REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3, Novi Zagreb

R1 Ob-77/2026-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu Ines Golešić - Plašić kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 23. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između predlagateljice HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pok. ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], postojala izvanbračna zajednica od 1991. godine do njegove smrti 18. studenog 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. ZC, koja je po svim obilježjima odgovarala bračnoj zajednici, i to neprekidno više od 3 godine, dapače, cijelo vrijeme od udaje, više od 40 godina, sve do njegove smrti 18. studenog 2025. Na adresi u [adresa], gdje su oboje imali prijavljeno prebivalište, da su vodili zajedničko kućanstvo, zajednički snosili troškove života, te su se u društvu i obitelji predstavljali kao supružnici. Zajednički da su podizali i odgojili dvoje zajedničke djece, i to DC, rođenu **.**.1983. i IC, rođenu **.**.1984. Zajednica da je bila trajna i stabilna, obilježena zajedničkim životom, vođenjem kućanstva i međusobnoj skrbi. ZC da je bio korisnik prava na inkluzivni dodatak, te se iz dokumentacije nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Samobor može vidjeti kako je navedena kao njegova supruga, kao član zajedničkog kućanstva, te je rješenje o prestanku prava zaprimila upravo ona. Iz aplikacije „socskrb“ da je vidljivo kako je ona član kućanstva. Predložila je donijeti odluku kao u izreci ovog rješenja.

2. U očitovanju na prijedlog, protustranka se opreza radi protivila prijedlogu dok se ne provedu dokazi. Konačno je predložila donijeti odluku temeljem stanja spisa, nakon provedenog dokaznog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u podatke o prebivalištu predlagateljice i pok. ZC iz Vanjskog uvida u podatke MUP RH, u preslike osobnih iskaznica predlagateljice i pok. ZC, u podatke Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (list 10 spisa), u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. ZC, u izvadak iz matice umrlih, u elektroničke zapise iz matice rođenih, u osmrtnicu pok. ZC, u pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Karla Frkovića iz Samobora posl. br. O- 149/2026; UPP/OS-O-13/2026-11 od 16. travnja 2026., te je saslušao svjedoke IC, DC i predlagateljicu.

4. Uvidom u podatke MUP-a RH o prebivalištu predlagateljice, utvrđeno je da ista ima prijavljeno prebivalište u [adresa], od 02. rujna 1983., dok je uvidom u podatke o prebivalištu MUP-a za pok. ZC utvrđeno da je imao prebivalište na istoj adresi od 28. prosinca 1978. do smrti 18. studenog 2025., koje adrese prebivališta proizlaze i iz preslika osobnih iskaznica predlagateljice i pok. ZC.

5. Uvidom u smrtni list pok. ZC, utvrđeno je da je u maticu umrlih matičnog područja Črnomerec za godinu 2025. pod rednim brojem 02307 izvršen dana 26. studenog 2025. upis činjenice smrti ZC, koji je umro **.**.2025., time da je uvidom u izvadak iz matice rođenih utvrđeno da je isti zaključio brak 29. svibnja 1982. u Zagrebu s predlagateljicom, kao i da je Presudom Općinskog suda u Samoboru posl. br. VIII P.197/89 od 18. listopada 1990. brak između njega i predlagateljice razveden. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu, utvrđeno je da je 29. svibnja 1982. sklopila brak s ZC, udajom uzela prezime ZC, a pravomoćnom Presudom Općinskog suda u Samoboru posl. br. VIII P.197/89 od 18. listopada 1990. brak između nje i pok. ZC razveden.

6. Uvidom u elektronički zapis iz matice rođenih utvrđeno je da su kćeri predlagateljice i sada pok. ZC - DC, rođena **.**.1983. i AC, rođena **.**.1984., dakle, za vrijeme trajanja braka predlagateljice i pok. ZC.

7. Uvidom u pretraživanje baze podataka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (list 10 spisa) utvrđeno je da je kućanstvo ZC u [adresa], brojalo dva člana, i to ZC, kao nositelja kućanstva i supruge HC, ovdje predlagateljice.

