Poslovni broj: P-480/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku- Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Mariji Gugić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika: LOVOR d.d., OIB: 17473886570, koje kao punomoćnica zastupa direktorica DB, [adresa]., radi prestanka uznemiravanja nekretnine, nakon glavne rasprave zaključene 20. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na ročištu zakazanom radi objave odluke, dana 24. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVOR d.d., OIB: 17473886570, [adresa]. da na objektu u naravi ugostiteljski objekt-restoran koji je u njegovom vlasništvu i leži na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zazida otvor-vrata dimenzija cca 1m*2,20m na zapadnoj strani tog objekta, u roku od 15 dana.

II. Zabranjuje se tuženiku LOVOR d.d., OIB: 17473886570, [adresa]. da ubuduće uznemirava pravo vlasništva tužitelja MB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da na zapadnom zidu ugostiteljskog objekta koji je u njegovom vlasništvu i leži na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, napravi otvor bilo kojeg oblika.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je u ovom sudu zaprimljena 9. svibnja 2025. navodi se da je tužitelj vlasnik nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na nekretnini katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi uz nekretninu tužitelja da je tuženik, točnije najmoprimac objekta u vlasništvu tuženika, otvorio vrata na zidu objekta koji se nalazi na udaljenosti manjoj od tri metra od međe. Navedeni otvor da nije postojao u trenutku legalizacije objekta 2006. kada je legalizacija izvršena uz suglasnost pokojnog oca tužitelja u postojećem stanju bez otvora prema nekretnini u vlasništvu tužitelja. Navedena vrata da su otvorena koncem srpnja 2024 bez znanja ili pristanka tužitelja i koriste se kao izlaz za osoblje restorana koje tu boravi, puši, sjedi i konzumira pića nasuprot terase tužitelja narušavajući tako privatnost i mirno korištenje vlasništva. Predloženo je stoga da sud naloži tuženiku zatvaranje otvora izgrađenog na kčbr. [katastarska čestica] i vraćanje zida u prethodno stanje te da se tuženiku zabrani svako takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja.

2. U podnesku zaprimljenom 15. rujna 2025. tužitelj je ispravio i dopunio tužbu, samim time i precizirao postavljeni tužbeni zahtjev. Tužitelj u navedenom podnesku upire na izjavu ovjerenu u potpisu svog oca ČB kojom se potonji dogovorio s tuženikom, da predmetni objekt može ostati u prostoru, ali mu je izričito zabranio na bilo koji način po gabaritima kao i otvaranje otvora mijenjati taj objekt. Upravo temeljem tako izdane dozvole/suglasnosti da je tuženik izbjegao rušenje i legalizirao predmetni objekt.

3. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 30. rujna 2025. tuženik potvrđuje kako je njegov tadašnji najmoprimac, bez njegova znanja i međusobnog dogovora otvorio navedena vrata. Potvrđuje i da se tužitelj bavi pružanjem ugostiteljskih usluga te navodi kako su stranke u postupku konzultacija sa susjedom i najmoprimcem pa da se s tim u vezi pokušava pronaći modalitet koji kvalitetno i dugoročno rješava sva otvorena pitanja. Shodno iznesenom tuženik je umolio odgodu zakazivanja ročišta i pokretanje postupka.

4. Navedeni odgovor na tužbu sud je potom dostavio tužitelju te je potom po proteku roka od 6 mjeseci zakazano pripremno ročište ostavljajući tako strankama dovoljno vremena za zaključenje sporazuma po pitanju premeta spora. Podneskom zaprimljenim 9. ožujka 2026. tuženik navodi kako prihvaća tužbu i da će na zahtjev tužitelja zatvoriti vrata ukoliko o n tako odluči.

5. Na pripremnom ročištu održanom 20. ožujka 2026. pristupio je tužitelj koji je ustrajao u tužbi, dok tuženik, iako uredno pozvan, nije pristupio na ročište do njegova zaključenja. Samim time, uvažavajući činjenicu da je tuženik u priloženim podnescima u biti priznao odlučen činjenice (ali ne i tužbeni zahtjev) sud je zaključio prethodni postupak i odmah potom održao i zaključio glavnu raspravu (čl. 292 a st. 2 ZPP-a)

6. U postupku je proveden dokaz čitanjem isprava priloženih spisu i to: zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 9. svibnja 2025., izjave ovjerene u potpisu ČB u uredu javnog bilježnika Ivne Kaliman u Korčuli posl. br. OV-4414/06 od 13. prosinca 2006., Situacije (kopije kat plana) br. Plana 4 od 8. rujna 2006. izrađena od GEODETIKA d.o.o. u Zagrebu, prijave o nezakonitoj gradnji upućene mail porukom 27. srpnja 2024.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Analizom sadržaja spisu priložene materijalne dokumentacije kao i na temelju činjenica izneseni od strane parničnih stranaka u postupku je kao nedvojbeno utvrđeno sljedeće:

- da su tužitelj i tuženik vlasnici međašnih nekretnina time da je, kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 9. svibnja 2025., vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je stekao od svog oca, danas pok. ČB.

