REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-578/2021-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Vanesi Brizić Bahun, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov, u pravnoj stvari tužitelja LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Grahovcu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grahovac, Horvat, Žaper d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ivani Radeljak, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. ožujka 2026., u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja Marka Szabo, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Grahovac, Horvat, Žaper d.o.o. u Zagrebu i punomoćnice tuženika, 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ŽG isplatiti tužitelju LG iznos od 2.654,46 eura (slovima: dvije tisuće šesto pedeset četiri eura i četrdeset šest centi) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ŽG naknaditi tužitelju LG trošak parničnog postupka u iznosu 2.324,50 eura (slovima: dvije tisuće tristodvadeset četiri eura i pedeset centi) sa zateznim kamatama koje teku od 23. travnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je tuženik točno neutvrđenog dana u Zagrebu, odgovarajući na pitanja novinara Sportskih Novosti JG za članak koji je objavljen u pisanom izdanju Sportskih Novosti dana 22.veljače 2017.g. pod nazivom „Bezakonje u Španskom“, za tužitelja putem tiska iznio sljedeće neistinite činjenične tvrdnje: „to je tzv. opozicija, druga struja, koja na bilo koji način želi ući u klub. Kad kažem na bilo koji način, onda mislim na razne prijetnje, napade, zasjede itd…,te na daljnji upit novinara JG tko su ljudi koji mu prijete izjavio je „to vam je skupina ljudi koji imaju zajednički cilj. Radi se o LG, GG, IG, ZG, DG i VG“. Također, na daljnji upit novinara UG što se tuženiku toliko zamjera da se ovako navedeni ponašaju prema njemu tuženik je izjavio „oni jednostavno žele prijetnjama, izazivanjem nereda, širenjem glasina na štetu kluba, te drugim metodama pritisaka, stvoriti preduvjete za netransparentno preuzimanje kluba radi stjecanja nepripadajuće imovinske koristi“. Tužitelj nadalje ističe da je tuženik novinaru izjavio "…štoviše ukrali su registar članova i njega zlouporabili…Nadam se da će svemu doći kraj, naravno na dobrobit kluba, jer zbilja je teško živjeti kad stalno moraš razmišljati hoće li netko nauditi tebi, tvojoj obitelji. U konačnici treba opet kazati, njihovi ciljevi nisu pomoći klubu, već ući u njega radi osobnih interesa ,a pritom ne biraju sredstva, otuđuju dokumentaciju, zlouporabljuju položaj (LG), služe se kriminalnim metodama, ali sve u životu dođe na svoje“. Navedeno je postalo pristupačno većem broju osoba. Klevete iznesene od strane tuženika u tiskovini Sportske Novosti teško su naštetili ugledu tužitelja kako u profesionalnom tako i u privatnom životu, s obzirom da se radi o tiskovini sa znatnom nakladom, a u kojoj su prenesene tvrdnje potpuno suprotne osobi i životu tužitelja. Tužitelj nadalje navodi da je u kaznenom postupku pravomoćnom presudom utvrđena krivnja tuženika za kazneno djelo klevete. Slijedom navedenog, tužitelj smatra da mu s osnova povrede prava osobnosti prouzrokovanih navedenim štetnim događajem pripada novčana naknada u visini od 2.654,46 eura sa zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe, dakle, 4. ožujka 2021. do isplate, kao i da se naloži tuženiku da mu naknadi trošak parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer da je tužitelj sukladno Zakonu o medijima bio dužan eventualnu naknadu štete potraživati od nakladnika. Ističe da tuženik predmetni članak nije autorizirao te da je tužitelj bio dužan prije podnošenja tužbe podnijeti zahtjev za ispravkom informacije i isprikom nakladnika. Nadalje, tuženik ističe prigovor zastare pozivajući se na trogodišnji zastarni rok koji teče od saznanja za štetu i osobu koja je štetu učinila. Tuženik čini nespornim postojanje pravomoćne presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K-567/2017 od 30. rujna 2019., međutim napominje da tužitelj u predmetnom kaznenom postupku nije postavio imovinskopravni zahtjev. Također navodi da se pravomoćna presuda odnosi na pisano izdanje Sportskih novosti od 22. veljače 2017. dok se tužitelj u tužbi poziva na članak objavljen 22. veljače 2017. na Internet portalu Jutarnjeg lista koji nije obuhvaćen ranije navedenom presudom. Ističe da tekst online izdanja nije niti identičan tekstu tiskanog izdanja. Ujedno prigovara da tužitelj tijekom postupka nije dokazao pretpostavke za naknadu štete, odnosno, postojanje štetnika, oštećenika, štetne radnje štetnika, štetu, uzročnu vezu i protupravnost. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. U tijeku postupka sud je pročitao članak "Bezakonje u čuvenom zagrebačkom kvartu" (list 5-10 spisa), presudu i rješenje Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj: Kž-528/2019-3 od 8. travnja 2020. (list 11-17 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K-567/2017-49 od 30. rujna 2019. (list 19-21 spisa), članak u Sportskim novostima "Bezakonje u Španskom" (list 24 i 48 spisa),

