REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-142/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Moniki Ferić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 20, Velika Goriaca, zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb iz Zagreba, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 9. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 20, Velika Goriaca, koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb iz Zagreba, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342 da tužiteljici UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 20, Velika Gorica, isplati iznos od 1.763,87 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 29,73 eura od dana 16.01.2020.godine,

-na iznos od 33,84 eura od dana 16.02.2020.godine,

-na iznos od 21,94 eura od dana 16.03.2020.godine,

-na iznos od 28,37 eura od dana 16.04.2020.godine,

-na iznos od 29,94 eura od dana 16.05.2020.godine,

-na iznos od 33,64 eura od dana 16.06.2020.godine,

-na iznos od 35,05 eura od dana 16.07.2020.godine,

-na iznos od 31,84 eura od dana 16.08.2020.godine,

-na iznos od 35,35 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 26,11 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 30,66 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 27,22 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 29,08 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 35,98 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 32,71 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 31,43 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 35,82 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 36,41 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 36,49 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 34,94 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 35,53 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 32,38 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 36,80 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 34,53 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 31,42 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 30,89 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 31,94 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 29,66 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 33,09 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 40,31 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 35,10 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 36,55 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 37,04 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 31,27 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 33,36 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 34,08 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 34,26 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 34,86 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 34,28 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 34,20 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 38,38 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 37,92 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 38,63 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 40,41 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 41,33 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 38,49 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 42,13 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 42,43 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 44,33 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 42,84 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 38,92 eura od dana 16.03.2024.godine,

pa do isplate i to od dospijeća do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana .“

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da zaposlen je kod tuženika na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijski tehničar u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Tužiteljica je kod tuženika u razdoblju od prosinca 2019. godine pa do mjeseca siječnja 2025. godine radila na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao Zdravstveno-laboratorijski tehničar u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika pa joj sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Tužitelj kao zdravstveni radnik sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Kliničkog bolničkog centra Zagreb obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu osnovnu analizu mokraće i likvora, kao i hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku infarkta miokarda i hitne toksikološke analize (lijekovi i sredstva ovisnosti). Takvom organizacijom rada tuženik je zapravo odredio tužiteljici da radi hitni prijem čime je tužiteljicu rasporedio na poslove za koje je u članku 55 KU propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. Tužiteljica kao zdravstveni radnik kod tuženika radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem te isključivo radi u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Ovom tužbom tužitelj potražuje razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji mu nije priznat i obračunat u postotku koji joj pripada odnosno predlaže da joj se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 17% obračuna dodatak od 23% temeljem članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Kako na temelju odredbe čl. 55. KU-a zdravstveni radnici koji rade na hitnom prijemu pacijenata gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, ostvaruju pravo na dodatak od 23% pa kako tužitelj radi na hitnom prijemu i s hitnim pacijentima, pri čemu kod tuženika nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, to ostvaruje i pravo na dodatak za rad u posebnim uvjetima u naprijed navedenom postotku od 23 %, Dakle, prema članku 55. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a radnicima će se osnovna plaća uvećati na radnom mjestu II.,III. i IV. vrste na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, za 23%. Prema tome, ostvareni su uvjeti za primjenu čl. 55. KU/18 prema kojem tužiteljica ima pravo na dodatak na plaću jer je zdravstveni radnik koji radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem. Ističe kako je čl. 55. KU/18 propisano pravo zdravstvenog radnika koji radi u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem na dodatak na plaću od 23% bez ograničenja vezanih za broj primljenih hitnih pacijenata, kao i bez ograničenja koliko od radnog vremena treba raditi na hitnom prijemu. U prilog tome idu i Zaključci Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji su obvezujući. Tako je Zaključkom broj 145. od dana 03.03.2015. godine na postavljeno pitanje: „Mogu li sestre/tehničari koji rade u stacionarnom dijelu Odjela obavljati i poslove hitnog psihijatrijskog prijema i ne dobiti dodatak od 20% odnosno mogu li uopće obavljati poslove hitnog psihijatrijskog prijema?“ odgovoreno da zdravstveni radnik koji obavlja hitni prijem gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Slično je navedeno u Zaključku broj 4. od dana 17.10.2018. godine u kojem se na pitanje: „Imaju li zdravstveni radnici koji rade na odjelu pedijatrije, a koji u sklopu svog posla obavljaju i hitnu pedijatrijsku ambulantu pravo na dodatak na plaću od 20%?“ navodi da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenta ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Na upit: „Zdravstveni radnici koji rade u Odjelu za psihijatriju u sklopu svog radnog vremena obavljaju i hitnu psihijatrijsku ambulantu te ostvaruju dodatak s osnove posebnih uvjeta rada od 19%. Imaju li pravo na dodatak od 23% (hitni prijem gdje nije ustrojen OHBP) s obzirom da u našoj ustanovi jest ustrojen OHBP, ali Hitna psihijatrijska ambulanta radi kao zasebna jedinica te se pacijenti primaju preko nje?“ Zajedničko povjerenstvo je u Zaključku broj 33 od dana 17.10.2018. godine odgovorilo da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenata ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 23%. Budući da je tuženik tužitelju po navedenoj osnovi pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično tome tužitelju je pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Stoga tužbenim zahtjevom u podnesku do 8.4.2026. zahtijeva da joj tuženik isplati iznos od 1.763,87 eura i parnični trošak, sve sa pripadajućim zateznim kamatama .

