Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču-Parenzo
Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo
Posl. br. R1-311/2024-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Sanji Oroz kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Metki Hrga, odvjetnici u Poreču, protiv protustranaka: 1. RČ, iz [adresa]. LČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, radi osnivanja nužnog prolaza, nakon provedenog postupka, 23. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I Odbija se prijedlog predlagatelja koji glasi:
"I. Osniva se služnost puta, staze i kolnika u širini od 3 (tri) metra preko poslužnih nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], u korist povlasne nekretnine na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], kuća, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] upisana u k. o. [katastarska općina] i to: 3. suvlasničkog dijela: 100/387 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 3) = 100/387 dijela nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu stan u dijelu prizemlja i potkrovlja zgrade, površine 100,34 m2, u Elaboratu etažnih dijelova zgrade oznake "C", a koji put će biti prikazan na skici mjerničnog vještaka te će činiti sastavni dio ovog rješenja.
II. Osniva se služnost vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, vodovodnih) na teret nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], kao poslužnih, a u korist nekretnine na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], kuća, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] upisana u k. o. [katastarska općina] i to: 3. suvlasničkog dijela: 100/387 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) = 100/387 dijela nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu stan u dijelu prizemlja i potkrovlja zgrade, površine 100,34 m2, u Elaboratu etažnih dijelova zgrade oznake "C", kao povlasne nekretnine, a koja služnost će biti prikazana na skici mjerničnog vještaka te će činiti sastavni dio ovog rješenja.
III. Predlagatelj je ovlašten u zemljišnoj knjizi, temeljem ovog rješenja i po njegovoj pravomoćnosti, ishoditi uknjižbu prava služnosti iz točke I. i II. ovog rješenja." II Dužan je predlagatelj protustrankama naknaditi trošak ovog postupka u iznosu 721,87 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 23. travnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023), u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev prostustranka za nadoknadu troška ovog postupka odbija.
III Odbija se zahtjev predlagatelja da mu protustranke naknade trošak ovog postupka.
Obrazloženje
1. Predlagatelj tvrdi je vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], kuća, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] upisana u k. o. [katastarska općina] i to: 3. suvlasničkog dijela: 100/387 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) = 100/387 dijela nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu stan u dijelu prizemlja i potkrovlja zgrade, površine 100,34 m2, u Elaboratu etažnih dijelova zgrade oznake "C", u cijelosti. Predmetni etažni dio E-3, čiji je vlasnik predlagatelj, da je samostalna kuća izgrađena na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok druga dva etažna dijela predmetne nekretnine, u naravi predstavljaju drugu kuću izgrađenu na istoj katastarskoj čestici. Protustranke da su suvlasnici nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Kao suvlasnici nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], da su upisani NČ, ĆČ i LČ, svaki u 1/3 dijela. NČ da je majka ĆČ i LČ koja je preminula 2016. godine, pa da su istu naslijedili ĆČ i LČ (djeca). ĆČ da je preminuo 2018. godine te je istoga naslijedila supruga RČ, koja je u ovom postupku imenovana kao protustranka uz LČ. S jugozapadne strane nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu protustranka da graniče s javnim putem oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina]. Nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu da je upisana kao: NJIVA PROLAZ. Nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] da se nalaze između nekretnine predlagatelja i javnog puta. Nekretnina označena kao k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], i to 3. suvlasnički dio: 100/387, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja, da nema nikakve putne veze/prometne komunikacije s javnim putom, budući da je preko nekretnina protustranaka jedini pristup nekretnine predlagatelja do javnog puta, a sve kako je to prikazano u tlocrtu prizemlja iz Plana posebnih dijelova zgrade za predmetnu nekretninu, u kojem je označeno „povijesni pristupni put vozila i pješaci”. Pristup javnom putu da je moguć isključivo preko nekretnina u suvlasništvu