dopis Hanza media d.o.o. (list 75 spisa), djelomični povijesni izvadak iz sudskog registra (list 76-80 spisa), iskaz tužitelja (list 81-83 spisa), iskaz tuženika (list 83-86 spisa), presudu Županijskog suda u Splitu, poslovni broj: Gž-3535/2016-2 od 29. svibnja 2017. (list 98-101 spisa), iskaz svjedoka RG (list 120-121 spisa), iskaz svjedoka OG (list 121-122 spisa), iskaz svjedoka KG (list 122-123 spisa), iskaz svjedoka JG (list 147-151 spisa) te je izvršio uvid u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K-567/17 koji se nalazi u priklopu.

4. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8 ZPP-a (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) sud je utvrdio tužbeni zahtjev u cijelosti osnovanim.

5. Među strankama nije sporno da je tuženik pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K-567/2017-49 od 30. rujna 2019. proglašen krivim za kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevete počinjeno na štetu ovdje tužitelja.

6. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, pasivna legitimacija te je li nastupila zastara tužiteljeva potraživanja.

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 2.654,46 eura s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti nastale uslijed štetnog događaja u kojem je tuženik putem tiska iznio neistinite tvrdnje o tužitelju i time povrijedio ugled i čast tužitelja.

8. Čitanjem pravomoćne presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj: K-567/2017-49 od 30. rujna 2019. sud je utvrdio da je tuženik proglašen krivim za kazneno djelo klevete jer da je "točno neutvrđenog dana u Zagrebu, odgovarajući na pitanja novinara Sportskih Novosti JG za članak koji je objavljen u pisanom izdanju Sportskih Novosti dana 22.veljače.2017.g. pod nazivom „Bezakonje u Španskom“, za LG putem tiska, a znajući da nisu istinite, iznio slijedeće neistinite činjenične tvrdnje: „to je tzv. opozicija, druga struja, koja na bilo koji način želi ući u klub. Kad kažem na bilo koji način,onda mislim na razne prijetnje, napade, zasjede itd…,te na daljnji upit novinara JG tko su ljudi koji vam prijete izjavio „to vam je skupina ljudi koji imaju zajednički cilj. Radi se o LG, GG, IG, ZG, DG i VG“, te na daljnji upit novinara UG što vam se toliko zamjera da se ovako navedeni ponašaju prema vama „oni jednostavno žele prijetnjama, izazivanjem nereda, širenjem glasina na štetu kluba, te drugim metodama pritisaka, stvoriti preduvjete za netransparentno preuzimanje kluba radi stjecanja nepripadajuće imovinske koristi“ te na upit novinara JG kad će toj agoniji doći kraj izjavio: “iskreno ne znam. Mislim da će se ova borba voditi još neko vrijeme, kakva god bila odluka za skupštinu iz te 2015.godine, netko će uložiti žalbu, ili oni ili ja, a uvjeravam sve da je tada bilo sve po zakonu. Oni tvrde da nisu bili svi članovi na toj skupštini, što nije istina, jer ne možete biti članom ako niste platili članarinu. Štoviše ukrali su registar članova i njega zlouporabili…Nadam se da će svemu doći kraj, naravno na dobrobit kluba, jer zbilja je teško živjeti kad stalno moraš razmišljati hoće li netko nauditi tebi, tvojoj obitelji. U konačnici treba opet kazati, njihovi ciljevi nisu pomoći klubu, već ući u njega radi osobnih interesa, a pritom ne biraju sredstva, otuđuju dokumentaciju, zlouporabljuju položaj (LG), služe se kriminalnim metodama, ali sve u životu dođe na svoje", a koje tvrdnje mogu štetiti časti i ugledu tužitelja te su postale pristupačne većem broju osoba.