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva . Ističe prigovor zastare na sva potraživanja koja su u zastari u skladu sa Zakonom o radu. Predmetnom tužbom tužiteljica potražuje isplatu razlike plaće i naknade plaće za razdoblje od 12/2019 do 01/2025 temeljeći svoj zahtjev na tvrdnji da radi hitni prijem u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika te joj je prema članku 55. KU pripadalo uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. umjesto 17 %., slijedom čega joj umjesto utvrđenog i isplaćenog dodatka za posebne uvjete rada od 17%, pripada dodatak u visini od 23% sve sukladno odredbama čl. 55.st.2. Radna mjesta I., II., III. i IV. vrste , toč.2. (29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, dalje u tekstu: KUZZO). Tuženik ističe da se navodi tužiteljice iz tužbe u cijelosti netočni, promašeni i pravno neutemeljeni iz sljedećih razloga. Na 1. sjednici Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranje održane 7. siječnja 2014. godine povodom upita za tumačenje: a) Koji dodatak imaju pravo dobiti zdravstveni radnici (laboratorijski tehničari) koji rade u medicinsko-biokemijom laboratoriju bolnice

– je li to dodatak od 14% na koji imaju pravo zdravstveni radnici za rad s infektima, a ako nije molimo uputu koji dodatak trebamo dodijeliti. Zaključak broj 6: c) Laboratorijski tehničar koji radi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju bolnice ima pravo na uvećanje plaće zbog posebnih uvjeta rada od 14%. Nadalje, upućuje na Zaključak br. 45. s 10. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 3. ožujka 2014. godine: Pitanje: a) Koji dodatak na plaću pripada laboratorijskim djelatnicima (laboratorijski tehničari) koji rade u jedinici za hitnu medicinsko-biokemijsku dijagnostiku, koja obuhvaća određivanje svih hitnih laboratorijskih pretraga 24 sata dnevno? Zaključak broj 45: a) Povjerenstvo upućuje na Zaključak broj 6 točku c) s 1. sjednice Povjerenstva. Dakle, citiranom Zaključkom 6. Kao I Zaključkom 45. Dano je decidirano tumačenje pravilnog utvrđenja dodatka za posebne uvjete rada za laboratorijskog tehničara I to isključivo u visini od 14% (odnosno 17 % primjenjivo od 01.09.2019. godine) Nadalje, čl. 16. st.6. KUZZO-a propisano je: „Tumačenja povjerenstva obvezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora.“ Tužiteljica je zaposlena u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu Zdravstveno-laboratorijski tehničar. Čl.55) KUZZO-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Čl. 55. St.2. KUZZO-a propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima koji obavljaju poslove radnim mjestima i poslovima prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. I IV. Vrste, toč.5 i to među ostalim i za zdravstvenog radnika - - medicinska sestra - medicinski tehničar na bolničkim odjelima - dodatak za posebne uvjete 17%. Sukladno citiranim odredbama KUZZO-a kao i gore navedenim obveznim Zaključcima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora, tužiteljici je ispravno utvrđen i isplaćen dodatak za posebne uvjete u visini od 17%, posljedično čemu je tužiteljici pravilno obračunata kako plaća tako I naknada iste. Ističe da je tužiteljici plaća (svi elementi plaće) pravilno utvrđeno te isplaćivana u skladu sa rješenjima o plaći. Također, tužiteljica se nije tuženiku prije podnošenja tužbe obratila u zakonskom roku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj je utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17% niti je ulagala ikakve prigovore, slijedom čega tuženik iznosi prigovor prekluzije prava. Dodatno navodi da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužiteljici davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatnog rješenjima o plaći, a koja rješenja tužiteljica unatoč uputi o pravnom lijeku nije pobijala i koja su postala konačna. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Rasporede rada, Obračunske liste, Zaključke Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a, Obračun tuženika, izvod iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta, Opis poslova za radno mjesto zdravstveno-laboratorijski tehničar, sudsku praksu, saslušana je tužiteljica, te su uz suglasnost stranaka pročitani iskazi svjedoka EA, RA, JA i CA iz predmeta ovog suda Pr-40/2025 i PA iz predmeta ovog suda poslovni broj Pr- 40/2025.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

