REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Trg pobjede 13
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: P-850/2023-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Anđeli Bionda Martić, u parničnom postupku, u pravnoj stvari tužitelja HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mati Šimunoviću, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 16/I, protiv Republike Hrvatske OIB: 52634238587, Ministarstvo poljoprivrede, zastupano po zastupniku temeljem zakona Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, OIB: 86687204743, iz Slavonskog Broda, Trg pobjede 13, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave 10. ožujka 2026., zaključene istoga dana u nazočnosti punomoćnika tužitelja Mate Šimunovića, odvjetnika u Slavonskom Brodu i zastupnice tuženika Ljerke Rošić, zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Slavonskom Brodu, nakon javne objave, 23. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji glasi:
" I ispravlja se zemljišnoknjižni upis na način da se nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene kao čk.br. 1257/19 Oranica Dorovo sa 2680 m2, čk.br. 1257/21 Oranica Dorovo sa 11119 m2, uknjiže na ime i vlasništvo tužitelja HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženice Republike Hrvatske, OlB:52634238587, a po pravomoćnosti ove presude.
II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provedba ispravka upisa prava vlasništva određenog u točki l. ove presude.
III. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje sukladno članku 29. stavak 2. Zakona o obvezni odnosima, počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe"
II Nalaže se tužitelju PV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, Ministarstvo poljoprivrede, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 350,00 EUR (tri stotine i pedeset eura), u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je sudu 4. studenog 2023. podnio tužbu kojom je zahtijevao da sud naloži zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda da po pravomoćnosti donesene presude ispravi upis prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: 1126) k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 2680 m2, i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 11119 m2, na način da na predmetnim nekretninama upiše pravo vlasništva tužitelja HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u 1/1 dijela, uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, te je zahtijevao da sud naloži tuženoj da mu naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.
1.1. Tužitelje je u tužbi naveo kako je podnošenju tužbe u konkretnoj pravnoj stvari prethodio pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak, a u kojemu je sud rješenjem broj: Z-7588/2022-22 od 5. rujna 2023. godine usvojio prigovor Republike Hrvatske i odbio prijedlog tužitelja, kao predlagatelja radi upisa prava na predmetnim nekretninama te je sud tužitelja uputio da svoje pravo vlasništva ostvari u parnici tužbom za ispravak. Nadalje, naveo je kako je ovaj sud u obrazloženju rješenja broj:
Z-7588/2022-22 od 5. rujna 2023. naveo da se rješenjem o arondaciji zemljišta od 1982. godine FV i RV arondira poljoprivredno zemljište i to k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da se za arondirano zemljište istima daje naknada i to zemljišta k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je naveo i kako iz predmetnog obrazloženja proizlazi da je u posjedovnom listu br. 269 k. o. [katastarska općina] tužitelj upisan kao posjednik, dok je kao vlasnik istih upisana Republika Hrvatska. Nadalje, naveo je kako je u svom obrazloženju sud naveo da je arondacija dvostrani pravni posao kojim se za arondirano zemljište strankama arondacije daje kao naknada drugo zemljište, te da bi usvajanjem prijedloga predlagatelja, u prethodno provedenom pojedinačnom ispravnom postupku, arondacija zemljišta bila samo djelomično provedena, čemu se protivio tuženik kao upisani zemljišnoknjižni vlasnik. Tužitelj je naveo kako je u obrazloženju predmetne odluke sud naveo da je kao vlasnik arondirane čestice broj 953/2 k. o. [katastarska općina], upisan DV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], te da je isti upisan i kao posjednik u posjedovnom listu broj 1206 k. o. [katastarska općina], a da pri tome nije jasno kako je spiskom promjena 25/1996 predlagatelj upisan kao posjednik na predmetnim nekretninama.
1.2. Tužitelj je naveo kako se tuženica, kao upisani vlasnik predmetnih nekretnina, protivi upisu prava vlasništva u korist tužitelja te osporava poštenje njegova posjeda stoga među strankama postoji prijepor, stoga je sud prijedlog predlagatelja u provedenom pojedinačnom ispravnom postupku odbio kao neosnovan. Tužitelj je naveo kako je rješenjem o arondaciji zemljišta na području k. o. [katastarska općina] [adresa] broj: UP-3348/82 od 15.10.1982. godine arondirano poljoprivredno zemljište za korist AK "Jasinje" iz Sl. Broda koje se sastoji od: k. č. br. [katastarska čestica] or. "Grahovište" sa 1 ha 3559 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Posjedovnom listu br. 613, u vlasništvu RV iz [adresa], te da je navedenom vlasniku arondiranog poljoprivrednog zemljišta dodijeljena naknada i to: k. č. br. [katastarska čestica] or. "Dorovo" sa 2680 m2 i 1257/21 or. "Dorovo" sa 1 ha i 1119 m2. S tim u svezi tužitelj je naveo kako je rješenjem o arondaciji određno stupanje u posjed arondiranog zemljišta od 1. siječnja 1984. godine, te je određeno da će uknjižbu u zemljišnim knjigama prema točki I. i II. citiranog rješenja izvršiti Općinski sud u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel, dok će Općinska uprava za geodetske i katastarske poslove promjenu provesti kroz katastarsku evidenciju. Tužitelj je, nadalje, naveo da je posjed predmetnih nekretnina, koje je njegova strina RV dobila kao naknadu za arondirano zemljište, vršio osobno i putem svojih pravnih prednika još od 1982. godine odnosno nakon pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o arondaciji, te da od tada do danas plaća i sve društvene obveze u svezi s vlasništvom i posjedom istih. Nadalje, naveo je kako je RV iz [adresa], kao raniju vlasnicu arondiranog zemljišta, naslijedio njezin suprug FV, a njega je oporučno naslijedio nećak HV, ovdje tužitelj. Tužitelj je naveo i kako su nakon donošenja rješenja o arondaciji i njegove pravomoćnosti i ovršnosti predmetnu arondiranu nekretninu (k. č. br. [katastarska čestica]) pravni prednici tužitelja više nisu obrađivali, već je u posjed iste stupio korisnik arondacije AK "Jasinje" 1. siječnja 1984. godine.