9. Slijedom navedenog, sud je sukladno članku 12. stavku 3. ZPP-a u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

10. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije valja navesti da je člankom 21. stavkom 1. Zakona o medijima (Narodne novine, broj: 59/2004, 84/2011 i 81/2013, dalje ZM) propisano da nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

11. Međutim, ukazuje se tuženiku da osnova tužbenog zahtjeva proizlazi iz pravomoćne sudske odluke donesene u kaznenom postupku protiv ovdje tuženika, a kojom presudom je utvrđena krivnja tuženika za iznošenje neistinitih činjeničnih navoda, stoga tuženik odgovara prema odredbi članka 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/2008, 125/2011 i 78/2015, dalje ZOO) koji članak propisuje tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

12. Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13. Odgovornost za štetu je obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani koja je ovlaštena zahtijevati takav popravak. Za nastanak takvog obveznopravnog odnosa potrebno je ispunjenje određenih pretpostavki i to je potrebno postojanje subjekata obveznog odnosa, odgovornosti za štetu, štetne radnje, štete, uzročne veze između štetne radnje i štete te protupravnosti štetne radnje.

14. S obzirom da je krivnja tuženika utvrđena u kaznenom postupku pravomoćnom sudskom odlukom, za koju presudu je ovaj sud vezan sukladno članku 12. stavku 3. ZPP-a, tijekom ovog parničnog postupka nije bilo mjesta dokazivanju krivnje već je tužitelj bio dužan dokazati preostale pretpostavke odgovornosti za štetu, odnosno je li tužitelju zbog iznošenja neistinitih činjeničnih tvrdnji povrijeđena čast i ugled, a posljedično ima li tužitelj pravo na naknadu neimovinske štete.

15. U odnosu na istaknuti prigovor zastare valja navesti da se u konkretnoj pravnoj stvari primjenjuje članak 231. stavak 1. i 2. ZOO-a koji propisuje kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona. Prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete.

16. Člankom 81. stavkom 1. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 144/2012, 125/2011, 56/2015, 61/2015, 101/2017, dalje: KZ) propisano je da kazneni progon zastarijeva za 6 godina za ostala kaznena djela, odnosno za ona kaznena djela za koja je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora u trajanju kraćem od godine dana. S obzirom da je sukladno članku 149. KZ-a za kazneno djelo klevete predviđena novčana kazna, utvrđeno je da zastara kaznenog progona zastarijeva za šest godina, a posljedično čemu zahtjev za naknadu štete zastarijeva protekom vremena određenog za zastaru kaznenog progona.

17. Budući da je štetni događaj nastao objavom neistinitih navoda u pisanom izdanju Sportskih Novosti 22. veljače 2017., a da je tužba radi naknade štete podnesena 4. ožujka 2021. utvrđeno je da nije nastupila zastara te je prigovor tuženika odbijen kao neosnovan.

18. Netočan je navod da je tužitelj zbog nepodnošenja imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku izgubio pravo potraživanja naknade štete u parničnom postupku. Tužitelj je imao pravo, a ne obvezu, u kaznenom postupku podnijeti imovinskopravni zahtjev, stoga nepodnošenjem istog tužitelj nije izgubio prava koja mu pripadaju prema odredbama ZOO-a, unutar zastarnog roka od 6 godina, a kako je to prethodno obrazloženo.