predloženika, i to po dužini nekretnina od sjevera prema jugu da bi se došlo do javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], kako je to prikazano na Izvodu iz katastarskog plana označeno žutom bojom. Ulazna vrata na građevini u vlasništvu predlagatelja sagrađenoj na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], da se nalaze na zapadnoj strani građevine. Preko nekretnina protustranka da je moguće i dopušteno osnovati služnost puta – pravo kolnika širine 3 metra, kako bi se s nekretnina predlagatelja došlo do javnog puta, a što da je na Izvodu iz katastarskog plana prikazano žutom bojom. Nekretnina predlagatelja da nije priključena na distribucijsku mrežu zbog čega da ne može ostvariti isporuku električne energije od strane dobavljača električne energije - trgovačkog društva HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektroistra Pula. Od postojećeg priključka HEP-a koji se nalazi u neposrednoj blizini, pa do nekretnine predlagatelja da nema izravne veze s dobavljačem električne energije već se mora proći preko nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Osim činjenice da predmetna nekretnina predlagatelja nema priključak za električnu energiju, ista da nema priključak za komunalnu infrastrukturu (vodopskrbni sustav i sustav odvodnje), kao ni plinovodne, toplovodne, telekomunikacijske i druge priključke, a koji su nužni za svako domaćinstvo i redovnu uporabu nekretnina. Obzirom da ne postoji izravna veza između nekretnine predlagatelja i nekretnine na kojoj se nalaze priključci, predlaže osnivanje služnosti vodova i drugih uređaja - električnih, kanalizacijskih i vodovodnih na teret nekretnina protustranka, s time da bi se ti vodovi postavili podzemno, po pravcu predloženog puta u skladu s tehničkim mogućnostima i uvjetima isporučitelja električne energije, kao i isporučitelja vodnih te komunalnih usluga. Kako bi predlagatelj mogao nesmetano koristiti nekretninu u svom vlasništvu te u potpunosti koristiti svoje vlasničke ovlasti da je potrebno osnovati nužni prolaz do javnog puta u korist povlasne nekretnine u vlasništvu predlagatelja, a na teret poslužnih nekretnina u suvlasništvu predloženika. Predlagatelju da je za redovno korištenje nekretnine i bolje gospodarsko iskorištavanje, nužno da sud osnuje pravo služnosti puta - kolnika preko nekretnina u suvlasništvu predloženika. Korist koja nastaje osnivanjem nužnog prolaza i služnosti vodova preko nekretnine u suvlasništvu predloženika, da nadmašuje eventualnu štetu koja nastaje za nekretnine u vlasništvu predloženika. Slijedom svega navedenog na temelju odredbi čl. 191. st. 1. i čl. 225. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlaže donošenje rješenja sadržaja citiranog u točki I izreke.
2. U odgovoru na prijedlog protustranke u cijelosti osporavaju sve navode iz istog, te ističu kako prije svega, predmetni prijedlog za osnivanje nužnog prolaza nije osnovan jer predlagatelj ima drugi pristup da dođe s javnog puta do svoje nekretnine na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], kuća, 3. suvlasnički dio: 100/387 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) i to preko nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu predlagatelja, i to s druge strane, preko nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] sve upisane u k. o. [katastarska općina]. Osnivanjem nužnog prolaza kako to predlaže predlagatelj da bi se trebao osnovati put dužine oko 30 metara i širine 3,00 metra čime da bi predmetni put zauzeo čak 90 m2 površine tj. više od polovice dvorišta protustranaka. Ističu da treba imati u vidu činjenicu da bi se predloženi put protezao na čak četiri nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] sve upisane u k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju ograđeno dvorište protustranaka. Takva služnost bila bi i više nego otegotna jer opterećuje čak četiri nekretnine protustranaka, a predlagatelj ima pristup sa sjeverne strane preko svoje nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], koja je u neposrednoj blizini obližnjeg javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (udaljenost je cca. 35 m). Dakle, dijelovi nekretnina u odnosu na koje predlagatelj predlaže osnivanje nužnog prolaza i služnosti vodova, u naravi da predstavlja dvorišni prostor protustranaka te se radi o dijelu nekretnina koji nije prikladan za prolaz vozilima. Predlagatelj da predlaže da se put proteže gotovo sredinom dvorišta u suvlasništvu protustranaka čime bi se dvorište faktički podijelilo na dva dijela, koja odvojena više nemaju funkciju ograđenog dvorišta. Takvim razdvajanjem da bi se narušila funkcionalnost i svrha dvorišta obzirom da bi se drugi dio dvorišta nalazio iza predloženog puta čime bi bio odsječen