1.3. U prilog svojih navoda, tužitelj je dodatno naveo i kako je arondacija originalni način stjecanja prava vlasništva te da je njegov pravni prednik (strina RV) upravo predmetnom arondacijom stekla pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, naveo je kako je temeljem rješenja Komisije za arondaciju broj:
UP-3348/82 od 15. listopada 1982. godine predmetna nekretnina prešla u društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist AK "Jasinje", a ranije je bila u vlasništvu RV koja je za tu arondiranu nekretninu dobila naknadu i to zemljište koje čine nekretnine označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S tim u svezi tužitelj je naveo kako su za vrijeme posjedovanja prema okolnostima konkretnog slučaja tužitelj i njegovi pravni prednici imali razloga osnovano vjerovati da posjed vrše kao vlasnici, što i jesu obrađujući predmetne nekretnine i vršeći vlasničkopravne ovlasti bez osporavanja, pa je vlasništvo predmetnih nekretnina, osim arondacijom i nasljeđivanjem, tužitelj stekao i temeljem dosjelosti jer je njegov posjed predmetnih nekretnina za sve vrijeme posjedovanja zakonit, istinit i pošten.
1.4. Tužitelj je naveo i kako on smatra da ne može trpjeti štetne posljedice zbog propusta tuženice i neprovedbe upisa korisnika arondacije AK "Jasinje" na arondiranom poljoprivrednom zemljištu (k. č. br. [katastarska čestica]) po pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o arondaciji, tim više što je AK "Jasinje", kao korisnik arondacije, stupilo u posjed arondiranog zemljišta s danom 1. siječnja 1984. godine. Nadalje, naveo je kako je tužiteljica je po svom pravnom predniku propustila provesti upis korisnika arondacije u zemljišne knjige te na taj način omogućila daljnje vlasničkopravno raspolaganje arondiranom nekretninom.
1.5. Na ročištu održanom kod ovoga suda 3. listopada 2024. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je u točki I. postavio zahtjev da se ispravlja zemljišnoknjižni upis na način da se nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije 1126) k. o. [katastarska općina], označene kao čk.br. 1257/19 Oranica Dorovo sa 2680 m2, čk.br. 1257/21 Oranica Dorovo sa 11119 m2, uknjiže na ime i vlasništvo tužitelja HV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženice Republike Hrvatske, OIB:52634238587, a po pravomoćnosti ove presude. Točkom II. tužbenom zahtjeva postavio je zahtjev kojim se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda provedba ispravka upisa prava vlasništva određenog u točki I., a točkom III. Potraživao je naknadu troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.
1.5.1. Dodatno, na ročištu za glavnu raspravu održanom kod ovoga suda 10. ožujka 2026. tužitelj je s obzirom na izmjenu stanja uredio tužbeni zahtjev na način da je zahtijevao ispravak pogrešnog upisa na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 2680 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 11119 m2, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao neizmijenjen.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivio tužbi i tužbenom zahtjevu te je naveo kako isti smatra u cijelosti neosnovanim. Tuženik je naveo kako je tužba tužitelja nepotpuna i neuredna s obzirom da uz istu nije dostavljen niti jedan dokaz na koji se tužitelj poziva osim da se izvrši uvid u spis broj: Z-7588/2022., slijedom čega je tuženik predložio sudu da tužitelja pozove na ispravak i dopunu tužbe.
2.1. Nadalje, tuženik je naveo kako tužitelj podnosi tužbu radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, a da pri tome tužitelj nema pravni legitimitet i interes za predmetnu tužbu, s obzirom da nije aktivno legitimiran podnijeti tužbu za ispravak, slijedom čega je tuženik predložio sudu tužbu odbaciti. S tim u svezi tuženik je naveo kako se tužbom za ispravak pobijaju upisi izvršeni u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige, odnosno upisi obavljeni u pojedinačnom ispravnom postupku, pri čemu ti upisi ne moraju biti obavljeni samo uknjižbom, već i drugim zemljišnoknjižnim upisima. Nadalje, naveo je kako su pasivno legitimirane kod tužbe za ispravak osobe u čiju korist je određen upis obavljen u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige, odnosno kod pojedinačnog ispravnog postupka, kao i njihovi pravni slijednici. Nadalje, naveo je kako u konkretnom predmetu tuženik nije upisan kao vlasnik niti u jednom od predmetnih postupaka, nego temeljem Zakona. Tuženik je naveo i kako je uvidom u ručno vođenu zemljišnu knjigu razvidno da je Republika Hrvatska kao vlasnik na predmetnim nekretninama upisana temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prije pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka kojim je tužitelj potraživao uknjižbu prava vlasništva na svoje ime. Tuženik se u prilog svojih navoda pozvao i na odredbu članka 203. stavak 5. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne Novine" br. 6319 i 128/22) te je naveo kako je predmetnom odredbom propisano da će sud uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili djelomično, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak. S tim u svezi tuženik je naveo kako tužbu za ispravak ne mogu podnijeti osobe koje nisu podnijele prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, zatim osobe čijim se prijavama ili prigovorima u cijelosti udovoljilo tijekom ispravnog postupka, odnosno osobe čiji upisi ili prvenstveni red upisa nisu promijenjeni tijekom ispravnog postupka, a na temelju odluke zemljišnoknjižnog suda. Odbijanje prigovora ili prijave u pojedinačno ispravnom postupku je procesna pretpostavka za podnošenje tužbe za ispravak. Tuženik je u skladu s citiranom odredbom zakona naveo kako tužitelj nije bio podnositelj prijave ili prigovora u ispravnom postupku, te njegovo pravo nije izmijenjeno u pojedinačnom ispravnom postupku. Nadalje, tuženik je naveo kako činjenica da isti nije uspio sa prijedlogom u pojedinačnom ispravnom postupku ne daje tužitelju aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe za ispravak sukladno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama.
2.2. Tuženik je, nadalje, naveo i kako kod tužbe za ispravak tužbeni zahtjev nije kondemnatoran kako ga je inicijalno postavio tužitelj, nego se u postupcima za ispravak postavlja deklaratorni tužbeni zahtjev. S tim u svezi tuženik je naveo da bi sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja morala bi postojati odluka u zemljišnoknjižnom postupku koja je za posljedicu imala pogrešan upis koji bi se onda odlukom u ovom parničnom postupku ispravljao. Tuženik smatra da bez potonje navedene sudske odluke nema se o čemu u ovoj pravnoj stvari odlučivati, nema pogrešnog upisa koji bi eventualno trebalo ispravljati, budući da tužitelj nikada nije niti bio upisan kao vlasnik nekretnine. S tim u svezi tuženik se pozvao i na sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u presudi broj: Rev-1430/00-2 od 23. srpnja 2003. u kojoj je navedeno da tužitelji „nisu mogli biti povrijeđeni u svom knjižnom pravu, i samim tim nisu aktivno legitimirani; ne pripada im pravo tražiti brisanje i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, pri čemu nije odlučno pripada li im neko drugo pravo koje nije predmet tužbe."