19. Nadalje, sud je utvrdio neosnovanim prigovor tuženika u kojem navodi da je tužitelj u ovoj pravnoj stvari podnio tužbu radi naknade štete uslijed objave neistinitih navoda tuženika kako u pisanom izdanju Sportskih Novosti, tako i na internetskoj stranici Jutarnjeg lista. Naime, iz sadržaja tužbe i rezultata provedenih dokaza proizlazi da tužitelj potražuje naknadu štete pozivajući se upravo na sadržaj pravomoćne presude donesene u kaznenom postupku, stoga je sud utvrđivao aspekte nastale štete isključivo u odnosu na navedeno, a prigovor tuženika u cijelosti otklonio kao neosnovan.

20. Tužitelj je u svom iskazu naveo da ima dvoje djece koja su trenirala u NK Špansko. U veljači 2017. došao je na posao kada ga je nazvao njegov nadređeni i pokazao mu Sportske novosti u kojima je praktički naveden kao „voditelj male zločinačke organizacije“ i netko tko zloupotrebljava položaj i ovlasti, a vezano uz njegov rad u NK Špansko. Posebno ga je pogodilo što je tuženiku poklonio povjerenje, a on ga je bezrazložno optužio. Kada je vidio članak u Sportskim novostima osjećao se jadno i još uvijek ga prođu trnci kada se toga sjeti. Dodaje da je cijeli život sportaš i ima poznanike i prijatelje u tim krugovima pa je smatrao da se njima mora opravdavat i ispričavati. Propitkivala ga je i supruga i roditelji djece kojima je ona učiteljica. Imao je osjećaj da će propasti u zemlju od srama zbog navoda iz Sportskih novosti pred brojnim hrvatskim sportašima s kojima je prijatelj i poznanik, isto tako i u nizu državnih institucija s kojima je u kontaktu. Bojao se za svoje radno mjesto, pogotovo što je zaposlen na radnom mjestu gdje je potreban sigurnosni certifikat, prolazi kroz različite provjere, zbog čega ga je to dodatno pogodilo. Radi tog članka pozivan je na razgovor na poslu, smatra da je zbog toga njegovo radno mjesto bilo ugroženo zbog čega se bojao za egzistenciju obitelji. Tužitelj navodi da ga na poslu nisu razriješili obavljanja zadataka, ali da su imali mehanizme za provjere i utvrdili da nema nikakve veze s navodima iz Sportskih novosti. Te provjere su ga inkomodirale i stvarale stres jer one uključuje i poligrafsko testiranje koje je samo po sebi veoma traumatično. Tužitelj je istaknuo da mu je zbog članka zahladio odnos sa suprugom, da je trajalo neko vrijeme da se odnosi izglade i da supruga povrati povjerenje. Isto tako su i djeca iz kluba i njihovi roditelji postavljali upite vezano uz taj članak nakon kojih upita se osjećao kao da će propasti u zemlju, i da poželi preseliti se na drugi planet. Jedan dio prijatelja napravio je određene distance i zahladio odnose. Tužitelj je također naveo da je tražio objavu ispravka informacija od nakladnika i da je ispravak objavljen, ali je objavljen u stupcu dimenzije 4 x 6 cm, pa smatra da nije uočljiv i da se ne može usporediti sa 2 stranice teksta. Nije bila objavljena niti trećina onoga što je u demantu napisao.

21. Tuženik je prigovorio istinitosti iskaza tužitelja, dok je sud isti u cijelosti prihvatio i ocijenio ga životno logičnim, istinitim i uvjerljivim.

22. Iz iskaza saslušanog tuženika proizlazi da je bio angažiran u NK Špansko kao trener od 2009. do 2017. ili 2018. Naveo je da su nakon smjene IG krenuli problemi NK Špansko, da je bilo zastrašivanja, vrijeđanja, provokacija od strane IG i drugih ljudi koji su imali aspiracije na taj klub, a tužitelj s tim nije imao veze jer se nije želio izlagati na taj način obzirom da radi u sigurnosnoj službi. Istaknuo je da su u tijeku kazneni postupci protiv CG zbog prijetnji članovima uprave, te je sadržaj tih prijava dan novinaru Sportskih novosti JG koji je to interpretirao na svoj način. Naveo je da on nije inicijator predmetnog članka, već da ga je novinar pozvao da čuje drugu stranu. To nije bio intervju kao što se navodi, već razgovor u kafiću na Trešnjevci, a da je novinar u velikom dijelu pobrkao činjenice i izjave. Predmetni članak nije imao na uvid, nije ga autorizira, a kada je članak izašao zvao je u Sportske novosti, dobio glavnog urednika te mu je rekao da je novinar sve pobrkao, na što mu je urednik rekao da će ići demant. Tuženik je također naveo da se protiv njega ne vode kazneni postupci zbog klevete koja bi bila iznesena protiv tuženika u on-line izdanju Sportskih novosti te da je zajedno sa ostalim članovima uprave kluba podnio prijave Državnom odvjetništvu protiv tužitelja i drugih osoba koje su htjele na nelegalan način preuzeti klub.

