REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-626/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CN, rođ. C iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Anto Pecirep, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske-Ministarstvo obrane, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Split, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-254/2024-3 od 24. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sp litu poslovni broj Pr- 370/2020 od 23. prosinca 2020., na sjednici održanoj 23. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tuženice se odbija.
Obrazloženje
1.1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-254/2024-3 od 24. listopada 2024., u dijelu kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-370/2020 od 23. prosinca 2020. s time da je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila tri pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, koja glase:
„1. Je li pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 375. st. 1. ZPP-a, ako drugostupanjska odluka ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja? 2. Predstavlja li zahtijevanje viših iznosa neisplaćenih dodataka na plaću tijekom postupka, povećanje tužbenog zahtjeva i time preinaku tužbe u smislu relevantnih odredbi Zakona o parničnom postupku?
3. Je li za ocjenu prigovora zastare u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva pravno relevantan trenutak podnošenja tužbe ili trenutak preinake tužbe isticanjem povećanog tužbenog zahtjeva?“.
1.2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica tvrdi da su ispunjeni zakonski preduvjeti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), navodeći da je riječ o pravnim pitanjima koja su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni s obzirom na to da je o navedenim pitanjima Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje , ali odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda.
2. Tužiteljica je odgovorila na prijedlog osporavajući istaknute navode tuženice, predlažući njen prijedlog odbaciti kao nedopušten, podredno kao neosnovan.
3. U odnosu na prvo postavljeno pravno pitanje tuženica ukazuje na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-779/2021-2 od 21. rujna 2021. i Rev-x-1174/11-2 od 11. srpnja 2012. u kojim je revizijski sud izrazio shvaćanje prema kojemu je pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 375. st. 1. ZPP-a, ukoliko drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značaja. Međutim, u predmetnom postupku odgovoreno je na žalbene navode odlučnog značaja. U pogledu drugog i trećeg pitanja tuženica problematizira preinaku tužbenog zahtjeva i istaknuti prigovor zastare (na što se odnosi i prvo postavljeno pitanje, a sva tri pitanja odnose se na izraženo pravno stajališta da je neosnovan prigovor zastare utuženog potraživanja da je zastara prekinuta podnošenjem tužbe). U konkretnom slučaju, tužiteljica je već na početku parničnog postupka, nakon podnošenja tužbe, podneskom od 1. lipnja 2009., uz postojeći kondemnatorni zahtjev, istaknula i dodatni manifestacijski zahtjev čime je tužba postala stupnjevita na način da je kondemnatorni zahtjev postao uvjetovan ispunjenjem manifestacijskog zahtjeva, odnosno tek nakon ispunjenja manifestacijskog zahtjeva bilo je moguće postaviti određen kondemnatorni zahtjev, sve u smislu odredbe čl. 186.b st. 3. u svezi s čl. 325.a st. 1. ZPP-a. U istom pravcu je i stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u rješenju broj Rev-589/2021 od 11. listopada 2022., prema kojem je stupnjevita tužba izuzetak od pravila da tužbeni zahtjev mora biti određen već u tužbi (čl. 186. st. 1. ZPP -a). Njome se omogućuje utuženje tražbina čija visina, količina ili neki drugi sadržaj tužitelju nisu sasvim poznati, zbog toga što mu te podatke tuženik, kojem su ti podaci poznati ili dostupni, odbija priopćiti ili mu uskraćuje uvid u njih. Tužbeni zahtjev stupnjevite tužbe je slojevit, ostvaruje se u dva stupnja: u vidu tzv. manifestacijskog zahtjeva za polaganje računa ili davanje pregleda određene imovine i u vidu određenog zahtjeva za ispunjenje dugovane činidbe. Prilikom postupanja po stupnjevitoj tužbe manifestacijski zahtjev treba biti određen, a tužitelj će konačni i određeni kondemnatorni zahtjev postaviti nakon što tijekom postupka tuženik položi račun, provede se potrebno vještačenje ili nakon što tužitelj na drugi način prikupi potrebne podatke. Istovjetno stajalište o neosnovanosti prigovora zastare, kada je postavljena tzv. stupnjevita tužba, sukladno čl. 186.b ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske je izrazio u više svojih rješenja kao što su Revr-753/09 od 17. studenoga 2009., Rev-4419/2019 od 7. srpnja 2020. itd. U odnosu na drugo i treće pravno pitanje tuženica se poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-1460/13-2 od 24. siječnja 2017. i Revr-1454/10-2 od 8. prosinca 2010. izražavajući stajalište da povećanje zahtjeva za isplatu razlike plaće ili otpremnine, bilo da se povećanje sastoji u zahtijevanju većeg iznosa s tih osnova za isto razdoblje ili se zahtijeva isplata za drugo razdoblje, predstavlja preinaku tužbe, a ne tek usklađivanje tužbenog zahtjeva te da se u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva pitanje zastare ocjenjuje samostalno, tako da je za dio tražbine na koji se odnosi preinačenje tužbe za ocjenu pitanja zastare bitan dan preinake tužbe. Za ocjenu navedenog zaključka suda, potrebno je ukazati da je na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/24) održanoj 27. svibnja 2024. zauzeto pravno shvaćanje: „U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.“. Navedeno pravno stajalište izraženo je u brojnim odlukama ovog suda (primjerice Rev-800/2022 od 9. rujna 2025. i dr.). Navedenim shvaćanjem ujedno je i odgovoreno na postavljena pravna pitanja zbog kojeg je u ovom predmetu podnesen prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Slijedom navedenog, a kako je u ovoj pravnoj stvari (koja je pokrenuta po stupnjevitoj tužbi iz odredbe čl. 186.b ZPP-a), došlo do preinake tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove koja je moguća i dopuštena, shvaćanje drugostupanjskog suda je u skladu s recentnim i ranije navedenim shvaćanjem ovoga suda.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP -a, ovaj sud je ocijenio da pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnog shvaćanja zauzetog u odluci ovog suda poslovni broj Rev- 800/2022 od 9. rujna 2025., a ne radi se o pravnim pitanjima u pogledu kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu.
6. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP -a, riješeno je kao izreci ovog rješenja.
Zagreb, 23. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