2.3. Tuženik je naveo kako tužitelj svoju pravnu osnovu za upis prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] temelji na rješenju o arondaciji broj: UP - 3348/1982 od 15. listopada 1982. i rješenju o nasljeđivanju iza pokojnog strica AV iz [adresa] od 10. listopada 1988. S tim u svezi tuženik je naveo kako je istim rješenjem o arondaciji reguliran dvostrani pravni odnos zamjene čestica između korisnika arondacije AK Jasinje i RV, te je za korist AK Jasinje arondirana k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koja nije upisana u vlasništvo tuženice niti je u posjedu iste kao pravni sljednik AK Jasinje. Nadalje, tuženik je naveo kako s obzirom na činjenicu da tužitelj nije nasljednik iza pok. RV koja je bila korisnica arondacije, nego je njezin nasljednik KV, koji nikada nije bio niti upisan kao vlasnik niti posjednik predmetnih nekretnina jer iste nisu obuhvaćene rješenjem o nasljeđivanju iza pok. RV, a tako niti rješenjem o nasljeđivanju iza KV, stoga tuženik smatra da tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje predmetne tužbe.
2.4. Tuženik ne osporava da je prednik predlagatelja RV temeljem spiska promjena broj: 47/1983 upisana kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica] sa AK Jasinja te da su spiskom promjena broj: 25/1996 pod brojem UP:455/96 sa RV predmetne nekretnine upisane u posjed HV. Tuženik je naveo kako međutim iz povijesti promjena Katastra nije jasno razvidno da se upravo spisak promjena broj: 47/1983 odnosi na provedbu rješenja o arondaciji posebno uzimajući u obzir činjenicu da je iz povijesti promjena Katastra od 21. srpnja 2022. jasno razvidno da je k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] spiskom promjena broj: 76/1983 i to upravo temeljem predmetnog rješenja o arondaciji prenesena u posjed AK Jasinja sa RV. Nadalje, tuženik je naveo i kako nije jasno razvidno temeljem koje osnove je HV upisan kao posjednik predmetnih nekretnina spiskom promjena br. 25/1996.
2.5. Tuženik je, nadalje, naveo kako je iz dostavljenog rješenja o nasljeđivanju broj O-288/88-7 iza pokojne RV te iz rješenja o nasljeđivanju od 13. veljače 1991. broj: O-111/89-7 iza pokojnog KV vidljivo je da nekretnine koje su predmet tužbe istim nisu obuhvaćene, dakle nisu niti bile predmet ostavinskog postupka, upravo zbog činjenice da su iste vlasništvo Republike Hrvatske. Naime, tuženik je naveo da s obzirom da predmetne nekretnine nisu bile obuhvaćene ostavinskim postupkom tužitelj i iz tog razloga nije niti aktivno legitimiran za podnošenje predmetne tužbe. S tim u svezi tuženik je naveo da tužitelj iako se nalazi u posjedu predmetnih nekretnina, nema valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama. S tim u svezi tuženik je naveo kako je iz povijesti promjena na katastarskim česticama od 21. srpnja 2022. razvidno da je k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koja je predmetnom arondacijom trebala biti upisana u vlasništvo Republike Hrvatske spiskom promjena broj: 76/1983 i to temeljem Rješenja o arondaciji broj: UP/I-02-3348/1982 otpisana iz pl. 613 sa RV u pl. 669 na AK Jasinje, te je spiskom promjena broj: 999/1995 temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu prenesena u pl. 1039 u posjed Republike Hrvatske. Nadalje, tuženik je naveo da je spiskom promjena broj: 9/2003 temeljem darovnog ugovora od 19. rujna 1988. broj: Ov-4157/2 (Z- 4295/88) predmetna k. č. br. [katastarska čestica] otpisana iz pl. 1039 sa Republike Hrvatske na DV iz [adresa] u pl. 1119 te je spiskom promjena broj: 15, 16/2015 temeljem raspravnog zapisnika broj 1206 u postupku preoblikovanja zemljišne knjige predmetna k. č. br. [katastarska čestica] otpisana u pl. 1206 na ime DV, a kako je i danas upisano. Nadalje, naveo je kako je uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] razvidno da je DV upisan i kao vlasnik predmetne nekretnine. S tim u svezi tuženik je naveo kako je u konkretnoj pravnoj stvari vidljivo da nije došlo do stvarne i potpune provedbe rješenja o arondaciji upravo zbog činjenice da je KV (kao pravni sljednik korisnika arondacije RV) vlasnik arondirane nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], 1988. godine, dakle 6 godina nakon arondacije otuđio istu darovnim ugovorom u korist nećaka, DV, iako je znao da je ista bila predmet zamjene, stoga se Republika Hrvatska nije mogla upisati kao vlasnik na arondiranoj nekretnini.
2.6. Tuženik je naveo kako je na raspravi održanoj u pojedinačnom ispravnom postupku tužitelj naveo da mu je bilo poznato da je stric KV darovao arondiranu nekretninu DV (bratiću) kao i da je bio prisutan prilikom sastavljanja oporuke KV u bolnici. S tim u svezi tuženik je naveo kako je uvidom u zapisnik Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižnog odjela broj: R1- 99/91 od 18. prosinca 1995. i 17. lipnja 1996. kao i oporuku KV sastavljenu 13. rujna 1988. razvidno da se u konkretnom predmetu radi o narušenim obiteljskim odnosima između bratića koji su naslijedili strica KV i koji su znali da rješenje o arondaciji nije moguće provesti zbog neovlaštenog raspolaganja strica, te su stoga i pokrenuli postupak radi provedbe rješenja o arondaciji s kojim prijedlogom su odbijeni upravo zbog činjenice da je arondirana nekretnina otuđena i da se tuženik ne može upisati kao vlasnik. Nadalje, naveo je kako smatra da je o tužbenom zahtjevu tužitelja već odlučeno u zemljišnoknjižnom postupku broj: R1-99/91 i da se radi o presuđenoj stvari – ne bis in idem.