- da u prethodnoj stavci označena nekretnina u vlasništvu tužitelja, a kako bi to proizlazilo iz Situacije (kopije kat plana) br. Plana 4 od 8. rujna 2006. izrađena od GEODETIKA d.o.o. u Zagrebu s istočne strane graniči kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- da se na navedenim nekretninama nalaze ugostiteljski objekti parničnih stranaka koji objekti se koriste u turističke svrhe.

- da je tuženik, odnosno najmoprimac (op. valjda zakupoprimac) po ugovoru zaključenom s tuženikom, u ljeto 2024. na objektu koji se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] i to na zapadnom zidu tog objekta prema nekretnini/objektu tužitelja, otvorio otvor-vrata koja koristi za izlaz i ulaz u objekt.

- da je, kako to proizlazi iz izjave ovjerene u potpisu ČB u uredu javnog bilježnika Ivne Kaliman u Korčuli posl. br. OV-4414/06 od 13. prosinca 2006., potpisnik izjave dao suglasnost u smislu koje susjedni postojeći objekt označen kao kčbr. [katastarska čestica] ZGR, u naravi ugostiteljski objekt-pizzeria u vlasništvu trgovačkog društva LOVOR d.d., [adresa] može ostati u stanju izgrađenosti kako je to danas na terenu, tj. suglasan je da isti objekt prema nekretnini sa zapadne strane može biti udaljen kao što je i sada u donjem sjeverozapadnom dijelu 1,75m, u gornjem jugozapadnom dijelu 1,50m2, a visina objekta da iznosi 2,9m na sjeverozapadnom dijelu, na jugozapadnom dijelu 2,90 , a visina od kote terena na sredini objekta do sljemena iznosi 5,00m2 radi čega je dao svoju suglasnost na legalizaciju objekta.

9. Na temelju ovako iznesenih činjeničnih utvrđenja valja navesti kako je glede izvršavanja prava vlasništva, sukladno odredbi članka 30. stavka 1. ZV-a, pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Pravo tuženika da na zidu svog dijela nekretnine probije otvor koji je prethodno bio zazidan, ograničeno je pravom tužitelja da nesmetano koristi svoje vlasništvo, konkretno svoj ugostiteljski objekt, jer je probijanjem otvora pravo vlasništva tužitelja u bitnom narušeno iz razloga što je i neprimjereno i nelogično da netko ima pravo vidika, svjetlosti i zraka u prostoru drugoga.

10. Odredbom članka 167. stavka 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – u daljnjem tekstu ZV) , propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

11. Budući tuženik u trenutku kada je stupio u posjed poslovnog prostora nije imao otvor na zidu koji gleda na nekretninu tužitelja to probijanje takvog otvora bitnom narušava nesmetano izvršavanje vlasničkih prava tužitelja. Pri tome sud ne gubi iz vida činjenicu da svaki susjed nema u odnosu na susjedne nekretnine negativnu služnost vidika, već da se tako pravo - zabraniti susjedu da na svojoj nekretnini postavlja prozore koji bi gledali na nekretninu ovlaštenika - mora steći određenim temeljem. Prema našem pravu, služnosti se stječu ili temeljem zakona, ili pravnim poslom. Prema čl. 195. ZV pravo prozora u zidu poslužne nekretnine daje vlasniku povlasne nekretnine samo pravo na svjetlo i zrak; a na vidik samo ako mu je ta ovlast posebno dana. No, ovdje se radi o negaciji prava tuženika na postavljanje prozora, a iz procesnog držanja tuženika proizlazi da na objektu u njegovom vlasništvu nikada nije bilo prozora kao i da je baš prednik tužitelja izričito zabranio takvo otvaranje odnosno da je među vlasnicima tih dvaju nekretnina bio postignut sporazum o tome da se takva služnost zasniva. Naime, prema čl. 229. ZV stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. Čak i sam Vrhovni sud RH u odluci Rev-1008/2017 izričito navodi kako bi tužitelji bili ovlašteni zahtijevati od tuženika zatvaranje prozora samo u slučaju da su stekli pravo negativne služnosti zabranom tuženiku da ima odnosno da otvori prozor u vlastitoj zgradi, a kojoj zabrani se tuženik pokorio. Pri tome predmet ovog parničnog postupka nije pitanje je li objekt na nekretnini tuženika sagrađen u skladu s dozvolom ili ne, niti se odlučuje o ozakonjenju nezakonito izgrađene zgrade. U ovom postupku nije dakle samo relevantna činjenica da prozora na objektu tuženika nikad nije bilo već i da je tuženik propuštao postavljati odnosno otvarati prozore otvore uslijed zabrane tužitelja ili dogovora s njim ili njegovim prednikom što se onda ima smatrati temeljem stjecanja prava negativne služnosti dosjelošću.

12. Shodno svemu iznesenom valjalo je tužitelju pružiti zatraženu vlasničkopravnu zaštitu pa je i presuđeno kao u izreci.

13. Stranke nisu popisale parnični trošak pa je odluka o istom izostala.

U Korčuli, 24. travnja 2026.

S u t k i n j a

Marija Gugić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).