5. Na ročištu 9.4.2026. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustaju od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili zaključenje glavne rasprave pa je sud uz suglasnost stranaka odlučio da se dokazi neće više izvoditi i zaključio je glavnu raspravu.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće po osnovi dodatka za posebne uvjete rada (razlika između obračunatih i isplaćenih 17% te 23%) u razdoblju od prosinca 2019. do veljače 2024.

7. Iz navoda stranaka i isprava u spisu proizlazi da među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu zdravstveno -laboratorijski tehničar na odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika te da joj je isplaćivan dodatak za posebne uvjete rada od 17%.

8. Sporno je da li tužiteljica ima pravo na isplatu dodatka na plaću za posebne uvjete rada u visini od 23%.

9. Prema čl. 133. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17; dalje: ZR) propisano je da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. citiranog članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa. Budući da se u konkretnom slučaju radi o novčanom potraživanju radnika iz radnog odnosa, to ovaj sud smatra da tužiteljica nije bila dužna prije podnošenja ove tužbe obratiti se tuženiku sa zahtjevom za zaštitu prava. Stoga neosnovano tuženik ističe da u konkretnom slučaju nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe.

10. Najstarije potraživanja tužitelja odnosi se na prosinac 2020. koje je dospjelo 16. siječnja 2021. Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 18.1.2025., dakle unutar predviđenog zastarnog roka od pet godina iz odredbe čl. 139. ZR, pa je neosnovan tuženikov prigovor zastare.

11. Prema čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj: 29/18; dalje: KU) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Navedenim člankom propisan je popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak. U popisu pod točkom 2. određena su radna mjesta II, III i IV vrste te je određeno da pravo na dodatak na plaću ima zdravstveni radnik gdje hitni prijem nije ustrojen kao objedinjeni hitni bolnički prijem i to u iznosu od 20%.

12. Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 92/19, dalje: Dodatak II. KU) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnom mjestu, između ostalog, zdravstvenog radnika na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem pripada pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 23%,

13. Tužiteljica UA je izjavila da radi kao laborant-zdravstveni tehničar u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku. Problem je u tome što se rad u ovom laboratoriju drugačije vrednuje od onih koji rade u Hitnom objedinjenom prijemu iako i oni rade u sklopu istoga. Kada je počela raditi, dobivala je dodatak za posebne uvjete rada, a onda je isti ukinut, te iako radi danju i noću i na blagdane, taj dodatak ne dobiva. Radi na dvije lokacije prema rasporedu, a to nazivaju hitni 1 i hitni 2, te je hitni 1 u sklopu Hitnog objedinjenog prijema, a hitni 2 je u sklopu redovnog laboratorija. Prema potrebi izlazi iz laboratorija u ambulantu gdje vadi krv, a u ambulanti su hitni pacijenti.

14. Svjedokinja PA je izjavila da je kod tuženika radila od 2019. do prosinca 2023. kao laboratorijski tehničar u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretragu. S tužiteljicom je radila na istim poslovima. Ona je iz laboratorija izlazila radi uzimanja uzoraka krvi od hitnih pacijenata. Vadila je krv onkološkim pacijentima i djeci, te je odlazila vaditi krv u odjele reanimacijske sale. Postojao je rok od 60 minuta od trenutka zaprimanja uzoraka pa do izrade nalaza. Njihovi kolege koji na istom hitnom odjelu ne rade kao zdravstveno-laboratorijski tehničari rade sa istim pacijentima od kojih oni uzimaju krv i imaju predmetni dodatak na plaću. Jedan laboratorij se fizički nalazi unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, dok drugi laboratori j ne. Oba laboratorija su hitni laboratoriji. Oni su radili u oba laboratorija. Ti laboratoriji nisu dio Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Hitni pacijenti su svi pacijenti koji dolaze na hitnu i pacijenti za koje su njih sa odjela zvali vaditi krv. Oni su i te pacijente smatrali hitnima. Radili su i sa hitnim izolacijama, a radi se o pacijentima u prostorijama u koje su morali ulaziti odjeveni u zaštitnu odjeću. Radili su u smjenama od 12 sati, bilo dnevne, bilo noćne.