23. Sud nije prihvatio iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da je novinar JG pobrkao činjenice i izjave koje je naveo. Sud smatra iskaz tuženika u tom dijelu neuvjerljivim i ničim dokazanim. Također, sud nije povjerovao iskazu tuženika da je nakon objave članka kontaktirao urednika Sportskih novosti jer navedeno ni na koji način nije dokazao tijekom ovog ili kaznenog postupka koji je pravomoćno okončan i sukladno kojem je tuženiku izrečena novčana kazna za počinjeno kazneno djelo klevete na štetu tužitelja. U preostalom dijelu iskaz tuženika sud nije posebno cijenio jer se ne odnosi na sporne činjenice u ovom postupku.

24. Iz iskaza saslušanog svjedoka RG sud je utvrdio da je svjedok bio član Uprave kluba Špansko, da je bio u dobrim odnosima s tužiteljem od 2012. do 2015., da zna što je predmet ovog postupka i da je čitao članak koji je objavljen u novinama. Međutim, da u vrijeme kada je objavljen članak više nije bio u kontaktu sa tužiteljem stoga ne zna kako je reagirao na objavljeni članak niti zna je li tužitelj tražio ispravak navoda iz predmetnog članka.

25. Svjedok OG naveo je da je u vrijeme kada je objavljen predmetni članak bio član uprave kluba NK Špansko, da je sve što je navedeno u predmetnom članku istina te da su i daleko više neugodnosti imali i to prijetnji, psovanja kako nama tako i djeci koja su trenirala i to od strane bivšeg tajnika CG, GG, L i ZG. Ima saznanja da je bilo nekakvih prijetnji i od strane ovdje tužitelja prema tuženiku i to na sastanku na kojem su odlučivali o smjeni tadašnjeg tajnika CG. Navodi da je nakon predmetne sjednice i jednog događaja u klubu prestala svaka njegova komunikacija s tužiteljem. Ističe da s tužiteljem radi u agenciji u kojoj redovno prolaze interne kontrole, a za koje nemaju uvijek niti obavijest da se provode već svojim zaposlenjem pristaju, ali imaju godišnju sigurnosno informiranje koje se redovito provodi. Na pitanje ima li osobnih saznanja kako se tužitelj ponašao i osjećao u svezi objave predmetnog članka svjedok je naveo da mu tužitelj nije pričao o predmetnoj objavi članka već zna da je na poslu govorio da je on (svjedok) kriv za njegovo degradiranje, ali naknadno je čuo da objava članka nije bila razlogom njegovog degradiranja.

26. Svjedok KG naveo je da je bio u klubu NK Špansko od 2012. dopredsjednik. Poznato mu je da je objavljen članak u novinama, navodi da nije imao neugodnosti od strane tužitelja već od drugih članova kluba koji se spominju u članku. Od tužitelje je doživio jedino neugodnost kada ga je tužitelj fiksirao pogledom, ali verbalno ili osobno nije nikada uputio pogrdnu riječ. Naveo je da je sa tužiteljem u susjedskim odnosima budući da žive u istoj zgradi, ali ne razgovaraju i to zbog događanja u klubu, pojašnjava da je to pogoršanja odnosa došlo nakon smjene g. CG. Na daljnji upit suda svjedok navodi da nema saznanja kako je objava članka utjecala na tužitelja, navodi da se njemu nije potužio niti zna nekoga kome bi tužitelj govorio o samoj toj objavi. Nema saznanja da bi objava članka utjecala na osoban ili obiteljski život tužitelja. Viđao je tužitelja u kvartu, ali nisu popričali.