i onemogućen za nesmetano i potpuno korištenje. Osnivanjem predloženog nužnog prolaza i služnosti vodova dvorište protustranaka da bi se umanjilo čime da bi nesporno nastupa šteta na strani protustranaka koja je nerazmjerno veća od same koristi predlagatelja u slučaju osnivanja nužnog prolaza i služnosti vodovoda. Ističu da je predmetno dvorište ograđeno metalnom ogradom koja bi se u slučaju osnivanja nužnog prolaza i služnosti vodova morala uklanjati. Predlagatelj da zloupotrebljava institut osnivanja nužnog prolaza i služnosti vodova jer traži osnivanje puta preko četiri nekretnine u suvlasništvu protustranaka i to na način kojim bi se znatno smanjila tržišna vrijednost nekretnina protustranka, bez ikakvog pravnog razloga i bez ikakve pravne osnove. Takvo zadiranje u vlasnička prava protustranaka da bi bilo nesporno nerazmjerno i suprotno načelu zaštite prava vlasništva zajamčeno kako Ustavnom RH i nacionalnim propisima, tako i prvim Protokolom uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u čl. 1. U pogledu osnivanja nužnog prolaza da je propisano ograničenje kojim se sadržajno prati pravno stanovište u odnosu općenito na služnosti – dakle da se nužni prolaz ne može osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, dok se kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog. U svezi s tim protustranke se pozivaju na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Revd 3505/2021-2. Dalje, do nekretnine označene kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica]. suvlasnički dio: 100/387 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3), koji čini samostalnu uporabnu cjelinu stan u dijelu prizemlja i potkrovlja zgrade, površine 100,34 m2, u Elaboratu etažnih dijelova zgrade oznake “C“, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], da se dolazi preko nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Da je tome tako da govori činjenica da se na istočnom dijelu te jedinice nalaze vrata/prolaz prema nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], što da je vidljivo i na Tlocrtu prizemlja kojeg je predlagatelj dostavio uz prijedlog za osnivanje nužnog prolaza i služnosti vodova. Da je zapravo nejasno zašto bi predlagatelj smatrao da je jedini prikladan put do njegove nekretnine upravo predloženi pravac preko predmetnih nekretnina u suvlasništvu protustranaka kada predlagatelj ima slobodan, nesmetan i prohodan put s druge strane nekretnine. Jednostavnim uvidom u kopiju katastarskog plana da je razvidno da se s istočne i sjeverne strane nekretnine na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi neizgrađeno područje te se do nekretnine predlagatelja može doći sa sjeverne strane, a da ne kroz zbijeno ograđeno dvorište protustranaka. Dakle, osnivanjem nužnog prolaza i služnosti vodova preko nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], da se ne bi prolazilo preko ničijeg dvorišta čime bi nesporno nastupilo manje štete u odnosu na poslužnu nekretninu. Također, donedavno da se do stambene jedinice predlagatelja dolazilo i preko k. č. br. zgr. [katastarska čestica], kuća, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], stambene jedinice E-1 i E-2, ali da je pravni prednik predlagatelja zatvorio prolaz u prizemlju kako bi povećao stambenu površinu i time onemogućio daljnji prolaz do E-3. Nužni prolaz, prema definiciji iz članka 191. stavka 1. ZV-a, je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve veze ili nema prikladne putne veze s javnim putom, time da se, u smislu stavka 2. istog članka, na nužni prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnost puta, ako glede nužnog prolaza nije što posebno određeno. Osim toga, prema odredbi članka 224. stavka 1. ZV, nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Prema stavku 3. istog članka, sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se ona osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno; no nikad ne može osnovati prolaz u korist određene osobe, niti općeg dobra, dok je stavkom 4. istog članka propisano da će sud odlukom o osnivanju nužnog prolaza odrediti obvezu vlasniku nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja naknada ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati posebnom isplatom te naknade ako se stranke glede naknade nisu drugačije sporazumjele. Dakle, imajući na umu sadržaj i pravni domašaj citirane zakonske odredbe da je za zaključiti da se prijedlogom za otvaranje nužnog prolaza može udovoljiti ako su za to ispunjene sljedeće pretpostavke: - da do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne prometne veze s javnim putom; - da je korist od osnivanja nužnog prolaza za gospodarenje tom (povlasnom) nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini. U