja ove presude. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 24. travnja 2026. godine

SUDAC

Silvija Sunčana Stubičar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa ove presude. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (članak 353. stavak 3. ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. I-tuženiku

3. II-tuženiku