REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-676/2025-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 10. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I./ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 1.725,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2024. do isplate, kao i parnični trošak u iznosu od 1.175,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 23. travnja 2026. do isplate, sve prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II./ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim zahtijeva da mu tuženik isplati iznos od 100,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 13. ožujka 2024. do isplate, kao i zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 1.725,00 eura za razdoblje od 13. ožujka 2024. do 31. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 12.02.2024. tužitelj pretrpio ozljedu na radu. U trenutku ozljeđivanja, tužitelj je bio zaposlen kod poslodavca Zagrebački holding d.o.o.- Podružnica Čistoća, na radnom mjestu-radnika na odvoženju otpada. Navedenog datuma tužitelj se ozlijedio tijekom radnog vremena, prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka. Preciznije, prilikom izlaska iz kamiona ozlijedio je desno koljeno, a sve uslijed neispravnosti, klizavosti i zakrčenosti prolaza i radnih površina s kojih se obavlja rad. Tužitelju je zadobivena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane HZZO-a. Obzirom da je poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je uvodno naznačeni tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Istog dana tužitelj je zaprimljen u KBC Sestre milosrdnice, Odjel za traumatologiju gdje mu je utvrđena glavna dijagnoza S83.4 – iščašenje i nategnuće (fibularnog) (tibijalnog) kolateralnog ligamenta koljena. Ordinirano mu je mirovanje, tutor longeta, konzumacija analgetika (Andol). Tužitelj je također bio primoran pohađati nekoliko ciklusa fizikalne terapije. Slijedom sveg navedenog, tužitelj preciziranim tužbenim zahtjevom u podnesku od 12.02.2026. potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 1.700,00 eura i to zbog pretrpljenog straha 750,00 eura i fizičkih bolova 950,00 eura te imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 125,00 eura, odnosno ukupno 1.825,00 eura, te parnični trošak, sve sa pripadajućim zateznim kamatama,

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da je Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća, u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Osporava visinu tužbenog zahtjeva, odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu štetu, kao i uzročnu vezu između navodnog štetnog događaja i predmetnih ozljeda. Visinu tužbenog zahtjeva, smatra previsokom, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Nastavno na dostavljenu medicinsku dokumentaciju, ističe kako su kod tužitelja prisutne određene degenerativne promjene i bolesti koje ne mogu biti rezultat predmetnog štetnog događaja. Stoga predlaže da vještak u sklopu medicinskog vještačenja utvrdi postoji li veza između ranijih zdravstvenih problema tužitelja i njegovog zdravstvenog stanja nakon štetnog događaja. Nadalje, ističe kako tužitelj nije dostavio zdravstveni karton koji je nužan radi razgraničenja tegoba uzrokovanih ozljedom u štetnom događaju i prijašnjih bolesti, kao i njegovog općeg zdravstvenog stanja prije nezgode. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužitelj nije uz tužbu dostavio dokaz da je istu plaćao pa se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Odštetni zahtjev (list 5-7 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 11 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (list 8-12 spisa), zdravstveni karton (list 79 spisa (USB)), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Miljenku Franiću (list 82-83 spisa), te je saslušan tužitelj ĐŽ (list 117 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05,2/07,84/08,96/08,23/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Na ročištu 10. travnja 2026. koje je održano u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, punomoćnica tužitelja izjavila je da nema daljnjih dokaznih prijedloga, te predložila da sud zaključi glavnu raspravu, pa sud nije izvodio daljnje dokaze te je zaključio glavnu raspravu.

6. Tužitelj je tužbenim zahtjevom u tužbi zahtijevao naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.200,00 eura i naknadu imovinske štete u iznosu do 150,00 eura, što ukupno iznosi 1.350,00 eura, te je nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 12.02.2026. izmijenio tužbeni zahtjev tako da je zahtijevao da mu tuženik isplati naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.700,00 eura i naknadu imovinske štete u iznosu od 125,00 eura, odnosno ukupno 1.825,00 eura. Navedeni podnesak je dostavljen tuženiku dana 17.02.2026. te se on na isti nije očitovao. Time je tužitelj nakon provedenog medicinskog vještačenja preinačio tužbu, a koju preinaku se sud dopustio budući je ista svrsishodna sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a.

7. Predmet ovog postupak je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastalu u štetom događaju dana 12.02.2024.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika, a sporna je odgovornost, te osnova i visina štete.

