REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-404/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Jagoda Crnokrak, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 2, radi isplate iznosa od 2.180,51 eur, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2059/2022-30 od 21. studenog 2025., 24. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2059/2022-30 od 21. studenog 2025.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2059/2022-30 od 21. studenog 2025. u točki I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.180,51 eur sa zateznim kamatama od 16. travnja 2020. do isplate. do isplate. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.752,33 eur sa zateznim kamatama od 21. studenog 2025. do isplate.
2. Prema obrazloženju, predmet spora u ovoj pravnoj stvari je regresno potraživanje tužitelja s osnove naknade materijalne štete na osobnom vozilu, koju štetu je tužitelj isplatio svom osiguraniku i vlasniku navedenog vozila, a temeljem suodgovornosti u omjeru od 50% za štetni događaj vozača drugog vozila, osiguranika tuženika. Prvostupanjski je sud na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, a posebno ocjenom iskaza saslušanih svjedoka i nalaza i mišljenja vještaka za promet, utvrdio da je predmetnu prometnu nesreću prouzročio osiguranik tuženika u omjeru od 50%. Utvrđeno je da se u Vodicama dogodila prometna nesreća na način da je vozač vozila osiguranog kod tužitelja ušao u raskršće iz sporedne ceste na cestu s prednošću prolaska a da se prije toga nije uvjerio da tu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Nadalje, utvrđeno je da je vozač vozila osiguranog kod tuženika nailazeći iz te ulice s prednošću prolaska vozilom upravljao najmanje sredinom cijele širine prometne trake, odnosno, da je najmanje polovinom vozila ušao u prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera, a kojom se kretalo vozilo osiguranika tužitelja. S obzirom na to da su oba vozača postupala protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19; dalje: ZOSPC) i da je ocijenio da je krivnja svakog od njih u omjeru od 50%, primjenom odredbe članka 1072. stavka 2. i članka 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08; dalje: ZOO) zahtjev tužitelja sud je ocijenio osnovanim.
3. Protiv presude žalbu je podnio tuženik, zbog žalbenih razloga bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik smatra da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo jer je sud, umjesto da utvrdi uzrok nastanka štetnog događaja, uzeo analizu prometnog vještaka na koji način je nesreća mogla biti izbjegnuta za zaključak o jednakoj krivnji oba vozača. Smatra da radnja vozača vozila osiguranog kod tuženika nije mogla uzrokovati prometnu nesreću te da je osnovni uzrok nastanka štetnog događaja radnja tužiteljevog osiguranika koji je započeo izlazak na glavnu prometnicu bez da je poštivao znak „stop“, skrenuo bez da se uvjerio da to može učiniti na siguran način, nije propustio vozilo koje se kretalo cestom s prednošću prolaska i izvršio skretanje unatoč tome da je mogao uočiti vozilo osigurano kod tuženika. Bitnu povredu na koju se poziva smatra da je sud počinio jer se poziva na nalaz i mišljenje vještaka iz kojeg ne proizlazi da bi oba sudionika bila jednako odgovorna za štetni događaj. Zbog pogrešne odluke o glavnoj stvari smatra da je pogrešno obračunat trošak. Predlaže odluku preinačiti, podredno, ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6 Presuda je ispitana u pobijanom dijelu na temelju odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.
7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja, koji je kao osiguratelj naknadio svom osiguraniku štetu zbog oštećenja vozila. Iz obrazloženja pobijane odluke i spisa predmeta proizlazi da među strankama nije bilo sporno da su u prometnoj nesreći sudjelovali osobno vozilo osigurano kod tužitelja i osobno vozilo osigurano kod tuženika te da je tužitelj svom osiguraniku isplatio osigurninu.
8. Sukladno odredbi članka 963. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Odgovornost za štetu koja je prouzročena pogonom dvaju vozila uređuje članak 1072. ZOO-a, prema kojem svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, dok u slučaju kad postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.
9. S obzirom na žalbene navode, sporno je postoji li obostrana krivnja.
10. Utvrđene činjenice vezane za okolnosti nastanka štetnog događaja, a koje prema ocjeni ovog suda nisu u proturječju s izvedenim dokazima, jesu da je osiguranik tužitelja vozilom upravljao krećući se po sporednoj ulici, da je poduzimao radnju skretanja udesno na cestu s prednošću prolaska, da je tom cesto vozilom u smjeru prema njemu upravljao osiguranik tuženika i to na način da je vozilom najmanje u polovini prešao srednju liniju, odnosno, da se kretao, najmanje polovinom vozila, u traci namijenjenoj kretanju vozila iz suprotnog smjera.
11. Nije osnovan žalbeni navod o počinjenoj povredi iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer iz nalaza vještaka ne proizlazi da bi oba sudionika bila jednako odgovorna za štetni događaj. Ukazuje se da se dokaz vještačenjem izvodi radi utvrđenja činjenica. Iz pobijane presude proizlazi da je sud upravo odlučne činjenice utvrdio provođenjem vještačenja, a zaključak o odgovornosti, uzročno-posljedičnoj vezi i omjeru krivnje donio je primjenom odredbi materijalnog prava. Pritom svakako utvrđenje vještaka o tome kako bi nesreća bila izbjegnuta daje sudu činjeničnu podlogu za ocjenu adekvatnog uzroka nastanka štetnog događaja.
12. Tuženik u žalbi ne osporava zaključak suda o protupravnosti radnje kako osiguranika tužitelja tako niti osiguranika tuženika.
13. S obzirom na utvrđene činjenice pravilo je utvrđen omjer krivnje obojice vozača za nastanak štetnog događaja.
14. Suprotno žalbenim navodima, protupravna radnja osiguranika tuženika također je uzrok štetnog događaja, budući da do sudara vozila ne bi došlo da on tu radnju nije poduzeo na utvrđen način. Da je osiguranik tužitelja skrenuo na cestu s prednošću prolaska a da se vozač vozila osiguranog kod tuženika nije kretao trakom namijenjenom za kretanje vozila iz suprotnog smjera, kojom se kretao osiguranik tužitelja nakon skretanja, ne bi nastao štetni događaj stoga niti šteta.
15. Slijedom navedenog, na utvrđene činjenice pravilno je primijenjeno materijalno pravo, a odluka je pravila i zakonita zbog čega je primjenom odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 24. travnja 2026.
Sutkinja
Jagoda Crnokrak