27. S obzirom da saslušani svjedoci RG, OG i KG nemaju neposrednih saznanja kako je tužitelj reagirao na objavu članka i u kojoj mjeri je objava članka utjecala na njegov osobni i poslovni život, sud nije posebno cijenio iskaze saslušanih svjedoka.

28. Svjedok JG na pitanje zna li kakvu je štetu tužitelj pretrpio s obzirom na navode u članku naveo je da misli da se u članku ne spominju riječi poput "šef zločinačke organizacije" i da to nisu njegove riječi nego izjave koje mu je prenio ŽG. Nije mu poznato kako se tužitelj danas osjeća s obzirom na objavljeni članak. Istaknuo je da je doslovno citirao tuženika u novinskom članku. Ne sjeća se je li tuženik ikada tražio demant. Istaknuo je da je na inicijativu urednika kontaktirao ŽG, ovdje tuženika, koji je ispričao svoju stranu priče, da se osobno sastao s tuženikom i da je razgovor snimao mobitelom. Naveo je da se ne može sjetiti je li mu tuženik izričito rekao da mu je upravo LG prijetio i izazivao neredeo, međutim, zna da je ono što je napisao u članku točno i da je siguran da nije pomiješao izjave osoba. Ne sjeća se je li prije objave članka zatražio autorizaciju od tuženika, ali misli da nije.

29. Sud je u bitnome prihvatio iskaz svjedok JG iz kojeg je stekao uvjerenje da je svjedok dosljedno prenio izjave tuženika jer da je razgovor snimao mobitelom. Zbog proteka roka, logično je da se svjedok ne sjeća svih detalja predmetnog događaja, međutim, kako je prethodno navedeno, odgovornost tuženika utvrđena je pravomoćnom kaznenom presudom kojom je ovaj sud vezan, stoga pitanje krivnje i počinjenja kaznenog djela klevete nije niti predmet utvrđivanja u ovom postupku već je bilo potrebno ocijeniti objektivnu podobnost spornih informacija povrijediti nečija zaštićena dobra, odnosno čast i ugled.

30. Analizirajući objavljene informacije o tužitelju utvrđeno je da se u bitnom radi o iznesenim činjeničnim tvrdnjama objavljenim u pisanom izdanju Sportskih Novosti 22. veljače 2017. pod nazivom "Bezakonje u Španskom" i to: da tužitelj na bilo koji način želi ući u klub i to prijetnjama, napadima i zasjedama, da prijetnjama, izazivanjem nereda, širenjem glasina na štetu kluba i drugim metodama pritiska želi stvoriti preduvjete za netransparentno preuzimanje kluba radi stjecanja nepripadajuće imovinske koristi. Nadalje, da je ukrao registar članova i njega zloupotrijebio, te da je tuženik naveo da mu je teško živjeti kad stalno mora razmišljati hoće li mu netko nauditi, njemu ili njegovoj obitelji, da tužitelj ne bira sredstva, da zloupotrebljava položaj i da se služi kriminalnim metodama.

31. Objavljivanje lažnih tvrdnji kao i takvih kojim se nekoga optužuje za kriminalne djelatnosti ne može imati nikakvog opravdanja niti isto može biti u bilo kakvom javnom interesu već služi isključivo omalovažavanju i vrijeđanju. Sporni navodi ne sadrže niti kritiku rada na koju osobe koje djeluju javno, u konkretnom slučaju tužitelj kao član kluba, moraju biti spremne i tolerantnije pa čak i kada je kritika oštra.

32. Činjenične tvrdnje i vrijednosni sudovi mogu biti tako povezani da se vrijednosni sud pojavljuje kao logičan zaključak iza određenih činjenica, pa je u svakom konkretnom slučaju potrebno ispitati koji element prevladava te je u ocjeni pitanja je li riječ o činjeničnim tvrdnjama ili vrijednosnim sudovima bitan kontekst u kome je određena izjava dana. U svakom slučaju, pri objavljivanju ne samo činjeničnih tvrdnji, već i informacija koje sadrže vrijednosne sudove, obvezno je poštovati dostojanstvo, čast i ugled osobe o kojoj se piše i izbjegavati uporabu uvredljivih i omalovažavajućih riječi.

