Posl. broj Psp-8/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Sinju

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji ovog suda Tei Lolić Prenc, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima – odvjetnicima u odvjetničkom društvu Luetić & partneri u Splitu, protiv tužene ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Anni Preosti, odvjetnici u Sinju, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 10. ožujka 2026. godine u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom te tužene s punomoćnicom, dana 24. travnja 2026. godine donio je i javno objavio

r j e š e n j e

I. Time što je dana 30.12.2024. g. srušila pregradni zid od betonskih blokova debljine 20 cm označen u skici mjesta spora (Psp - 8/2025) geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, dipl.ing.geod., *U Solinu, listopad 2025. g.*, šrafurom cian boje i koji se nalazio unutar kat. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja skica i geodetsko vještvo čine sastavni dio ovog rješenja, koji je dijelio prostor ispod terase na dva dijela, a koji prostor je položen na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], te sve tužiteljeve stvari koje su bile uza navedni zid nabacala na hrpu te izgradila pregradu od gips kartonskih ploča označenu u skici mjesta spora (Psp - 8/2025) geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, dipl.ing.geod., *U Solinu, listopad 2025. g.*, plavom šrafurom, koja se nalazi na granici kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], tužena je smetala tužitelja u posljednjem posjedu navedenog zida u prostoru ispod terase i samog prostora položenog na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] pa joj se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da izgradi po pravilima struke pregradni zid od betonskih blokova, debljine 20 cm, cijelom širinom i visinom ovog prostora, a na mjestu na kojem je bio i ranije označenog u skici predmeta spora (Psp - 8/2025) geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, dipl.ing.geod., *U Solinu, listopad 2025. g.*, šrafurom cian boje i koji se nalazio unutar kat. čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kao i da ukloni pregradu od gips kartonskih ploča označenu u skici mjesta spora (Psp - 8/2025) geodetskog vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, dipl.ing.geod., *U Solinu, listopad 2025. g.*, plavom šrafurom, koji se nalazi na granici kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina] te joj se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženici da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 1.424,48 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj posljednji mirni posjednik nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što da u naravi predstavlja kuću anagrafske oznake Kralja Tomislava 30 u Trilju i prostor ispod terase u koji da tužitelj pristupa kroz vrata na sjeveroistočnom dijelu predmetne nekretnine, da tužena u drugi dio ovog prostora ispod terase pristupa kroz zasebna vrata, da je dana 30. prosinca 2024. godine tužena srušila pregradni zid koji je dijelio dva prostora ispod terase i koji da je sagrađen prije više od četrdeset godina i kojom prigodom da je tužiteljeve stvari koje su bile uz zid nabacala na hrpu čime da je tužena izvršila čin smetanja tužiteljevog posjeda pregradnog zida i prostora ispod terase pa se predlaže usvojiti postavljeni tužbeni zahtjev onako kako ga je konačno precizirao podneskom zaprimljenim dana 29. studenoga 2025. godine.

2. U odgovoru na tužbu tužena se istoj u cijelosti usprotivila navodeći da je postavljeni tužbeni zahtjev neosnovan, istaknula je prigovor promašene pasivne legitimacije te istaknula da tužena nije izvršila navodno smetanje posjeda kako da to netočno navodi tužitelj pa je stoga predložila tužbeni zahtjev odbiti. Tužena se usprotivila i uređenom tužbenom zahtjevu.

3. U dokazne svrhe pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to: fotografije (list 3-10 i 16-17), izvadak iz ZK (list 23), nalaz i mišljenje Petra Garmaza (40-51), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SŽ, ZŽ, EŽ i LŽ (list 63-66) te stranaka (list 68-70).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Među strankama u postupku nije sporno da je prostor ispod terase bio pregrađen zidom na dva dijela, da se u svaki dio ulazilo kroz zasebna vrata te da je jedan dio bio u posjedu tužitelja, a drugi da je bio u posjedu tužene.