2.7. Tuženik je naveo kako je nesporno da je KV znajući da rješenje o arondaciji nije provedeno ni na terenu ni u zemljišnoj knjizi, unatoč činjenici da je k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] bila predmet arondacije, istu darovao svom nećaku DV koji je i danas upisan kao vlasnik i stvarni je posjednik. Tuženik je naveo kako je arondacija bila agrarna mjera kojom se manja tuđa zemljišta pripajaju većem posjedu radi racionalnije proizvodnje, a vlasniku tih manjih zemljišta davala se naknada ili dodjeljivalo drugo zemljište. S tim u svezi tuženik je naveo da je arondacija bila dvostrana te se rješenje trebalo u cijelosti obostrano provesti, kako bi proizvela pravne učinke i kako bi se ostvarila svrha arondacije, a AK Jasinje kao pravni prednik tuženika nije stupio u posjed arondirane nekretnine kako to navodi tužitelj upravo zbog činjenice neovlaštenog raspolaganja KV. Nadalje, tuženik je naveo da s obzirom da AK Jasinje kao pravni prednik Republike Hrvatske nije stupio u posjed predmetne arondirane nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te kako je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], a koje su predmet ove tužbe, tuženik smatra da nije bilo potrebe pokretati bilo kakve postupke jer postupak arondacije nije u cijelosti proveden, stoga se ima smatrati da nije niti proveden. U tom pogledu tuženik je naveo da je svrha arondacije bila okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, a koja svrha u konkretnoj pravnoj stvari nije ostvarena.
2.8. U odnosu na tužiteljeve navode da je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekao i temeljem dugogodišnjeg posjedovanja, odnosno temeljem dosjelosti, tuženik je naveo kako nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću određene članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017). S tim u svezi tuženik je naveo kako tužiteljev posjed predmetnih nekretnina nije zakonit, istinit niti pošten. Nadalje, tuženik je naveo kako će posjed o biti zakonit, ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za to posjedovanje, a kako u konkretnom slučaju tužitelj nema pravni temelj, tj. valjanu ispravu na kojoj temelji svoje pravo, njegov posjed nije zakonit. U tom pogledu naveo je kako se u konkretnom slučaju Rješenje o arondaciji ne može smatrati valjanom ispravom s obzirom da nije u cijelosti provedeno i podobno za zemljišnoknjižnu provedbu isključivo krivnjom pravnog prednika tužitelja, koji nije postupao u dobroj vjeri, te je onemogućio provedbu rješenja o arondaciji. Tuženik je, nadalje, naveo kako tužiteljev posjed nije niti pošten, i to zbog činjenice da je pravni prednik tužitelja neovlašteno raspolagao nekretninom koja je bila predmet arondacije, a kako se ista ne bi mogla upisati u Društveno vlasništvo odnosno sada u vlasništvo tuženika kao pravnog slijednika, stoga je pravni prednik tužitelja jbio nepošten. Tuženik je naveo kako je i sam tužitelj je nepošten s obzirom da mu je bilo poznato da nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva nisu niti obuhvaćene ostavinskim postupkom nakon smrti RV i KV jer nisu bili upisani kao vlasnici upravo zbog činjenice da nisu imali valjanu ispravu, tj. osnovu temeljem koje bi mogli upisati svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, a tužitelj nastavlja koristiti predmetnu nekretninu iako je znao da mu pravo na posjed ne pripada. U prilog navedenome, tuženik je dodatno naveo kako posjednik prestaje biti poštenim posjednikom u trenutku kada posjednik dođe do saznanja da nije vlasnik stvari koju je samostalno posjedovao. Tuženik je, nadalje, naveo kako u odnosu na predmetne nekretnine nisu ispunjene pretpostavke niti vremena potrebnog za dosjedanje. S tim u svezi tuženik je naveo kako su predmetne nekretnine na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu. Naime, tuženik je naveo kako je prema navodima tužitelja on je od 1982.godine putem pravnih prednika u posjedu predmetnih nekretnina temeljem rješenja o arondaciji, a da je tužitelj sam upisan u katastru tek 1996. godine., stoga je tuženik naveo kako proizlazi da do 17. studenog 1999. (do donošenja odluke Ustavnog suda kojim je ukinuta odredba da se u vrijeme dosjedanja uračunava i razdoblje prije 8. listopada 1991. na nekretninama u društvenom vlasništvu ) nije proteklo 40 godina koliko bi bilo potrebno za dosjelost na nekretninama u društvenom vlasništvu. Naime, tuženik je naveo kako bi rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju počinjao teći tek od 8. listopada 1991. godine, pa tuženik smatra da niti u tom slučaju nije proteklo 40 godina. Tuženik je zaključno naveo kako smatra da tužitelj i njegovi pravni prednici nisu bili pošteni posjednici predmetnih nekretnina, pa samim time, neovisno o duljini trajanja njihova posjeda isti ne mogu na temelju dosjelosti steći vlasništvo na predmetnim nekretninama.
3. U daljnjem tijeku postupka na ročištima održanim kod ovoga suda 3. listopada 2024. i 10. ožujka 2026. parnične stranke su u bitnome ustajale sa svojim navodima.
3.1. Na ročištu održanom kod ovoga suda 3. listopada 2024. tužitelj je osporavao navode tuženika da isti nije aktivno legitimiran na podnošenje tužbe za ispravak, te je naveo kako je tužitelj ovlašten podnijeti predmetnu tužbu sukladno rješenju ovoga suda poslovni broj: Z-7588/2022-22 od 5. rujna 2023. S tim u svezi tužitelj je naveo kako je tužba za ispravak posljedica odredbi članka 202. stavak 3. ZZK, dok su odredbom članka 205. ZZK određene osobe koje su ovlaštene tražiti pravnu zaštitu u parnici. S tim u svezi tužitelj je naveo da je iz zemljišnoknjižnoj pojedinačnog ispravnog postupka koji je prethodio razvidno da se tužitelju osporava pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, stoga smatra da je on ovlašten na podnošenje konkretne tužbe. Nadalje, tužitelj je osporavao navod tuženika da tužitelj nije bio podnositelj prijave ili prigovora u ispravnom postupku jer se s prijedlogom na temelju kojega je doneseno rješenje o pokretanju ispravnog postupka, postupa u daljem tijeku postupka kao s prigovorom odnosno prijavom. Također, tužitelj je naveo kako tužitelju i njegovom predniku nije bilo poznato da bi raspolagali arondiranom nekretninom za korist treće osobe iz razloga jer je KV kao pravni prednik tužitelja bio star i bolestan (angina pectoris, diabetes) te nije čestice prepoznavao po njihovim brojevima u trenutku sastavljanja sudske oporuke. Isto tako tužitelj je naveo da je njegov pravni prednik nekretnine stekao temeljem zakona, a prije stjecanja Republike Hrvatske. Na ročištu za glavnu raspravu 10. ožujka 2026. tužitelj je ustrajao sa svim ranijim navodima te dodatno iskazao kako je prednik tuženika nakon arondacije i stupanja u posjed propustio izvršiti upis arondirane nekretnine u zemljišne knjige i katastar nekretnina ( 6 godina poslije donošenja rješenja o a rondaciji), te takvim propustom omogućio daljnje raspolaganje. Nadalje, tužitelj je naveo kako nije sporno da tužitelj ima valjanu pravnu osnovu stjecanja vlasništva na nekretninama koje su pravnom predniku tužitelja dane u zamjenu za arondiranu nekretninu i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem rješenja o arondaciji koje je postalo pravomoćno i izvršno 30. listopada 1982., tužitelj je s tim u svezi iskazao kako je on stekao vlasništvo na originalan način i to prije stjecanja prava vlasništva tuženice Republike Hrvatske koja je vlasništvo stekla temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu 16. srpnja 1991.