15. Svjedokinja EA, RA, JA i CA su izjavile da je Objedinjeni hitni bolnički prijam (dalje: OHBP) zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP-a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to jednoj većoj lokaciji unutar poliklinike i jednoj manjoj lokaciji unutar prostorija OHBP-a i te lokacije su u različitim zgradama. One su kao i tužiteljica radile na obje lokacije sukladno rasporedu rada. Na odjelu se rade poslovi većinom u laboratoriju i to analiza uzoraka svih vrsta, a povremeno se radi i vađenje krvi kod hitnih pacijenata. Vađenje krvi se ne odvija uvijek u istom broju po smjeni, nekada više a nekada manje, te se to radi na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smješten pacijent. Uzorkovanje i vađenje krvi radi se kod hitnih pacijenata kao što su na primjer onkološki bolesnici, hematološki te na primjer kod djece. Posao u vezi vađenja krvi mora odraditi unutar zadanog vremena od 1 sata.

16. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice i saslušanih svjedoka u dijelu u kojem su jasni i međusobno suglasni te je temeljem provedenog dokaznog postupka utvrdio da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove zdravstveno -laboratorijskog tehničara na Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Navedeni odjel pruža 24 -satnu uslugu na dvije lokacije, jedna lokacija nalazi se unutar poliklinike, a druga unutar prostorija Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP). OHBP i Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika su različite ustrojbene jedinice. Tužiteljica je sukladno rasporedu radila na obje lokacije te je uglavnom radila u laboratoriju i to analizu uzoraka svih vrsta, a povremeno je vadila krv hitnim pacijentima (onkološki bolesnici, hematološki bolesnici, djeca). Posao u vezi vađenja krvi trebao se odraditi unutar 60 minuta. Lokaciju u okviru OHBP-a kolokvijalno su zvali hitni 1, a lokaciju na poliklinici hitni 2. Sud nije prihvatio iskaz tužiteljice u dijelu da joj dodatak za posebne uvjete rada uopće nije isplaćen, budući je to u suprotnosti sa navodima tužiteljice u tužbi, ali i sa svim izvedenim dokazima.

17. Prema Opisu poslova za radno mjesto zdravstveno-laboratorijski tehničar, isti izvodi jednostavnije pretrage, uzima biološki materijal i radne otopine za analitički rad; obvezan je odgovorno, sadržajno i kvalitetno unositi podatke za potrebe medicinske dokumentacije te obračuna izvršenih zdravstvenih usluga u Bolnički informatički sustav te obavlja i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog iz djelokruga rada zdravstveno-laboratorijskog tehničara.

18. Iz svega navedenog proizlazi da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove zdravstveno-laboratorijskog tehničara Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, a koji poslovi, ni po Opisu poslova, niti po iskazima tužiteljice i saslušanih svjedoka, ne uključuju poslove hitnog prijema, već u bitnom uključuju poslove dijagnostike, odnosno obrade uzoraka u laboratoriju, kao i popratne aktivnosti u pogledu evidentiranja potrebnih podataka u sustav. Činjenica što tužiteljica povremeno vadi krv hitnim bolesnicima i istu obrađuje u laboratoriju u roku od 60 minuta (bilo na lokaciji OHBP-a, bilo u okviru odjela) ne upućuje na zaključak da tužiteljica radi na hitnom prijemu i da ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23%, a koje pravo sukladno čl. 55. KU-a pripada zdravstvenim radnicima koji neposredno rade na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem.

19. Također, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 1019/2025 od 10. veljače 2026. zauzeto je slijedeće pravno stajalište: „Zdravstveni radnici (laboratorijski tehničari) koji uz poslove na odjelu za medicinsku biokemiju, hematologiju i koagulaciju s citologijom obavljaju poslove u funkciji hitnog prijema ili ne rade puno radno vrijeme na hitnom prijemu (u bolnicama gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem) nemaju pravo na uvećani dodatak na plaću od 20% odnosno od 1. rujna 2019. 23%.“

20. Tužiteljica je podneskom od 8.4.2026. uredila tužbeni zahtjev tako da zahtijeva ukupni iznos od 1.763,87 eura bruto sa zateznim kamatama tekućim na pojedinačne mjesečne iznose od 16-og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, a koja visina je u skladu sa izračunom tuženika.

21. Međutim, po ocjeni ovog suda, budući da tužiteljica u utuženom razdoblju nije obavljala poslove hitnog prijema, istoj ne pripada pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 23% propisan čl. 55. KU-a pa je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

22. Kako je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu, to ista nema pravo na naknadu parničnog troška temeljem čl. 154. st 1. ZPP-a.

U Zagrebu, 23. travnja 2026.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužiteljice

2. Tuženiku

3. spis