6. Sud nije cijenio izvadak iz zemljišne knjige, budući da se vlasništvu ne raspravlja u postupku radi smetanja posjeda kao ni u spis dostavljene fotografije budući da sporne činjenice sud sam utvrđuje i da je uostalom sud izišao na lice mjesta te neposrednim opažanjem te fotografijama priloženima nalazu i mišljenju vještaka na nedvojben način utvrdio što je predmet spora.

7. Radi utvrđenja stvarnog stanja te raspravljanja svih spornih okolnosti izveden je dokaz očevidom i vještačenjem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza te dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka.

8. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da je prostor ispod terase sad pregrađen zidom od gips kartonskih ploča zelene boje. Vještak Petar Garmaz je sudu dostavio nalaz i mišljenje kojem je priložio skicu lica mjesta fotografije lica mjesta. Vještak se očitovao da je raniji zid bio položen južno od postojećeg zida, da je nekadašnji zid (prema obrisima i ostatku materijala) bio izgrađen od betonskih blokova širine 20 cm te je položaj tog ranijeg zida označio na skici šrafurom cian boje ujedno se očitujući da je taj negdašnji zid bio položen unutar čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje se očitovao da je sadašnja pregrada od gips kartonskih ploča, koju je na skici označio šrafurom plave boje, položena na granici čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještak je nadalje svom nalazu i mišljenju priložio fotografije snimljene tijekom očevida koje zorno prikazuju izgled mjesta spora.

9. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Petra Garmaza kao stručan i detaljan, izrađen po svim pravilima struke i sukladno nalozima suda, a ni stranke u postupku na izrađeno vještvo nisu imale primjedbi. Po zaprimanju nalaza i mišljenja vještaka tužitelj je precizirao postavljeni tužbeni zahtjev podneskom od dana 29. studenoga 2025. godine.

10. Svjedokinja SŽ koja je tužitelju nevjesta, a tuženoj prva rođakinja, u svom je iskazu navela su predmetni prostor stranke naslijedile od svojih očeva i da je među njihovim očevima bio podijeljen još između 1967. i 1969. godine kad da je otac tužene prostor pregradio zidom, da je taj zid stajao sve donedavno kad da je u vremenu od studenog ili prosinca 2024. godine do siječnja 2025. godine taj zid suprug tužene EŽ cijeli dan bušio, a sutradan izvadio šut te potom napravio novi zid, sve iza zatvorenih vrata te potom vrata zaključao da nitko to ne vidi te da je ona za sve saznala otprilike tjedan kasnije, da je osobno vidjela ČŽ jer da je od radova sve grmilo par metara od njezine kuće. Nadalje je navela da u ovaj prostor koji je uživao otac tužene tužena nije dolazila, a da ga dugo nisu koristili ni njezini roditelji zbog bolesti i starosti, dok da su prostor koji uživa tužitelj ranije koristili tužiteljevi roditelji.

11. Svjedok ZŽ koji je tužitelju brat, a tuženoj rođak, u svom je iskazu naveo da je jedan prostor koristio tužitelj, a drugi da pripada tuženoj, da su prostori bili pregrađeni zidom koji da je prije više od četrdeset godina izgradio otac tužene, da su on i supruga mu SŽ dana 30. prosinca 2024. godine čuli da se tamo nešto ruši o čemu da su obavijestili tužitelja, da je on vidio supruga tužene ČŽ kad su se radovi izvodili, a s njim da je bio i jedan njegov zet.