3.2. Tuženik je ustrajao s istaknutim prigovorom nedostatka aktivne legitimacije te je naveo da je rješenje o arondaciji dvostrano obvezni pravni posao poput nagodbe tako da je njegovu provedbu u zemljišnoknjižnom odjelu osim pravnog prednika tuženice mogao tražiti i pravni prednik tužitelja te se nikako ne provođenje rješenja u zemljišnoj knjizi ne može smatrati dopuštenjem predniku tužitelja da nekretninama koje su bile obuhvaćene rješenjem o arondaciji dalje raspolaže. Tuženik je naveo da je tuženica pravo vlasništva stekla temeljem Zakona, dakle, neovisno o predniku i upisu vlasništva u zemljišnu knjigu, dok je pravo vlasništva stečeno pravnim poslom stečeno tek provedbom pravnog posla i uknjižbe u zemljišnoj knjizi, slijedom čega tuženik smatra da provođenje ili neprovođenje arondacije nije od utjecaja na stjecanje prava vlasništva temeljem zakona. Tuženik je osporavao navode tužitelja da predniku tužitelja nije bilo poznato da su predmetne nekretnine arondirane s obzirom da je arondirana nekretnina u k. o. [katastarska općina], a nadjeljene nekretnine se nalaze u drugoj katastarskoj općini, k. o. [katastarska općina]. Također, tuženik je na ročištu za glavnu raspravu 10. ožujka 2026. naveo kako osporava navode tužitelja da je tuženik stupio u posjed predmetne čestice 953/2 k. o. [katastarska općina] nije ničim dokazano, a ujedno je i sam tužitelj prilikom saslušanja u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku iskazao da misli da je AK Jasinje stupilo u posjed predmetne čestice. Tuženik je iskazao kako tužitelj nije niti predložio niti jedan dokaz na navedenu činjenicu, a evidentno je da se u posjedu iste čestice nalazi DV i prije njega njegov pravni prednik KV. Vezano uz navod da je tuženik propustio provesti rješenje o arondaciji u zemljišnim knjigama, tuženik je naveo da je općepoznata činjenica da su se rješenja o arondaciji provodila u katastru jer ista nisu mogla niti biti provedena u to vrijeme s obzirom da je na česticama iz arondacije bilo upisano društveno vlasništvo. S tim u svezi tuženik je naveo kako je i sam tužitelj mogao poduzeti radnje radi provedbe rješenja o arondaciji, a što je i pokušao pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu u predmetu broj R1-99/91 u kojemu je jasno navedeno da rješenje o arondaciji nije provedeno u odnosu na AK Jasinje i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da stoga nije trebala biti niti predmet ostavine i ugovora o darovanju, iz kojeg razloga je prijedlog predlagatelja za provedbu rješenja o arondaciji odbijen.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravkom zemljišnoknjižnog upisa na način da se u zemljišnoj knjizi na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 2680 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 11119 m2, uknjiže za korist tužitelja HV, za cijelo, uz istodobno brisanje prava vlasništva tužene Republike Hrvatske, a koja provedba ispravka upisa prava vlasništva se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda.
4.1. Među parničnim strankama nije sporno da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 2680 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 11119 m2 kao vlasnik 1/1 dijela uknjižena Republika Hrvatska, nije sporno niti da je pri katastru na navedenim nekretninama upisan tužitelj. Nije sporno niti da je među istim strankama vođen pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak kod ovoga suda pod poslovnim brojem: Z-7588/22, po prijedlogu tužitelja kao predlagatelja, a u kojem postupku je tuženik podnio prigovor koji prigovor je sud usvojio rješenjem poslovni broj: Z-7588/2022-22 od 5. rujna 2023. U tijeku postupka stranke nisu sporile da je rješenjem o arondaciji zemljišta na području k. o. [katastarska općina] – [adresa] broj:
UP-3348/82 od 15. listopada 1982. godine arondirano poljoprivredno zemljište upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] or. "Grahovište" sa 1 ha 3559 m2, za korist AK "Jasinje" iz Sl. Broda u vlasništvu RV iz [adresa], te da je navedenom vlasniku arondiranog poljoprivrednog zemljišta dodijeljena naknada i to: k. č. br. [katastarska čestica] or. "Dorovo" sa 2680 m2 i 1257/21 or. "Dorovo" sa 1 ha i 1119 m2, u k. o. [katastarska općina], posjedovni list 39.
4.2. Sporno je među parničnim strankama sporno je pripadala ti tužitelju pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini i po kojoj osnovi, sporno je je li tužitelj aktivno legitimiran na podnošenje tužbe za ispravak.
5. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u cjelokupni spis predmeta ovoga suda poslovni broj: P-380/2023 kao i predmet zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda poslovni broj: Z-7588/22, te su pročitane isprave, i to: izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] (stranica spisa 8-9), popisni listovi za zk. ul. br. [broj ZK uloška] (stranica spisa 19-23), popisni listovi za zk. ul. br. [broj ZK uloška] (stranica spisa 25-27), popisni listovi za zk. ul. br. [broj ZK uloška] (stranica spisa 28-35), popisni listovi za zk. ul. br. [broj ZK uloška] (stranica spisa 36-43), povijest promjena na katastarskim česticama klasa: 930 -04/22-05/141, ubroj: 541-23-01/6-22-2 od 28. lipnja 2022. (stranica spisa 44), povijest promjena na katastarskim česticama klasa: 930-04/22-05/167, ubroj: 541-23-02/6-22-2, od 21. srpnja 2022. (stranica spisa 45-46), rješenje o nasljeđivanju broj: 0-111/89 od 10. listopada 1988. (stranica spisa 47-49), rješenje broj Z-4295 (stranica spisa 50), rješenje o nasljeđivanju broj: 0-288/88-7 (stranica spisa 51-52), te je pročitan iskaz tužitelja sa zapisnika od 7. ožujka 2023., sastavljenog u predmetu ovog suda poslovni broj: Z-7588/2022.