33. U svojoj ukupnosti radi se o objektivno omalovažavajućim, nedoličnim izjavama o tužitelju te neistinitim činjeničnim tvrdnjama s jedinim ciljem bezrazložnog i ničim opravdanog nastojanja da se tužiteljev ugled, dostojanstvo i čast dovedu u pitanje.

34. Slijedom navedenog utvrđeno je da su izjave tuženika objavljene u članku "Bezakonje u Španskom" objektivno podobne povrijediti čast, dostojanstvo i ugled tužitelja te mu nanijeti štetu, posebno imajući na umu osjetljivost tužiteljeva radnog mjesta i zaposlenja.

35. Prema odredbi čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine-Međunarodni ugovori broj 18/98, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06) svatko ima pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom, i ako je u demokratskom društvu nužno radi zaštite interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

36. Prema odredbi čl. 10. Konvencije svatko ima pravo na slobodu izražavanja, a to pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.

37. Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom koji su u demokratskom društvu nužni radi, između ostalog, zaštite ugleda i prava drugih.

38. Dostojanstvo čovjeka je vrijednost koja ulazi u krug temeljnih osobnih prava, a sastavni elementi tih vrijednosti su svakako čast kao vlastiti osjećaj vrijednosti i ugled kao uvažavanje od drugih ljudi u društvu. Svaki čovjek ima pravo na poštivanje i zaštitu svog dostojanstva u smislu zahtjeva za poštovanjem koji mu pripadaju na temelju svog postojanja i svoje društvene uloge. Pravo je svakog čovjeka da traži od druge osobe u vanjskim odnosima da poštuje njegovo osobno dostojanstvo, te da se kloni postupka kojim bi se ono narušilo.

39. Dakle, u konkretnom se slučaju radi o postupku u kojem se međusobno sukobljavaju dva prava istog ranga, s jedne strane to je pravo na zaštitu privatnosti tužitelja koje uključuje pravo na zaštitu prava osobnosti, a s druge strane pravo tuženika na slobodu izražavanja koja prava se jamče Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Ustav Republike Hrvatske.

40. Sloboda izražavanja misli u demokratskom društvu temeljno je jamstvo i pretpostavka ostvarivanja i svih ostalih ljudskih prava i sloboda i obuhvaća različite oblike i načine traženja, širenja i primanja informacija i ideja.

41. Međutim, ta sloboda nije neograničena i može se ograničiti, među ostalim, i radi poštivanja zaštite ugleda ili prava drugih.

42. U demokratskim društvima temeljni kriteriji utvrđivanja granice slobode izražavanja i misli u odnosu prema pravu na zaštitu privatnosti je upravo opravdani interes javnosti.

43. Kao što je već navedeno, u konkretnom slučaju za objavu spornih tvrdnji nije postojao interes javnosti niti iste predstavljaju vrijednosne sudove već neistinite činjenične tvrdnje i insinuacije čija neistinitost je potvrđena u kaznenom postupku.

44. Stoga je tuženik dužan naknaditi tužitelju svu štetu koju isti trpi zbog izrečenih navoda koji su potom objavljeni u pisanom izdanju Sportskih novosti pod nazivom "Bezakonje u Španskom".

45. Prema odredbi članka 19. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

46. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. i 3. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema.

47. Takvu štetu čini sama povreda prava osobnosti, a pretrpljeni duševni bolovi, izazvani štetnom radnjom, samo su mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, uz druge relevantne okolnosti, pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade.

48. Činjenice koje se odnose na težinu povrede časti i ugleda te postojanje okolnosti koje opravdavaju dosudu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu utvrđene su saslušanjem tužitelja koji je u svom iskazu životno i uvjerljivo iskazivao o posljedicama koje su izrečene tvrdnje tuženika imale na njega.