konkretnom slučaju da nisu ispunjene pretpostavke za osnivanje nužnog prolaza jer predlagatelj ima mogućnost dolaziti do nekretnine na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], kuća, 3. suvlasnički dio: 100/387 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3), upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] upisana u k. o. [katastarska općina] i sa drugih nekretnina koje u naravi predstavljaju javne puteve i livadu preko kojih se može slobodno prolaziti, a između ostalog radi se o putevima koji su se ranije i koristili kako bi se došlo do nekretnine u vlasništvu predlagatelja. Međutim, objektivno gledano osnivanjem nužnog prolaza preko nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica], u k. o. [katastarska općina] bila bi učinjena manja šteta (manje umanjenje vrijednosti), obzirom da ista nekretnina predstavlja livadu za razliku od slučaja kada bi se nužni prolaz osnovao preko četiri nekretnine protustranaka, što bi značilo da bi protustranke ostale bez svog dvorišnog prostora, privatnosti, dugogodišnjim voćkama i metalnom ogradom. Tvrde da nije životno i logično da predlagatelj traži osnivanje služnosti puta preko nekretnina protustranka kada se preko susjednih nekretnina tj. javnih puteva može doći do nekretnine predlagatelja i to bez ikakvih poteškoća. Takvi putevi da ujedno predstavljaju bolji i kraći put do nekretnine predlagatelja ali i eventualno lakše prohodan put zbog konfiguracije terena na nekretninama protustranaka. Stoga da se može zaključiti da postoji prikladnija prometna veze s javnim putem od one koju predlaže predlagatelj preko nekretnina protustranka. Ističu da se u pravomoćno okončanom sudskom postupku koji se je kod Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo, vodio pod posl.br. P- 349/2020, zemljišnoknjižni prednici predlagatelja, tražili su od suda utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti puta, za korist nekretnine katastarske oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina] ali ih je sud odbio s tim zahtjevom. Zaključno, predlagatelj ne može s uspjehom tražiti osnivanje služnosti vodova (električnih, vodovodnih, kanalizacijskih) jer nema dokaza da su pružatelji tih usluga predvidili da će se upravo po dvorištu protustranaka protezati trasa električnih vodova, vodovodnih cijevi i kanalizacijskih cijevi. Općepoznato da je da stranke ne mogu same birati kuda će biti trase vodova već to ovisi o konfiguraciji teretna, internim pravilima pružatelja usluga te prostornom planu pojedinog mjesta. U svakom slučaju, na dijelu na kojem se osnivaju služnosti vodova više ne bi postojala mogućnost gradnje, čime bi se vrijednost nekretnina protustranaka značajno smanjila. Stoga je i u tom dijelu prijedlog predlagatelja neosnovan. Slijedom svega navedenog i obrazloženog, prijedlog za osnivanje nužnog prolaza i služnosti vodova od dana 27. studenog 2024. godine da je u cijelosti neosnovan, pa predlažu nakon provedenog postupka odbiti prijedlog predlagatelja.
3. Na ročištu koje je održano dana 09. rujna 2025. protustranke navode kako je u predmetu koji se kod ovog suda vodio pod posl. br. Psp-61/2024 predlagatelj odbijen sa tužbenim zahtjevom kojim je tražio posjedovnu zaštitu na predmetnim nekretninama protustranaka, pa da je u tom postupku, između ostalog utvrđeno, da predlagatelj nije nikada prolazio preko predmetnih nekretnina, što navodi na zaključak da je do svoje nekretnine dolazio upravo po pravcu preko k.č., br. 1078/4, k. o. [katastarska općina] (i to preko k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]) i da se samim time radi o prikladnijem prolazu od onog preko nekretnina protustranaka. Predmetne nekretnine u vlasništvu protustranaka da u naravi predstavljaju dvorište i jedinstvenu zatvorenu cjelinu protustranaka na kojoj se u skladu sa sudskom praksom ne može osnovati služnost. Naime, riječ je o ograđenom dvorištu protustranaka i to je utvrđeno neposrednim u predmetu posl. br. Psp-61/2024. Predlagatelj osporava da bi nekretnine protustranaka preko kojih predlaže osnovati nužni prolaz predstavljale ograđeno dvorište.
4. U dokaznom postupku pročitano je: izvadci iz zemljišne knjige (str. 6-8, 31), prijepis posjedovnog lista (str. 9-10, 32-49), izvod iz katastarskog plana (str. 11, 14), tlocrt prizemlja (str. 12-13), presuda posl. br. 30 P-349/2020 od 28. travnja 2022. (str. 50-56), proveden je uviđaj na licu mjesta na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 79/8 zgr., 3188, 1093/3, 1173/3, 1173/2, 1179/1, sve k. o. [katastarska općina], te je provedeno geodetsko vještačenje po vještaku Eduardu Klimanu, dipl. ing. geod., stalnom sudskom vještaku mjernične struke, a saslušane su i stranke, odnosno predlagatelj i protustranka ad2 LČ.
5. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige (str. 6-8, 31) utvrđeno je da je predlagatelj suvlasnik nekretnine k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to 3. suvlasničkog dijela: 100/387 ETAŽNO VLASNIŠTVO E-3, koji dio čini samostalnu uporabnu cjelinu
– stan u dijelu prizemlja i potkrovlja zgrade površine 100,34 m2, u elaboratu etažnih dijelova oznake C, a da kao suvlasnici nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i zgr. 79/4, sve k. o. [katastarska općina] dolaze upisani ovdje protustranka ad2 LČ, te NČ i ĆČ, svaki u 1/3 dijela.
6. Uvidom u izvod iz katastarskog plana (str. 11, 14) utvrđeno je da nekretnina k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koje je predlagatelj suvlasnik, graniči s južne strane s k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Također je utvrđeno da se trasa puta koju predlaže predlagatelj odrediti kao nužni prolaz, proteže i preko k. č. br. [katastarska čestica], sve do asfaltirane ceste na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
7. Iz nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka, a koji sud nalazi potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke pa ga stoga prihvaća u cijelosti, utvrđeno je da su nekretnine preko kojih se predlaže osnovati nužni prolaz i to k. č. br. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] – u naravi ograđeno dvorište, a da se na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nalazi i obiteljska kuća, te je također utvrđeno da bi približna površina preko koje bi predmetni put imao prolaziti bila 88 m2. Neposrednim opažanjem na licu mjesta, uz sudjelovanje mjerničnog vještaka, utvrđeno je da se dakle s asfaltiranog puta u selu [adresa] (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), a po trasi koju predlaže predlagatelj za osnivanje nužnog prolaza, ulazi u ograđeno dvorište kroz metalna željezna vrata, pa zatim zelenom travnatom površinom do kamenog suhozida kojim je omeđena nekretnina u suvlasništvu predlagatelja k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to preko nekretnina kako je ranije navedeno k. č. br. [katastarska čestica], zgr. 79/4 i 1190/1, sve k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu protustranka. Također je neposrednim opažanjem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka utvrđeno da postoji i drugi pristupni put s javnog puta oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], do nekretnine u suvlasništvu predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina sa istočne strane graniči s nekretninom predlagatelja do koje predlaže osnovati nužni prolaz i taj put da se proteže preko k. č. br. [katastarska čestica], sve kako je prikazano plavom strelicom na izvodu iz katastarskog plana na str. 14 spisa. Predmetne nekretnine po tom pravcu da su oranice, a oranica k. č. br. [katastarska čestica], da je u jednom dijelu ograđena žičanom ogradom kako je to prikazano crvenom strelicom na izvodu iz katastarskog plana na str. 14 spisa.
8. Među strankama nije sporno da je etaža u vlasništvu predlagatelja (E-3) na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na istočnom dijelu predmetne nekretnine, a da se druge dvije etaže (E-1 i E-2) nalaze na zapadnom dijelu predmetne nekretnine. Da s te strane, zapadne, k. č. br. zgr. [katastarska čestica] graniči s javnim putom, utvrđeno je uvidom u skicu lica mjesta od 26. siječnja 2026. (str. 78) iz koje skice lica mjesta je također nedvojbeno utvrđeno da je predmetna nekretnina k. č. br. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište sa dva stambena objekta, koje dvorište se nalazi između ta dva stambena objekta. Tako proizlazi i iz tlocrta prizemlja (str. 12), na kojem je tlocrtu prizemlja rukom nadopisano povijesni pristupni put – vozila i pješaci, a iz iskaza predlagatelja, koji sud cijeni vrijednosno pozitivno, jer drugim u postupku provedenim dokazima nije doveden u pitanje, utvrđeno je da su mu njegovi pravni prednici od kojih je kupio svoju nekretninu njemu rekli da se tuda, trasom kojom predlaže osnovati nužni prolaz - pristupa do njegove nekretnine.
9. Neovisno o rečenom od strane pravnih prednika predlagatelja – predlagatelju, čitanjem presude posl. br. P-349/2020 od 28. travnja 2022. (str. 50-56) utvrđeno je da je tužitelj MČ (od kojeg je predlagatelj kupio svoju ovopredmetnu nekretninu) odbijen u odnosu na ovdje protustranke kao tuženice sa tužbenim zahtjevom na utvrđenje postojanja prava služnosti kolnika na teret nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i zgr. 79/4, sve k. o. [katastarska općina], kao poslužnih, a preko kojih nekretnina se i u ovom postupku predlaže osnovati nužni prolaz. Ta je presuda postala pravomoćna, što među strankama nije sporno.