8. Iz iskaza svjedoka IC utvrđeno je da je ZC bio njen otac, da je rođena **.**.1984. i od kada pamti da je postojala zajednica života njene majke, ovdje predlagateljice, i oca, te su kontinuirano stanovali zajedno s njom i njenom sestrom DC u [adresa]. Radilo se o bakinoj kući, koju je u konačnici naslijedio njen otac, budući se njegova sestra odrekla svog suvlasnog dijela u njegovu korist. Postojala je ekonomska zajednica njenih roditelja, oboje da su bili zaposleni, uzdržavali su nju i sestru, zajedno plaćali režije, išli po dućanima. Od imovine stjecali su aute, svakih 10-15 godina kupovali su novi, živjeli su zajedno 41 godinu. Svi zajedno da su svake godine išli ljeti na godišnje odmore na more. Roditelji su slavili 25. godišnjicu braka u firmi njene tete, gdje je veliki prostor i gdje su se inače održavala slavlja. Prije 10-15 godina da su išli na putovanja u Tursku i Portugal. Kada su se sestra i ona udale, roditelji su išli zajedno sami na more s psom. Godine 2011. otac da je preživio srčani udar, poslije je imao moždani udar, potom je imao sudar automobilom jer je imao sinkopu, tako da mu se stalno nešto događalo sa zdravljem. Njegovala ga je predlagateljica. Bio je često hospitaliziran u Vinogradskoj bolnici, a posjećivala ga je predlagateljica i kćeri. Kad je otac umro, vidjela je u izvatku iz matice umrlih da je brak roditelja razveden, na što se iznenadila. Pitala je majku o čemu se radilo, ali joj nije ništa htjela konkretno pojasniti, već da su u to vrijeme tako odlučili, ali da su se pomirili. Roditelji se nisu nikada razdvajali, njihova zajednica je bila kontinuirana, tako da nije nikada niti primijetila da su razvedeni, niti bih to znala da nije vidjela taj izvadak. Predlagateljica da je tražila inkluzivni dodatak, budući je prije 9 godina oboljela, ali ga nije uspjela dobiti iz razloga što je bio veći prihod zajedničkog domaćinstva, jer je bio prijavljen i očev prihod, a on je imao veću plaću od predlagateljice, tako i veću mirovinu. Troškove sahrane snosile su predlagateljica i one, kćeri. U osmrtnici da su od ožalošćenih navedeni supruga HC, mi kćeri, zetovi i druga rodbina, kako je to i utvrđeno uvidom u osmrtnicu pok. ZC (list 9 spisa). U trenutku kada je davala podatke za osmrtnicu, nije znala da su njeni roditelji razvedeni, niti joj je prilikom sastavljanja osmrtnice predlagateljica rekla da su razvedeni. Na ostavinsku raspravu da su pozvani predlagateljica i kćeri. Otac da je imao sestru HCZ, kod koje su ljetovali u njenoj vikendici u [adresa].

9. Iz iskaza svjedoka DC utvrđeno je da od kada zna za sebe roditelji da su živjeli zajedno, nisu se nikada razdvajali, tek po smrti oca ZC saznala je od sestre IC da su bili razvedeni. Ostala je u čudu, nije za to znala, tim više što su cijelo vrijeme bili zajedno. Majka, ovdje predlagateljica, da joj o tome nije pričala, pa na njen upit nije bilo konkretnog odgovora. Ni po čemu nije mogla zaključiti razlog razvoda braka, niti da je brak uopće razveden. Svi da su kao obitelj živjeli zajedno, time da se udala i odselila prije 20 godina, a sestra IC prije 3 godine. Oba roditelja da su ih uzdržavala, imali su zajedničke financije, zajedno išli u dućan, otac da je ima veću plaću, zajedno da su plaćali režije i podmirivali troškove života, te imali ekonomsku zajednicu. Svi zajedno da su išli na godišnje odmore na more, roditelji su sami odlazili na putovanja po zemljama, u Tursku, kad su odselile nakon udaje. Roditelji da su ljetovali i kod nje u apartmanu u [adresa] nakon njene udaje 2006. godine, dosta često dolazili. Zadnjih par godina je otac bio zdravstveno loše. U ranijem razdoblju su svi ljetovali kod tete HCZ u njenoj kući u [adresa]. Tijekom života da su roditelji mijenjali aute, koji su glasili na oca, obzirom predlagateljica ne vozi. Održavali su kuću, koju su sagradili baka i djed po ocu, naslijedio ju je otac. Postavljali su novo krovište, PVC stolariju, bojali kuću iznutra, ograde od terase i balkona, postavili nove ploče u dvorištu i novu ogradu što su zajedno financirali. Obrađivali su vrt na način da bi otac štihao, majka sadila, zajedno ga zalijevali, a otac je sadio jabuke i ostale voćke. Trošak sahrane da su podmirile predlagateljica i kćeri. U osmrtnici da su kao ožalošćeni navedeni predlagateljica, kćeri i njihovi muževi.