9. Iz prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužitelj bio zaposlen kod svog poslodavca Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Čistoća gdje je radio na radnom mjestu radnika na odvoženju otpada, te je dana 12.02.2024. ozlijeđen na radu kada se prilikom izlaska iz komunalnog vozila na Oporovečkoj 125, nogom poskliznuo na stepenici vozila te je pao na desno koljeno i osjetio bol u njemu.

10. Tužitelj je u svom iskazu izjavio da radi u Zagrebačkom holdingu u Čistoći na sakupljanju otpada te da posao obavlja tako da stoji na kamionu na papučici te siđe s papučice da pokupi otpad iz kanti i baci ih u kamion te se vrati na papučicu. Spornog dana u Oporovečkoj ulici sišao je sa papučice kako bi sakupio otpad, a na tom je mjestu bio oštećen kolnik te je stao na oštećeni dio asfalta, pri silasku nije mogao vidjeti gdje točno staje niti da se radi o oštećenom asfa ltu, te je tada pri silasku izvrnuo koljeno, pao i ozlijedio se. Navodi da kada stoji na papuči, drži se dv jema rukama jer se tamo nalazi rukohvati, a pri silasku se ne može okrenuti na papuči kako bi sišao dolje jer nema dovoljno mjesta, nego silazi unatrag, te da je pri silasku kao i obično glavu okrenuo unatrag kako bi pogledao gdje staje i nije primijetio nikakvo oštećenje te isto nije niti mogao vidjeti. Nakon nezgode bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega koju su mi pružali ukućani. Tog dana nosio je radno odijelo i radne cipele s kapicom, bio je osposobljen za rad na siguran način, a s njim u smjeni je radio AŽ.

11. Sud je prihvatio iskaz tužitelja, budući da je jasan i životno uvjerljiv, a suglasan je i sa ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka.

12. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio:

- da je spornog dana tužitelj obavljao poslove svog radnog mjesta radnika na odvoženju otpada,

- da je spornog dana kamion za odvoz otpada prolazio po Oporovečkoj ulici, te je kolnik u toj ulici na jednom mjestu bio oštećen,

- da je tužitelj pri silasku s papuče kamiona stao na oštećeni dio kolnika pri čemu je pao i ozlijedio se,

- da je prilikom silaska s papuče pogledao unatrag kako bi pogledao gdje staje i nije primijetio nikakvo oštećenje kolnika jer ga nije mogao vidjeti,

- da tužitelj kada stoji na papuči, drži se dvjema rukama jer se tamo nalazi rukohvati, a pri silasku se ne može okrenuti na papuči kako bi sišao dolje jer nema dovoljno mjesta, nego silazi unatrag, te je u konkretnom slučaju pri silasku kao i obično glavu okrenuo unatrag kako bi pogledao gdje staje i nije primijetio nikakvo oštećenje te isto obzirom na navedene okolnosti nije niti mogao vidjeti,

- da je toga dana tužitelj nosio radno odijelo i radne cipele s kapicom,

- da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način.

13. Dakle, tužitelj je u toku redovnog radnog vremena obavljao svoj redovni radni zadatak na mjestu radnika na odvoženju otpada te je prilikom silaska s kamiona tj. papučice kamiona stao na oštećeni dio kolnika uslijed čega je pao i ozlijedio se.

14. Stoga, tuženik odgovara tužitelju po pravilima o objektivnoj odgovornosti imajući pri tome u vidu odredbu čl. 111. st. 1. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) kojom je propisano ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, kao i odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, dalje:

ZZR (Narodne novine broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) kojom je propisano da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema čl. 25. st. 2. ZZR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti, ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

15. Kako je tužitelj ozlijeđen u radno vrijeme i na radnom mjestu prilikom obavljanja redovnog radnog posla tj. odvoženja otpada pri čemu je silazeći s papučice ozlijedio nogu, to valja zaključiti da u konkretnom slučaju postoji uzročno posljedična veza između rada tužitelja i ozljede tužitelja, slijedom čega bi proizlazila odgovornost poslodavca za svoga radnika odnosno tuženika kao osiguravatelja poslodavca sukladno čl. 964. i čl. 965. ZOO-a.