10. Odredbom čl. 224. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV) propisano je da sud nužni prolaz ne može osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači; a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog.
11. Upravo i na tu odredbu zakona upiru protustranke, jer tvrde da se nužni prolaz ne može osnovati kroz ograđeno dvorište protustranaka. Također se protustranke pozivaju na to da bi osnivanje nužnog prolaza kako to predlaže predlagatelj bila više nego otegotna za protustranke, jer bi opterećivala čak četiri nekretnine protustranaka u okolnostima kada predlagatelj ima drugi, ranije opisani pristup do svoje nekretnine sa sjeverne strane, a čemu u prilog da govori i činjenica što kuća (etaža E-3) ima ulazna vrata i sa te strane, a kako je to prikazano na skici lica mjesta od 26. siječnja 2016. (str. 78). Osnivanjem nužnog prolaza kako to predlaže predlagatelj, da bi bilo zauzeto dvorište protustranaka u površini od oko 90 m2, i istim bi se ograđeno dvorište uz kuću protustranka podijelilo na dva dijela, a tako je utvrđeno i mjerničnim vještačenjem.
12. Dalje, odredbom čl. 224. st. 1. ZV propisano je da se nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovati svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno; no nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist određene osobe, niti općega dobra (čl. 224. st. 3. ZV).
12. Dakle, pretpostavke za osnivanje nužnog prolaza u korist određene nekretnine su: 1. da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem, 2. da je korist od nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, uz dakako ograničenja koja su ranije navedena.
13. Iz provedenih dokaza u postupku je utvrđeno da do predlagateljeve nekretnine postoji i druga prikladna putna veza s javnim putem kako je to označeno plavom strelicom na izvodu iz katastarskog plana (str. 14), jer su predmetne nekretnine oranice i ne predstavljaju ograđeno dvorište, a žičana ograda na oranici k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] postoji tek u dijelu i stav je suda s obzirom na sve utvrđeno u ovom postupku da je u konkretnom slučaju primjenjiva ranije navedena odredba čl. 224. st. 2. ZV da se nužni prolaz osnuje preko tog dijela/tom trasom jer za to postoji osobito opravdan razlog, a taj je da drugog prikladnog puta do nekretnine predlagatelja nema, jer je ovopredmetni predloženi put ograđeno dvorište protustranaka.
14. Slijedom navedenog ne postoje pretpostavke za osnivanje zatraženog nužnog prolaza kako to predlaže predlagatelj, te je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.
15. Dalje, isto tako je odredbom čl. 225. st. 1. ZV-a propisano da će služnost vodova ili drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, elektroničkih komunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini kao poslužnoj osnovati svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva služnost vodova ili drugih uređaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Na nužno osnivanje služnosti vodova ili drugih uređaja iz stavka 1. čl. 225. ZV, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o nužnim prolazima (st. 2.) – pa je slijedom svega navedenog i u tom dijelu prijedlog predlagatelja neosnovan, a posebno se na ovo odnosi činjenica da nekretnina k. č. br. zgr. [katastarska čestica], u svom zapadnom dijelu granični s javnim putem, te da zapravo predlagatelj u postupku nije dokazao da do njegove nekretnine nema nikakve, odnosno da nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima, osim trasom kako predlaže preko nekretnina protustranaka.
16. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) kojom je propisano da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja (st. 1.), a u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, da će sud o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti (st. 2). Nastavno na ovo, na temelju odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP), protustrankama su priznati troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023, dalje: Tarifa) i to za zastupanje po punomoćniku odvjetniku za: sastav odgovora na prijedlog 25 bodova (tbr. 16/3 Tarife), sastav podneska od 23. veljače 2026. 12,5 bodova (tbr. 16/4 Tarife), zastupanja na ročištima 27. studenog 2025., 09. rujna 2025. i 21. travnja 2026. ukupno 225 bodova (tbr. 17 Tarife), odnosno ukupno 262,5 bodova, što preračunato u novčani iznos iznosi 525,00 eura, sve uvećano za 52,50 eura (tbr. 40/1 Tarife), što iznosi 577,50 eura, a uvećano za PDV u iznosu 144,37 eura (tbr. 46 Tarife), sveukupno 721,87 eura.
16.2. Protustrankama nije priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosima koji premašuju one predviđene Tarifom.
17. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Poreču, 23. travnja 2026.
S u d a c:
Sanja Oroz
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. predlagatelj p.p.,
2. protustranke p.p.