10. Iz iskaza predlagateljice utvrđeno je da se udala za ZC **.**.1982. i u tom su braku da su rođene kćeri DC i IC. Oko 1990. da su se razveli, suprug je podnio tužbu za razvod braka, jer je mislio da mrzi njegovu majku kojoj je bio jako privržen, slušao ju je, živjela je u prizemlju kuće, a oni na katu. Nju da se nije puno pitalo, već je on sve dogovarao s majkom, pa ju je to smetalo. Donesena je presuda o razvodu braka, u konačnici se s razvodom suglasila, jer joj drugo nije preostalo, obzirom je on želio razvod. Djeca su bila mala, u dobi od 7 ili 8 godina, tako da su ostali živjeti zajedno i nije tražio njeno iseljenje. Ostala je s njim i s djecom u kući u vlasništvu njegovih roditelja, nije se htjela razdvajati od njega zbog djece, pa je nastavila živjeti zajedno sa svekrvom i svojom obitelji. Kasnije su oboje shvatili da to nije bio neki razlog za razvod braka, pa su se pomirili, obzirom se nije radilo o preljubu, niti se nešto ružno dogodilo. Prihvatila je zajednički suživot sa svekrvom, jer je voljela supruga, a htjela je da djeca odrastaju u cjelovitoj obitelji. Imali su zajedničko domaćinstvo, zajedničke financije, zajedno uzdržavali kćeri, plaćali režije. Zajedno su održavali kuću nakon što ju je suprug naslijedio, nakon smrti majke se njegova sestra odrekla svog dijela u njegovu korist. Vršili su sve radove u kući kako je to iskazala kći DC, i obrađivali vrt. Ona da je imala manju plaću. S kćerima da su išli na more u [adresa] kod njegove sestre, te u [adresa] kod DC, nakon što se udala i gdje ima apartman. Slavili su 25. godišnjicu braka kod njegove sestre u firmi. Nije kćerima rekla da su se razveli, nije ih htjela opterećivati, jer su tada imale 7 ili 8 godina, a nije im htjela reći za razvod niti kada su odrasle. Zajedno su odlazili na putovanja nakon udaja kćeri u Fatimu, Tursku, u Egipat. Suprug da je otplaćivao 20 godina kredit za kuću koju su počeli graditi njegovi roditelji, ali nisu imali dovoljno sredstava, pa je on podigao kredit i otplaćivao. Srčani udar je doživio 2012. godine, poslije moždani udar, imao je operaciju na srcu i sinkopu. Imao je i prometnu nesreću, nije bio teško povrijeđen, u konačnici je proveo 2 mjeseca u bolnicu u Vinogradskoj. Umro je od karcinoma gušterače, posjećivali su ga svaki dan, donosila mu je potrepštine, a u bolnici je i umro. Za vrijeme ranijih liječenja od srčanih i moždanih udara i operacije srca da ga je ona njegovala za vrijeme kućnog liječenja. Auto se kupovao na njegovo ime, budući ona ne vozi, u većem iznosu je financirao kupnju auta, jer je imao veću plaću. Troškove sahrane snosili su ona i kćeri. U osmrtnici je bila navedena kao njegova supruga, zatim kćeri, zetovi. Nakon što su se razveli 1990. nisu se fizički odvojili u kući, niti se fizički mogla odvojiti u kući, obzirom su dnevni boravak, blagovaona i kuhinja u jednom prostoru, te postoje dvije manje sobe.

11. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Karla Frkovića iz Samobora posl. br. O-149/2026; UPP/OS-O-13/2026-11 od 16. travnja 2026., pravomoćnog 20. travnja 2026. utvrđeno je da su nasljednicama iza pok. ZC temeljem zakona i sporazuma proglašene predlagateljica, te kćeri ZC i IC, svaka u1/3 dijela nekretnina.

12. Sud nije imao razloga ne povjerovati iskazima svjedoka IC, DC i predlagateljice, budući su njihovi iskazi podudarni, uvjerljivi, a isto tako su podudarni i materijalnim dokazima priležećim spisu.

13. Temeljem odredbe članka 11 Obiteljskog zakona (u daljnjem tekstu: ObZ) proizlazi da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka (stavak 1). Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1 ovog članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobnim, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Odredbom članka 22 Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, a u stavku 3 iste odredbe propisano je da se pod članom obitelji iz članka 1, točka 1 tog zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

12. Kako je temeljem iskaza saslušanih svjedoka IC i DC, te predlagateljice utvrđeno da su predlagateljica i pok. ZC živjeli u izvanbračnoj zajednici nakon razvoda braka, kontinuirano od 1991. godine, sve do njegove smrti 18. studenog 2025., da su imali kontinuiranu emotivnu i ekonomsku zajednicu, da su oboje bili slobodnog bračnog stanja, to je slijedom iznesenog, temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i citiranih zakonskih odredbi, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 23. travnja 2026.

Sudac:

Ines Golešić – Plašić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. predlagateljica

2. protustranka