49. S obzirom na sadržaj izjava, sud je povjerovao da su takve informacije kod tužitelja izazvale duševne boli i da su se manifestirale kako na njegov privatni, tako i poslovni život. Ovo stoga, jer sporni članak sadrži lažne optužbe za počinjenje kaznenih djela iz kojih se kod čitatelja može stvoriti negativan zaključak o moralnim kvalitetama tužitelja te ga predstavljaju u negativnom i uvredljivom svjetlu.

50. Naknada nematerijalne štete za povredu prava osobnosti po pravnom stavu ovog suda priznaje se onda kada je ta povreda izuzetno teška, tako da je kod povrijeđenog mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol. Navedene i utužene tvrdnje, a koje također treba promatrati i analizirati i u vremenu kada su iznesene, su kako po svom doslovnom značenju, tako i po svom sadržaju i zaključcima na koje upućuju takve da su podobne kod tužitelja izazvati iznimno jaku bol koja po svom intenzitetu, trajanju i u sredini u kojoj su iznesene, a imajući u vidu i zanimanje i zvanje tužitelja, kao i činjenicu da je poznat u krugovima sportaša koji treniraju u NK Špansko i šire, da je u bio u kontaktu s djecom koja u klubu treniraju kao i sa njihovim roditeljima, kod istog su uzrokovale jasno izraženu i manifestiranu povredu prava osobnosti. Tuženik je iznoseći navedene tvrdnje, znao ili je barem morao znati da su iste štetne za tužitelja, a kojim postupanjem je pristao i na štetne posljedice koje su za tužitelja nastupile.

51. U pogledu jakosti pretrpljenih duševnih boli zbog povrede prava osobnosti, a koje je sud utvrdio saslušanjem tužitelja utvrđeno je da je njihov intenzitet bio takvog stupnja i trajanja da opravdava dosuđenje naknade u novcu imajući u vidu da je svrha i cilj naknade duševna zadovoljština.

52. Naime, tužitelj je jasno i uvjerljivo iskazao da su sve opisane posljedice izazvane upravo navodima tuženika te se zbog istih osjećao uznemireno i posramljeno, a bojao se i za svoju egzistenciju i egzistenciju svoje obitelji jer je mogao izgubiti posao zbog navoda u predmetnom članku. Također je od strane nadređenih pozvan na razgovor, a morao se podvrgnuti i poligrafskom testiranju, a sve zbog osjetljivosti i prirode posla u instituciji u kojoj radi.

53. Stoga sud utvrđuje da u konkretnom slučaju postoji uzročno posljedična veza između izjava tuženika i štete koju je pretrpio tužitelj.

54. Na temelju navedenog, po stavu ovog suda, utvrđeno je da postoji osnova za naknadu neimovinske štete tužitelju za pretrpljene duševne boli zbog povrede prava

1 0

osobnosti. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir težinu povrede i činjenicu da je tuženik iznio niz neistinitih navoda na štetu tužitelja, da se radilo o optužbama o počinjenju niza kriminalnih radnji (prijetnje, stjecanje nepripadne imovinske koristi, otuđenje stvari, zlouporaba položaja), za koje je pravomoćno utvrđeno da se radi o kleveti. Također, sud je uzeo u obzir i inflatorne učinke koji su nastali od podnošenja tužbe do donošenja odluke.

55. Stoga sve rečene okolnosti slučaja opravdavaju dosudu iznosa od 2.654,46 eura, a kako je odlučeno pod točkom I. izreke presude.

56. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete dosuđene su tužitelju od podnošenja tužbe sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a.

57. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i članka 155. ZPP-a. Tužitelju su utvrđeni troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku, i to za sastav tužbe 100 bodova sukladno Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23- dalje OT), za sastav podneska od 8. lipnja 2021. 100 bodova (Tbr 8/1 OT), za sastav podnesaka od 4. lipnja 2024. i 2. ožujka 2026. 2 x 25 bodova (Tbr 8/4 OT), za zastupanje na ročištima održanim 14. rujna 2021., 14. travnja 2022., 15. veljače 2023., 11. svibnja 2023., 17. prosinca 2024. i 10. ožujka 2026. 6 x 100 bodova (Tbr. 9/1 OT) ukupno 850 bodova, što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr.54 OT) te uvećano za iznos PDV-a od 25% (Tbr.46 OT) iznosi 2.215,00 eura. