REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-15167/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E K R Š A J N I N A L O G
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Drine Roščić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih PEKARA ALBERT j.d.o.o. i DE zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. Zakona o informiranju potrošača o hrani (Narodne novine: 56/13, 14/14, 56/16, 32/19, dalje u tekstu: Zakona o informiranju potrošača o hrani) i dr., po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, (dalje: Državni inspektorat) KLASA: 320-02/25-09/149, URBROJ: 443-02-03-04-25-15 od 10. listopada 2025., na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon) dana 23. travnja 2026. izdaje
p r e k r š a j n i n a l o g
prvookrivljenik: PEKARA ALBERT j.d.o.o. za proizvode i usluge, OIB: 35614283536, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno kažnjavan
drugookrivljena: DE, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći D, rođena **.**.1971. u, [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavana
k r i v i s u
1) što su, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, dana 24. siječnja 2025. i 6. svibnja 2025. u prodajnom mjestu na adresi sjedišta prvookrivljenika [adresa] u [adresa], u više navrata protivno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 označavali te navodili sastojke i druge podatke o pekarskim proizvodima pa tako:
- kod proizvoda "Piroška višnja" nisu naveli naziv hrane koji je kao obvezan podatak propisan člankom 9. stavkom 1. točkom a) Uredbe (EU) br. 1169/2011, a koji treba biti takav da iz istog potrošač dobije jasnu informaciju o kakvom se proizvodu radi odnosno u ovom slučaju "Proizvod od lisnatog tijesta s nadjevom od višanja"
- kod proizvoda "Crna peka" koristili naziv "Pšenični bijeli kruh" koji nije ispravan odnosno nije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 gdje je propisano da naziv mora biti propisani, uobičajeni ili opisni, u svakom slučaju takav da potrošač može spoznati pravu prirodu proizvoda, jer iz navedenoga naziva potrošači ne dobivaju jasnu informaciju o kakvom se proizvodu radi budući da u nazivu nije navedena informacija o dodatku mljevene pržene raži koja je bitna za karakterizaciju proizvoda
- kod svih kontroliranih proizvoda u popisu sastojaka brašno nije označeno svojim propisanim nazivom "Pšenično bijelo brašno tip 550" ili "Pšenično bijelo brašno tip 400" kod proizvoda "Burek sir (svježi sir)" sir nije označen propisanim nazivom "svježi sir" kod proizvoda "Crna peka" crna boja nije označena opisnim nazivom "mljevena pržena raž", a u skladu s odredbama članka 18. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011, gdje je propisano da se sastojci navode svojim specifičnim nazivima
- kod proizvoda "Piroška višnja" nisu naveli količinu sastojka nadjeva od višanja koji se koristi u proizvodnji, a koji je gotov proizvod koji uz plod višnje sadrži i druge sastojke, te kod proizvoda "Crna peka" nije označena količina crne boje odnosno mljevene pržene raži, a ista je prema članku 9. stavku 1. točki d) Uredbe propisana kao obavezna informacija jer je upravo količina korištenog nadjeva te mljevene pržene raži bitna za karakterizaciju proizvoda i razlikovanje od drugih sličnih proizvoda na tržištu
- kod složenih sastojaka "margarina" i "poboljšivača" nisu naveli njihove sastojke, a u skladu s odredbama članka 18. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1169/2011 i s njime povezanim Prilogom VII. Dio E gdje je propisano da se iza naziva složenog sastojka navodi popis njegovih sastojaka
- kod svih proizvoda ispred popisa sastojaka koristili izraz "sastav" umjesto izraza koji se sastoji ili koji uključuje riječ "sastojci" što je propisano člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011
- kod proizvoda Crna peka navedeni trgovački naziv "Crna peka" je zbunjujući za potrošače i u suprotnosti je s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011 gdje je propisano da informacije o hrani moraju biti točne, jasne i lako razumljive jer ih upućuje da se radi o crnom krugu budući da je Pravilnikom o žitaricama i proizvodima od žitarica definiran "pšenični crni kruh" od pšeničnog crnog brašna i stoga potrošači riječ "crna" povezuju s istim
- sastojak koji uzrokuje alergije ili intolerancije "brašno" nisu označili sukladno članku 21. stavku 1. točka (a) Uredbe (EU) br. 1169/2011 jer nije jasno upućeno na pšenicu (pšenično bijelo brašno tip 550 ili pšenično bijelo brašno tip 400 pri čemu pšenica treba biti naglašena) što je kao obvezno propisano navedenim člankom 21. stavkom 1. točkom (a) te sastojci koji uzrokuju alergije ili intolerancije ("sir", "jaja") nisu istaknuti uporabom vrste pisma koje se jasno razlikuje od vrste pisma kojim je pisan ostatak popisa sastojaka što je također kao obvezno propisano člankom 21. stavkom 1. točkom "b)
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, u više navrata nisu navodili naziv hrane što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, koristili naziv hrane koji nije sukladan članku 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nisu popis sastojaka naveli sukladno članku 18. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nisu naveli količinu određenih sastojaka ili kategorije sastojaka, što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, koristili istoznačnice umjesto izraza točno propisanih Uredbom (EU) br. 1169/2011. i njezinim provedbenim uredbama; podatke o određenim tvarima ili proizvodima koji uzrokuju alergije ili intolerancije nisu naveli sukladno članku 21. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 te navodili informacije o hrani koje nisu u skladu s praksom poštenog informiranja, što je protivno članku 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011; a koje radnje s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu,
2) što, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, dana 9. svibnja 2025. u [adresa], na pisano traženje inspektora iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 6. svibnja 2025. u roku od tri dana nisu dostavili podatak o količini ulja za proizvod burek, budući da isto nije navedeno u normativu,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljena kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, na pisano traženje inspektora nisu dostavili podatke, obavijesti i materijale (članak 64.),
čime su djelom pod točkom 1) počinili produljeni prekršaj opisan u članku 7. stavku 2., članku 9. stavku 1. točki a) i d), članku 17., članku 18. stavku 1., 2. i 4. te članku 21. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 u vezi s člankom 39. stavkom 3. Prekršajnog zakona, a kažnjiv po članku 10. stavku 1. podstavku 2. i stavku 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani; te djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 64. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj: 115/18 i 117/21), kažnjiv po članku 127. stavku 1. podstavku 3. i stavku 2. istog Zakona
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.800,00 (tisuću osamsto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 1.800,00 (tisuću osamsto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.600,00 (tri tisuće šesto) EURA
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljenoj se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
DRUGOOKRIVLJENOJ UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.200,00 (tisuću dvjesto) EURA
Na temelju članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti navedene novčane kazne u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, prema uplatnici priloženoj uz prekršajni nalog.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčane kazne smatrat će se u cjelini plaćenim ako okrivljenici plate dvije trećine istih u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga.
Na temelju članka 139. stavka 3. i članka 138. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od po 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga. Troškovi postupka se uplaćuju u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, prema uplatnici priloženoj uz prekršajni nalog.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat, Područni ured Split podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 10. listopada 2025. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona ovaj sud izdao je prekršajni nalog, budući da su ispunjeni uvjeti iz članka 230. istoga Zakona. Naime, optužni prijedlog podnio je ovlašteni tužitelj, a prekršaji su utvrđeni na temelju neposrednih utvrđenja službene osobe koja je o tome sačinila zapisnik o inspekcijskom nadzoru, kao i više materijalnih dokaza u vidu odgovarajućih pisanih oznaka proizvoda s naznačenim sastojcima i druge poslovne dokumentacije.
3. Upravo citirana vjerodostojna dokumentacija služi kao osnova za izdavanje prekršajnog naloga kojim su okrivljenici proglašeni krivima zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci. Ističe se kako je ovaj sud protupravne radnje kojima se ostvaruju obilježja prekršaja iz Zakona o informiranju potrošača o hrani tretirao kao produljeni prekršaj u smislu članka 39. stavka 3. Prekršajnog zakona, a s obzirom na njihovu vremensku i prostornu povezanost te druge okolnosti što ih povezuje u jedinstvenu cjelinu. Pritom je sud ukupno inkriminirano postupanje okrivljenika pravno označio kao prekršaj iz članka 10. Zakona o informiranju potrošača o hrani, jer je u pitanju najteži od spomenutih istovrsnih prekršaja.
4. Okrivljenici su kažnjeni ublaženim novčanim kaznama na temelju članka 37. Prekršajnog zakona, a polazeći od njihovog stupnja krivnje i ukupne kriminalne količine u konkretnom slučaju, u smislu da je riječ o manjim propustima koji prema prikupljenim podacima nisu doveli do štetnih posljedica. Uvažavajući sve navedene okolnosti, Sud smatra kako će se ovako izrečenom kaznom adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja, tako i s aspekta specijalne i generalne prevencije.
5. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
6. Budući da su okrivljenici proglašeni krivima, na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezni su naknaditi troškove postupka, koji sukladno članku 138. stavku 2. točki 3. istoga Zakona predstavljaju paušalnu svotu određenu u okvirima iz posebnog propisa, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 23. travnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog prekršajnog naloga okrivljenici imaju pravo prigovora nadležnom Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u roku od 8 dana od dana primitka naloga.
Postupajući po prigovoru, Sud nije vezan zabranom iz članka 202. stavka 4. Prekršajnog zakona pa okrivljenici mogu biti i strože kažnjeni, s obzirom na to da je samo za prekršaj iz članka 10. Zakona o informiranju potrošača o hrani za pravnu osobu propisana novčana kazna u iznosu do 13.272,28 eura, a za odgovornu do 2.654,46 eura.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