5.1. Sud nije izvodio dokaz saslušanjem predloženog svjedoka DV jer je tužitelj na ročištu za glavnu raspravu od tog dokaznog prijedloga odustao. Sud nije izvodio niti dokaz neposrednim saslušanjem tužitelja jer je tužitelj po punomoćniku predložio da se pročita njegov iskaz dan u ovosudom predmetu broj: Z-7588/2022. jer tužitelj isti zbog narušenog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti pristupiti sudu, stoga je iskaz tužitelja pročitan sa zapisnika od 7. ožujka 2023., broj: Z-7588/2022-16 (Rz- 162/2022).
5.2. Također, druge dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. dalje: ZPP), kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.
6. Iz materijalnih dokaza koje je sud izveo u tijeku postupka proizlazi :
- da su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: 1126) k. o. [katastarska općina], između ostalih upisane k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 2680 m2, i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 11119 m2 te su uknjižene u 1/1 dijela na ime Republike Hrvatske,
- da je u popisu čestica iz 1967. godine, za k. o. [katastarska općina], posjedovni list broj 796 upisan je na ime Agrokombinat Jasinje Slavonski Brod
- da je spiskom promjena broj 47/1983. proveden UP/1-5029/1983 i prijavni list- parcelacija u kojem predmetne katastarske čestice broj [katastarska čestica] (površina od 2680 m²) 1257/21 (odnosno 11119 m²) nastaju cijepanjem od katastarske čestice broj [katastarska čestica] i otpisuju se iz posjedovnog lista broj 796 s imena Agrokombinat Jasinje Slavonski Brod i pripisuju se u novi posjedovni list broj 1039 na ime RV iz [adresa]
- da je spiskom promjena broj 25/1996. proveden UP: 455/96 u kojem se katastarske čestice broj [katastarska čestica] otpisuju iz posjedovnog lista broj 1039 s imena RV iz [adresa] u novi posjedovni list broj 269 na ime HV iz [adresa]. Novonastalom promjenom katastarske čestice [katastarska čestica] ostaju i dalje u posjedovnom listu,
- da je na temelju prijavnog lista parcelacije od 18. kolovoza 1965. za k. č. br. [katastarska čestica] Oranica površine 4j 140 čhv nakon provedenog prijavnog lista navedena čestica promijenila svoju površinu i veličinu, gdje se rješenjem u novo stanje upisuju 953/1 oranica površine 2 j 570 čhv koja je upisana u posjedovnom listu broj 623 na ime ĐV (Stjepanov), [adresa]. D. Varzića 17, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica površine 2 j 570 čhv koja je upisana u posjedovnom listu broj 613 na ime: RV (ž. KV), [adresa],
- da je u popisu katastarskih čestica [katastarska čestica]. godine vidljivo da se na stranici broj 60 za kč. br. [katastarska čestica] oranica površine 2j 570 čhv upisana je u posjedovni list broj 613 ,
- da je spiskom promjena br. 999/1995 za katastarsku česticu [katastarska čestica] koja se je bila nalazila u posjedovnom listu 669 k. o. [katastarska općina] primijenjenom zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 1995. godine navedena katastarska čestica otpisana u posjedovni list 1039 na ime Državno vlasništvo - Republika Hrvatska,
- da je spiskom promjena br. 9/2003 (KLASA: UP/I-932-07/03-03/135 Temeljem radnog ugovora od 19.09.1988. god. br. OV4157/2 (Z-4295/1988) za k. č. br. [katastarska čestica] koja je bila upisana u posjedovni list broj 1039 nakon provedenog rješenja navedena čestice otpisana se u novi posjedovni list 1119 na ime 1/1 DV, (H), [adresa] (vlasnik) OIB: [osobni identifikacijski broj],
- da je spiskom promjena broj: 15, 16/2015 (KLASA: 932-05/15-01/1, KLASA: 932-05/15-03/2) Temeljem raspravnog zapisnika broj 1206 preoblikovanja zemljišne knjige na temelju Zakona o zemljišnim knjigama ( izlaganje za k. o. [katastarska općina] Z- 8559/2013) za k. č. br. [katastarska čestica] koja je bila upisana u posjedovni list broj 1119 nakon provedenog rješenja navedena čestica otpisuje se u novi posjedovni list 1206 (zk. ul. br. [broj ZK uloška]) na ime: 1/1 DV, [adresa] (vlasnik) OIB: [osobni identifikacijski broj],
- da je rješenjem o arondaciji zemljišta na području k. o. [katastarska općina] – [adresa] broj: UP-3348/82 od 15. listopada 1982. godine arondirano poljoprivredno zemljište upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] or. "Grahovište" sa 1 ha 3559 m2, za korist AK "Jasinje" iz Sl. Broda u vlasništvu RV iz [adresa], te da je navedenom vlasniku arondiranog poljoprivrednog zemljišta dodijeljena naknada i to: k. č. br. [katastarska čestica] or. "Dorovo" sa 2680 m2 i 1257/21 or. "Dorovo" sa 1 ha i 1119 m2, u k. o. [katastarska općina], posjedovni list 39.
- da je iza RV vođen ostavinski postupak pod brojem: O -288/88 u kojem je 10. listopada 1988. doneseno rješenje o nasljeđivanju u kojem je njezinim nasljednikom temeljem zakona proglašen suprug KV, a nekretnine koje su predmet ovoga postupka nisu obuhvaćene predmetnim rješenjem,
- da je iza ĆV vođen ostavinski postupak pod brojem: O -111/89 u kojem je 13. veljače 1991. doneseno rješenje o nasljeđivanju u kojem je njegovim nasljednicima temeljem pisane oporuke proglašen tužitelj HV i DV, a nekretnine koje su predmet ovoga postupka nisu obuhvaćene predmetnim rješenjem,
- Da je tužitelj kao predlagatelj prijedlogom od 2. lipnja 2022. podnio prijedlog za pokretanje i provođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka na nekretninama upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] kojim prijedlogom je predlagao uknjižbu prava njegova vlasništva na predmetnim nekretninama uz istovremeno brisanje prava uknjiženog vlasnika, ovdje tuženika
- Da je u roku za ispravak 8. kolovoza 2022. tuženik podnio prigovor protiv tužiteljeva prijedloga u kojemu je osporavao brisanje prava vlasništva sa svojeg imena i uknjižbu prava tužitelja, navodeći da je pravo vlasništva tuženik stekao temeljem zakona
- Da je ovaj sud, Zemljišnoknjižni odjel donio rješenje poslovni broj: Z-7588/2022- 22 od 5. rujna 2023. kojim je usvojio prigovor tuženika, te je u istom rješenju naveo uputu o pravnom lijeku u kojem stoji da se protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesena na raspravi za ispravak ne može se uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom zemljišnoknjižni sud odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, svoje navodno pravo mogu ostvarivati u parnici tužbom za ispravak.