12. Svjedok EŽ koji je suprug tužene u svom je iskazu naveo da je u spornom prostoru postojao pregradni zid u kojem da je postojao otvor kroz koji da se moglo komunicirati, da bi se potom početkom 1980-ih godina izvršila konačna dioba između njegova punca i njegove braće na način da je punčevoj braći pripao dio u koji da se ulazilo s guvna, a njegovom puncu drugi dio, taj punčev dio da je naslijedila tužena koja da je prije pet godina to prepustila njihovim kćerima. Nadalje je naveo da je njegov zet JŽ želio obnoviti ovu kuću, da mu je arhitektica rekla da je potrebno izvršiti konstrukcijsku sanaciju, da su za pregradni zid saznali u prosincu 2024. godine pa da su odmah po saznanju on i njegov zet zid u jednom danu srušili, sutradan iznijeli šut te potom postavili pregradu od knaufa. Naveo je da o radovima nisu nikog obavještavali jer da je s tužiteljem teško razgovarati, da pregrada od knaufa nije postavljena na mjestu na kojem je stajao zid, nego da je postavljena na granici dviju katastarskih čestica i otprilike nekih 80-ak centimetara od ranijeg zida, ali da je i ta pregrada unutar "našega dijela", da tuženoj ništa nisu govorili o izvedenim radovima jer da je dosta nestabilna kad joj se bilo što spominje o njezinoj obitelji i njihovim nekretninama budući da su im odnosi narušeni.

13. Svjedok JŽ u svom je iskazu naveo kako ispod terase imao dva ulaza, jedan s guvna kroz koji je ulazio tužitelj i drugi sa sporedne ceste na kojem da su vrata od kojih da on i supruga imaju ključ i kroz koji je ulazi u prostor koji je pripadao njegovoj punici, da je prostor bio podijeljen zidom od betonskih blokova koji da više ne postoji, već da postoji zid od gipsa, da su on i supruga obišli prostor i utvrdili da je zid od blokova kojim je prostor podijeljen unutar njihova prostora za nekih 80-ak centimetara, da se taj zid svakako morao srušiti jer da je krovna ploča bila pukla i da je sve trebalo ojačati pa da je on taj zid od blokova srušio pred otprilike godinu dana u dogovoru sa svojom suprugom koja da je vlasnica, a da o tome s tužiteljem nije razgovarao, da je zid srušio on, da mu je punac pomogao iznijeti šut, a nakon otprilike četiri do pet dana da je napravio novi zid od gipsa, ali ne na mjestu ranijeg zida, nego na način da prati nosivi zid kuće gdje da i jest granica, da je novi zid pomaknut u odnosu na stari za 80-ak centimetara i sve da je izvedeno u prosincu 2024. godine. Nadalje je naveo da je puncu rekao da se radovi izvode zbog statike, a da s punicom o ovome nije razgovarao.

14. Iskazi svjedoka su u bitnom suglasni jer svi saslušani svjedoci na jednak način opisuju stanje spornog prostora i zida koji je postojalo ranije. Iz njihovih iskaza nesporno proizlazi da je zid od betonskih blokova dijelio prostor na dva dijela, da je taj zid stajao na istom mjestu dulje od četrdeset godina i da je dijelio prostor u posjedu tužitelja i njegovih prednika od prostora u posjedu tužene i njenog prednika i da je svatko koristio svoj prostor u koji je pristupao svojim ulazom. Nadalje, iz iskaza svjedoka proizlazi da su radovi koji su predmet ovog postupka izvedeni u prosincu 2024. godine kroz nekoliko dana. Iskazi svjedoka EŽ i LŽ sudu su neuvjerljivi u dijelu u kojem navode da su radovi izvedeni zbog konstrukcijske obnove, zbog puknuća krovne ploče u smislu da je valjalo zbog sigurnosti radovima pristupiti. Naime, notorno je, životno i logično da ukoliko postoji opasnost od urušavanja i pada krovne ploče da se radovima pristupi tek nakon što se osigurala sigurnost osoba koje izvode radove na rušenju zida nekakvim potpornjima, a također i da sam zid od betonskih blokova ima nekakvu konstrukcijsku funkciju. Sve da ju i nema u potrebnoj mjeri, zasigurno zid od betonskih blokova konstrukcijski više vrijedi od zida kojim je zamijenjen, od pregrade napravljene od gipsa, knaufa, dakle materijala koji je jako osjetljiv na vlagu i koji nema nikakvu konstrukcijsku vrijednost. O dijelu iskaza ove dvojice svjedoka u kojima navode da o radovima koji su trajali više dana u vrijeme blagdana kada se obitelji intenzivnije okupljaju i druže nisu govorili supruzi i punici sud se neće posebnije izjašnjavati budući da bi komentar takva ponašanja bio ipak neprimjereno zadiranje u dinamiku obiteljskih odnosa tužene. Ključan je dio iskaza ove dvojice svjedoka u kojem navode da je novi zid, pregrada od gipsa, knaufa, nakon rušenja starog zida, postavljen ne na mjestu starog zida, nego nekih 80-ak centimetara dalje u prostor koji je koristio tužitelj, a što da bi opet bilo "unutar našega dijela", odnosno "na način da prati nosivi zid kuće gdje da i jest granica" čime su oni koji su radove izvodili priznali da je na taj način proširen posjed s jednog, na drugi dio prostora koji je bio u posjedu tužitelja.