16. Obzirom na naveden okolnosti, a osobito imajući u vidu:

- da je za obavljanje posla odvoženja otpada bilo nužno da tužitelj siđe s kamiona tj. papuče kako bi pokupio smeće iz kante i ubacio ga u kamion,

- da je tužitelj pri silasku pogledao unazad kako bi vidio gdje staje, ali nije vidio oštećenje kolnika, a isto niti nije mogao vidjeti

- da tužitelj kada stoji na papuči, drži se dvjema rukama jer se tamo nalazi rukohvati, a pri silasku se ne može okrenuti na papuči kako bi sišao dolje jer nema dovoljno mjesta, nego silazi unatrag, te je u konkretnom slučaju pri silasku kao i obično glavu okrenuo unatrag kako bi pogledao gdje staje i nije primijetio nikakvo oštećenje te isto obzirom na navedene okolnosti nije niti mogao vidjeti,

- da je tužitelj nosio radno odijelo i radne cipele sa kapicom,

to ovaj sud smatra da je tužitelj upotrijebio dužnu pažnju te je postupao u skladu sa uvjetima koji su postojali na mjestu gdje je rad obavljao pa u ovakvom postupanju tužitelja, sud nije našao da bi on pridonio nastanku štete, odnosno da je skrivio predmetni štetni događaj. Slijedom navedenog, po stavu ovog suda, tuženik nije sukladno odredbi čl.1067. ZOO-a i čl. 15. st. 2. ZZR u vezi s odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a dokazao okolnosti koje bi ga oslobodile odgovornosti za nastanak štetnog događaja, pa je ovaj sud zaključio da je tuženik kao osiguravatelj poslodavca odgovoran za nastanak štetnog događaja, a također je utvrđeno da tužitelj nije ničim doprinio nastanku štetnog događaja.

17. Radi utvrđivanja osnove i visine štete, sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja i zdravstveni karton, te je provedeno medicinsko vještačenje. Vještak dr. Miljenko Franić je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužitelj 12.02.2024. u štetnom događaju zadobio ozljedu desnog koljena tj. distorziju desnog koljena i suspektnu leziju medijalnog meniska desnog koljena. Na dan štetnog događaja tužitelj je pregledan u KBC Sestre Milosrdnice gdje mu je postavljana dijagnoza iščašenje i nategnuće (fibularnog) (tibijalnog) kolateralnog ligamenta koljena. Na pregledu stalnog sudskog vještaka 28.1.2026. uz dodatnu orginalnu medicinsku dokumentaciju u smislu dodatnog nalaza iz Klinike za traumatologiju KBC Sestre Milosrdnice gdje je bolnički liječen 20.1.2026. do 23.1.2026. utvrđeno je: Dg.Ruptura LCA genus de te Ruptura MM genus dex, učinjena je 21.1.2026. rekonstrukcija LCA tetivom kvadricepsa, da je tužitelj već imao ozljedu desnog koljena nakon kojih je imao tegobe u smislu bolova te nestabilnosti desnog koljena i da je provedena fizikalna terapija. Slijedom navedenog, vještak navodi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljedu desnog koljena, te je provedeno liječenje po traumatologu, fizijatru, učinjeno je operacijsko liječenje desnog koljena te provedena je fizikalna terapija, te postoji uzročno posljedična veza između navedene ozljede u smislu distorzije desnog koljena te štetnog događaja. Zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo se 01.04.2024. uzevši u obzir karak ter ozljede zadobivene u štetnom događaju. Tužitelj je zbog zadobivene ozljede trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Bolove jakog intenziteta karaktera trpio je 2 dan, srednje jakog intenziteta 7 dana, a slabog intenziteta 15 dana. Strah tzv. primarni strah koji se javlja u trenutku tjelesnog ozljeđivanja bio je kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah, koji je proistekao iz zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica bio je jakog intenziteta 2 dana, srednje jakog intenziteta 5 dana, a slabog intenziteta 10 dana. Trajne posljedice nakon zadobivene distorzije u ovom štetnom događaju ne zaostaju. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna 2 sat dnevno (pomoć kod oblačenja, kućanskih poslova, održavanja higijene, odlaska kod liječnika, odlaska u nabavku) kroz 5 dana te još 15 dana 1 sat dnevno.

18. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao stručnu pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, budući da je isti sačinjen stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a niti stranke nisu imale prigovora na isti, a niti daljnjih dokaznih prijedloga u tom smjeru.

19. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio distorziju desnog koljena koja ozljeda je u direktnoj uzročno- posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, zbog čega je trpio bolove i strah određeno vrijeme i određenog intenziteta, te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega 25 sati, a zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo se 1.04.2024.

20. Prema čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Obzirom da je utvrđeno da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, ispunjene su pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO da se tužitelju odmjeri pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu.