7. U svom iskazu kojega je tužitelj HV dao ovome sudu na zapisnik broj: Z-7588/2022-16 (Rz-162/2022) od 7. ožujka 2023. naveo je kako je RV bila njegova strina, a od nje je 1982. godine arondirana kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je ona kao naknadu dobila kč. br. [katastarska čestica]. Nadalje, iskazao je da nakon arondacije njegov stric, strina niti itko od obitelji nije više obrađivao tu zemlju u Velikoj Kopanici odnosno nju je obrađivalo P. S tim u svezi iskazao je kako misli da je AK Jasinje stupilo u posjed predmetne nekretnine 1. siječnja 1984. Nadalje, tužitelj je iskazao kako su predmetne kč. br. [katastarska čestica] tužitelj i njegov stric u jesen 1982. godine poorali, da bi u proljeće 1983. godine ondje sijali. Tužitelj je iskazao kako njegovi stric i strina nisu imali djece, nisu imali strojeve niti opremu za bavljenje poljoprivredom, stoga su im tužitelj i njegova supruga pomagali, na kraju su oni strica i strinu i sahranili a u posjedu predmetne zemlje je sve do danas ostao tužitelj. Nadalje, iskazao je da je strina RV je preminula 1988. godine, a stric 1989. godine. Tužitelj je iskazao kako je nakon njihove smrti sve obveze vezano za predmetnu zemlju on nastavio plaćati, u početku na ime strine, dok se nije u katastru prepisalo na tužitelja. Iskazao je kako njega u posjedu predmetnih nekretnina nikada od tada nije ometao, odnosno nije mu osporavao posjed. Tužitelj je iskazao kako je pri katastru na predmetnim nekretninama upisan od 1990. i neke godine, kada je bilo po općinama sređivanje katastarskog stanja. Nadalje, iskazao je da je trenutno upisano vlasnik na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] DV, a tužitelj smatra da je taj upis posljedica pogreške jer je stric KV u bolnici oko 3-4 mjeseca prije smrti napravio oporuku. Tužitelj je iskazao kako je u bolnicu bio pozvan sudac, zapisničar i odvjetnik koji je zastupao DV kojemu je stric htio ostaviti sve u Kopanici, ali stric nije znao točne oznake čestica nego je punomoćnik DV imao zemljišnoknjižne izvatke čestica u vlasništvu strica i tako je došlo do pogreške jer su sve nekretnine na kojima je stric bio upisan kao vlasnik upisane na DV, sam tužitelj bio je prisutan sastavljanju oporuke. Također, tužitelj je iskazao kako stric u vrijeme sastavljanja oporuke nije bio niti upisani vlasnik na tim nekretninama već je to bila njegova supruga RV. Nadalje, naveo je kako niti stric, ali ni ostali zapravo nisu niti bili svjesni situacije. Tužitelj je iskazao i kako je njegov pokojni stric u oporuci naveo da postoji jedna čestica koja je dobivena u arondaciji sa Jasinjem koju ostavlja predlagatelju, ali nije znao broj te čestice. Nadalje, iskazao je kako on nije namjerno prešutio činjenicu u svezi arondacije jer nije znao o kojim je česticama riječ, te je iskazao da sa obratio se Informativnopravnom centru radi pravnog savjeta, a koji Centar je i sastavio prijedlog za pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak. Također, iskazao je kako čestice koje su dane kao naknada za arondiranu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nisu ušle u ostavinsku masu u ostavinskom postupku vođenom iza RV, odnosno KV, jer tada nije imao ništa od papira, sve je to naknadno pronašao, zbog čega tada nisu bili poznati brojevi čestica predmetne zemlje. Tužitelj je iskazao kako smatra da je njegov stric KV 6 godina nakon arondacije k. č. br. [katastarska čestica] darovao SV, a koja čestica je bila arondirana 1982. jer je došlo do pogreške, njegov stric KV uopće nije znao da mu daruje tu česticu jer mu nisu bili poznati brojevi. Također, iskazao je kako ranije nije pokretao postupak radi upisa svojeg prava vlasništva jer je u to doba imao drugih obveza, a kada je kasnije shvatio da kč. br. [katastarska čestica] nije upisana na Jasinje, nije imao financijskih mogućnosti za pokretanje sudskih postupaka, a nesmetano je radio tu zemlju. S tim u svezi tužitelj je iskazao kako ima obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, da ostvaruje poticaje na čestice koje su predmet ovog postupka i to skroz od kad postoji ARKOD., također je iskazao da da su predmetne čestice na terenu oranica na kojima je priprema za suncokret. Tužitelj je iskazao kako poznaje DV ali nisu u posebnom odnosima. Nadalje je iskazao kako mu nije poznato što je sad sa arondiranom kč. br. [katastarska čestica] u Velikoj Kopanici odnosno niti mu je poznato tko je u posjedu i što se sada tamo nalazi.
8. U konkretnoj pravnoj stvari tužitelj je podnio tužbu radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi na nekretninama upisanim u zemljišne knjige Općinskog suda u Slavonskom Brodu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 2680 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Dorovo površine 11119 m2
8.1. Iz odgovora na tužbu, kasnijih navoda iznesenih u tijeku postupka od strane tuženika i priložene dokumentacije proizlazi da je u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, koji se vodio kod Zemljišnoknjižnog odjela Slavonski Brod pod posl.br. Z - 7588/22 (Rz-162/22) tužitelj kao predlagatelj podnio prijedlog da se predmetne nekretnine tada upisane u zk.ul.br. (ranije 1126) k. o. [katastarska općina] uknjiže u njegovo vlasništvo uz istovremeno brisanje prava vlasništva tužene Republike Hrvatske. U roku za ispravak tuženik kao protustranka podnijela je prigovor koji je sud usvojio rješenjem broj: Z-7588/2022-22 od 5. rujna 2023., stoga tuženik smatra da tužitelj nije aktivno legitimiran podnijeti tužbu za ispravak zemljišnoknjižnog stanja u smislu odredbe članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama. Ovaj sud cijeni da je istaknuti prigovor osnovan i da se tuženik osnovano pozivao na propise iz čega proizlazi da tužba za ispravak kojom se traži ispravak upisa provedenih u zemljišnoj knjizi povodom prijave ili prigovora u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku predstavlja sredstvo kojim osobe koje smatraju da su oštećene u svojim pravima upisom provedenim temeljem odluke donesene povodom prijedloga ili prijave za upis mogu štiti svoja prava odnosno koje su oštećene odbijanjem prigovora ili prijave za upis u ispravnom postupku kao neosnovanog.