15. Tužitelj ĆŽ u svom je iskazu naveo da mu je dana **.**.2024. SŽ telefonom javila da se u prostoru ispod terase izvode radovi, da se nešto ruši pikamerom pa da je odmah pretpostavio da se ruši zid od betonskih blokova jer da je to jedino što se i moglo rušiti, da se radilo o zidu koji da je pred četrdesetak godina izgradio otac tužene kojim da se prostor pregradio na dva dijela, da je sjeverni dio koristio on i njegovi roditelji, a južni dio da su koristili roditelji tužene, da je dva ili tri dana nakon što je o radovima saznao došao na lice mjesta, da je vidio da je na mjestu zida bilo sve slobodno i očišćeno, da je to fotografirao i fotografije dao svom odvjetniku, a kasnije da je napravljen i novi zid od knaufa, da taj novi zid nije na istom mjestu, nego da je pomaknut za otprilike metar u onaj prostor koji da on koristi.

16. Tužena ĐŽ je navela da je još 2020. godine kuću darovala svojim kćerima, prepisala ju na njih i rekla im da ju ni u što vezano za kuću ne petljaju, da ništa ne zna o predmetnim događajima jer da je kćerima rekla neka rade što žele i da joj ništa ne spominju pa da je o radovima saznala tek kad je dobila tužbu, da je u kući posljednji put bila 2020. godine, ali da ni tada u podrum nije ulazila, da o radovima nije razgovarala s obitelji jer da ništa ne želi znati, a zid koji je postojao da je bio izgrađen 1979. godine kad se ona udala.

17. Iskazi stranaka su suglasni u dijelu u kojem opisuju zid koji je ranije postojao i vrijeme njegove gradnje. Iskaz tužitelja u skladu je s ostalim izvedenim dokazima, iskazima svjedoka i nalazom vještačenja. Tužena u svom iskazu nije otkrila ništa vezano za izvedene radove, a priori tvrdeći da o predmetnom događaju ništa ne zna jer da ništa o tome niti ne želi znati i da je za sporni događaj saznala tek po primitku tužbe. Sve kad bi se njezin iskaz u tom dijelu prihvatio, neuvjerljivo je da se od dana primitka tužbe u veljači 2025. godine pa do dana davanja iskaza u ožujku 2026. godine ni o čemu nije informirala, a da je ipak sudu pristupila radi davanja svog stranačkog iskaza.

18. Tužitelj je zatražio zaštitu posjeda zida i samog prostora ispod terase koji se protezao od srušenog zida pa do njegovog ulaza. Temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, a temeljem st. 2. istog članka sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Iz izvedenih dokaza nesporno proizlazi da je tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu prostora ispod terase koji je položen na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve do zida koji je u skici vještaka označen cian bojom. U tom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je širok cca 80 centimetara nitko drugi niti nije mogao biti u posjedu budući da je taj dio bio pregrađen zidom, a da se u prostor pristupalo vratima s guvna na sjeveroistočnoj strani čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz toga proizlazi da je tužitelj bio i u posjedu pregradnog zida budući da je taj zid definirao granice njegova posjeda. Slijedom navedenoga nesporno proizlazi aktivna legitimacija tužitelja u ovom parničnom predmetu.

19. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da su sporne radove izveli suprug i zet tužene. U parnici zbog smetanja posjeda pasivno je legitimirana svaka osoba koja je posjednika uznemiravala, odnosno oduzela mu posjed, pa tako i ona koja je postupala po nalogu trećega i ona u čiju je korist radnja obavljena, a nije se od toga ogradila. Konačno, odredbom je članka 27. stavka 1. ZVDSP propisano tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi mu sudska zaštita stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primijeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć). Prema pravnoj teoriji pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda je osoba koja je poduzela čin smetanja, a to znači da će, u slučaju kada čin smetanja posjeda poduzme jedna osoba u korist druge osobe, biti moguće ponijeti tužbu protiv osobe neposrednog izvršitelja čina smetanja, ili protiv osobe po čijem je nalogu ta osoba postupala, ili protiv njih oboje. Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja, s njegovim nalogom i bez njega, pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist (npr. on je njime stekao posjed), a on se nije od toga ogradio. Stoga je i osoba koja je za drugoga izvršila čin smetanja posjeda pasivno legitimirana. I sudska praksa je u odnosu na postavljeno pitanje nepodijeljena, a prema toj praksi je pasivno legitimirana, u parnici zbog smetanja posjeda, svaka osoba koja je posjednika uznemiravala, odnosno oduzela mu posjed, pa tako i ona koja je postupala po nalogu trećega i ona u čiju je korist radnja obavljena, a nije se od toga ogradila (tako i VSRH u odlukama Rev-1208/1996-2 od 8. siječnja 1998., Rev-1024/2021 od 12. rujna 2023.). Tužena se svakako nije ogradila od obavljenih radnji pa čak ni u svom iskazu, a izvedeni radovi idu u njezinu korist budući da su istima uvedene u posjed njezine kćeri, koje je ona prethodno po izvršenom darovanju mogla uvesti samo u posjed do ranije postojećeg pregradnog zida. Zbog navedenog sud smatra pasivnu legitimaciju tužene utvrđenom.

20. Nadalje, nije sporno ni da je tužitelj pravovremeno ustao tužbom u ovom predmetu budući da iz izvedenih dokaza proizlazi da su radovi izvedeni u prosincu 2024. godine, da je tužitelj za njih saznao dana 30. prosinca 2024. godine, a da je tužba kod suda zaprimljena dana 28. siječnja 2025. godine. Uostalom, tužena niti ne ističe da bi tužba bila podnesena nepravovremeno.

21. Temeljem čl. 22. st. 1. - 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Temeljem čl. 441. Zakona o parničnom postupku, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

22. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj je sud utvrdio da je tužitelj bio u zadnjem mirnom posjedu zida i prostora položenog na dijelovima čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je njegov posjed zasmetan rušenjem zida i gradnjom nove pregrade unutar prostora koji je bio u njegovu posjedu.

23. Slijedom svega navedenog, a nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je usvojio postavljeni tužbeni zahtjev te odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. Zakona o parničnom postupku, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i priloženom popisu troška. Stoga je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku – odvjetniku u visini od 250 bodova za prve četiri radnje (tužba, ročište od 10.06.2025., očevid od 24.09.2025., podnesak od 29.11.2025.) te nadalje za zastupanje na ročištima od dana 17. prosinca 2025. godine i 10. ožujka 2026. godine – 2 x 50 bodova, ukupno 350 bodova što pomnoženo s 2,00 eura, koliko iznosi vrijednost boda, daje 700,00 eura, a uvećano za 25% na ime PDV-a (175,00 eura) daje 875,00 eura. Ovaj iznos je uvećan za 26,54 eura na ime pristojbe za tužbu te za 549,48 eura na ime troškova vještačenja pa ukupan trošak tužitelja iznosi 1.424,48 eura, zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Sinju, dana 24. travnja 2026. godine

S U T K I N J A :

Tea Lolić Prenc

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave prijepisa rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Splitu. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja odvj. društvo Luetić & partneri, Split

2. pun. tuženika odvj. Anna Preosti, Sinj