21. S obzirom na ovakvo utvrđeno činjenično stanje, cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenih fizičkih bolova i straha, vrstu i lokalitet ozljeda te način liječenja, životnu dob tužitelja (rođen **.**.2003.), te okolnosti konkretnog slučaja, ovaj sud smatra da primjerena novčana naknada tužitelju za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznosi ukupno 1.600,00 eura, odnosno po sljedećim kriterijima: za fizičke boli 950,00 eura i za strah 650,00 eura, dok je valjalo odbiti preostali dio tužbenog zahtjeva po ovoj osnovi u iznosu od 100,00 eura.

22. Nadalje, kako je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od ukupno 25 sati, te je ista tužitelju pružana besplatno od strane ukućana, a po ocjeni ovog suda primjerena je cijena sata tuđe pomoći i njege 5,00 eura po satu, budući je to primjereno cijenama na tržištu (čl. 223. ZPP-a), to primjerena novčana naknada tužitelju s osnove tuđe pomoći i njege iznosi 125,00 eura sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO.

23. Prema čl. 29. st. 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Čl. 1103. ZOO određeno je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj je uz tužbu dostavio odštetni zahtjev od 13.03.2024. i Obavijest o neosnovanosti odštetnog zahtjeva od 25.03.2025 kojom tuženik potvrđuje da je Odštetni zahtjev zaprimio 13.03.2024. Međutim, kako u vrijeme odštetnog zahtjeva (13.03.2024.) još nije završilo liječenje tužitelja, budući je medicinskim vještačenjem utvrđeno da je zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano 1.04.2024., to je tužitelju valjalo dosuditi zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete (imovinske i neimovinske) tekuće od 01.04.2024. do isplate, dok je valjalo odbiti zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos naknada štete za razdoblje od 13.03.2024. do 31.03.2024.

24. Neosnovno tuženik navodi da bi kamate na iznos naknade štete za tuđu pomoć i njegu tekle od presuđenja do isplate. Troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku nenovčanu štetu, na koju oštećeniku pripada pravo na zatezne kamate od dana njezinog nastanka (čl. 1086. ZOO). Kako je u konkretnom slučaju tužitelju tuđa pomoć i njega pružana besplatno, te je utvrđena cijena jednog sata tuđe pomoći i njege u vrijeme kad je ta pomoć pružana, to je valjalo tužitelju priznati kamatu na ovaj vid štete na temelju čl. 1086. ZOO od 01.04.2024. kada je tuženik mogao doznati za opseg i visinu ove štete pa se tada njegova obveza smatra dospjelom. Jednako pravno shvaćanje zauzeto je u odluci Vrhovnog suda RH broj: Revr-1536/14 od 30. kolovoza 2017. i Revr 829/2017 od 30. travnja 2019. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. st. 1. ZPP, budući da tužitelj nije uspio u sporu samo u razmjerno neznatnom dijelu, te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), a prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje. Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku i to: za sastav odštetnog zahtjeva od 13.03.2024 po Tbr. 32/1 - 75 bodova, za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 75 bodova, za ročište 10.06.2025 po Tbr. 9/1 - 75 bodova, ročište 10.04.2026. po Tbr. 9/1 - 100 bodova, te podnesak od 12.02.2026 po Tbr. 8/4 - 25 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi ukupno 700,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a iznosi 875,00 eura. Tome valja dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura koji je bio neophodan za vođenje parnice, pa ukupni trošak tužitelja iznosi 1.175,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 08.05.2025., 17.06.2025., 01.07.2025., 10.07.2025., 30.07.2025., 31.07.2025., 28.08.2025., 29.08.2025., 29.09.2025., 21.10.2025. i 19.11.2025 jer isti nisu bili nužni za vođenje parnice sukladno čl. 155. sst. 1. ZPP odnosno ove troškove je tužitelj sam skrivio sukladno čl. 156. st. 1. ZPP-a. Naime, podnesci kojima tužitelj traži dodjelu rokova za postupanje nisu bili potrebni te je ove troškove tužitelj sam skrivio, te nije potreban podnesak kojim tužitelj dostavlja uplatnicu za vještačenje jer je mogao dostaviti uplatnicu bez podneska, te nije potreban podnesak kojim tužitelj predlaže da sud pribavi zdravstveni karton i kojim dostavlja adresu liječnika jer je sve to tužitelj mogao navesti na pripremnom ročištu. Također, tužitelju nije priznat trošak ročišta za objavu presude, jer isti nije dospio u vrijeme zaključenja glavne rasprave, a nije izvjesno da li će isti na to ročište pristupiti ili ne. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP -a.

U Zagrebu,23. travnja 2026.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjeraka u roku 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Tuženiku

3. Spis