8.2. Dakle, zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) ne mogu podnijeti: 1. osobe koje nisu podnijele prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, 2. osobe čijim se prijavama ili prigovorima u cijelosti udovoljilo tijekom ispravnog postupka, 3. osobe čiji upisi ili prvenstveni red upisa nisu promijenjeni tijekom ispravnog postupka, a na temelju odluke zemljišnoknjižnog suda.
8.3. Tuženik je osnovano istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije, u prilog čega govori i sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, tako u odnosu na aktivnu legitimaciju na podnošenje tužbe za ispravak zemljišnoknjižnog stanja Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj: Rev- 2743/12-2 od 7. rujna 2016., kao i u rješenju broj: Rev x 1097/2016 od 15. listopada 2019. iznosi stav da je „shodno odredbama čl. 195. st. 5. i čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13 - u daljnjem tekstu: ZZK), tužba za ispravak pravno sredstvo kojim osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, odnosno osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, mogu štititi svoja prava.
8.4. Dakle, u smislu navedenih odredbi, a koje sadrži i Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., - dalje: ZZK) u članku 203. stavak 5. i članku 2025., tužbu za ispravak nisu ovlaštene podnijeti osobe koje uopće nisu podnijele prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, te osobe čiji upisi nisu promijenjeni provedbom nekog upisa na temelju odluke o prijavi ili prigovoru. Shodno odredbi članka 205. ZZK, tužba za ispravak je pravno sredstvo kojim osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, odnosno osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, mogu štititi svoja prava. Dakle, u smislu navedene odredbe tužbu za ispravak nisu ovlaštene podnijeti osobe koje uopće nisu podnijele prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, te osobe čiji upisi nisu promijenjeni provedbom nekog upisa na temelju odluke o prijavi ili prigovoru (isto Županijski sud u Splitu rješenje poslovni broj: Gž Zk-137/2025-2 od 10. veljače 2026.)
8.5. Naime, u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku tužitelj je bio podnositelj prijedloga za pokretanje i provedbu predmetnog postupka na nekretninama na kojima niti nije uknjiženo njegovo vlasništvo, a koji prijedlog nije usvojen s obzirom da je sud prigovor tuženika prihvatio. Dakle, u predmetnom postupku ni na koji način se nije zadiralo u pravo vlasništva tužitelja jer isto nije niti upisano na predmetnim nekretninama, i takav upis postojao je i prije pokretanja konkretnog pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.
8.6. Ovaj sud stoga nesporno utvrđuje da tijekom ispravnog postupka tužiteljevo pravo vlasništva na predmetnim nekretninama nije povrijeđeno jer isto nije niti upisano. Naime, ovaj sud odlučujući o istaknutom prigovoru nedostatka aktivne legitimacije utvrđuje da nisu ispunjenje procesne pretpostavke za podnošenje tužbe za ispravak s obzirom tužitelj nema pravni interes na podnošenje predmetne tužbe. Naime, radi se o tužbi radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi i to upisa koji niti u pojedinačnom zemljišnoknjižnom postupku nije mijenjan, nego je takav postojao i ranije, dakle, predmetnim postupkom kao i rješenjem koje je doneseno 5. rujna 2023. i kojim je usvojen prigovor tuženika nije se zadiralo u stanje upisa tužitelja kao vlasnika nekretnine, jer takav upis nije postojao niti prije pokretanja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka niti nakon njega jer je vlasnikom predmetnih nekretnina uknjižen tuženik, a ne tužitelj. a Kako tužitelj nema pravni interes za podnošenje predmetne tužbe temeljem odredbe članka 205. ZZK odlučeno je kao u izreci presude. U svezi s navedenim, a kako je tuženik predlagao da sud zbog nedostatka aktivne legitimacije odbaci tužbu valja istaknuti kako je pitanje aktivne legitimacije materijalnopravno pitanje i zbog nedostatka aktivne legitimacije se tužba ne odbacuje, nego o njoj sud odlučuje primjenom materijalnog prava merotornom odlukom, odnosno presudom (isto Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, rješenje poslovni broj: Pž-2754/2023-2 od 22. srpnja 2024). Također, sud valja istaknuti da s obzirom na nedostatak aktivne legitimacije zbog čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti, sud se nije posebno upuštao u ocjenu osnovanosti tužiteljevih navoda o načinu i stjecanju prava vlasništva, a u odnosu na koje, po ocijeni ovoga suda tuženik ima mogućnost podnošenja vlasničke tužbe sukladno članku 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. – dalje: ZVDSP).
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., 155. ZPP. S obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, sud je tužitelja obvezao da tuženiku naknadi prouzročene troškove konkretnog parničnog postupka.
10.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora, priloženi troškovnik te činjenicu da je tužitelj Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, temeljem odredbe članka 163. ZPP, sukladno vrijednosti predmeta spora od 660,00 EUR, uz primjenu odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa) tuženiku su kao osnovani utvrđeni slijedeći troškovi:
- sastav odgovora na tužbu u iznosu 100,00 EUR sukladno Tbr. 8. točka 1.,
- zastupanje na ročištima 3. listopada 2024. i 10. ožujka 2026. u iznosu od 100,00 EUR svako, sukladno Tbr. 9. točka 1. Tarife, što iznosi 200,00 EUR,
- pristup ročištu za objavu presude u iznosu 50,00 EUR sukladno Tbr. 9. točka 3. Tarife.
Sud je dakle ukupno osnovanim utvrdio iznos od 350,00 EUR.
10.2. Tuženik u popisanom troškovniku niti ranije u tijeku postupka nije potraživao zakonsku zeteznu kamatu u smislu odredbe članka 151. stavak 3. ZPP, stoga sud o istima nije odlučivao jer bi time prekoračio tužbeni zahtjev s obzirom da temeljem članka 151. stavak 3. ZPP sud o kamatama na parnični trošak odlučuje na zahtjev stranke, dok je odredbom članka 2. ZPP propisano da sud odlučuje u granicama zahtjeva koje su stranke stavile u tijeku postupka.
11. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 23. travnja 2026.
Sutkinja
Anđela Bionda Martić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka odnosno putem e-komunikacije, ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku).
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Potvrđeni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).
DNA:
1. Tužitelj HV po punomoćniku Mati Šimunoviću, odvjetniku u Slavonskom Brodu
2. Tuženik Republika Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, po Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, Građansko-upravni odjel
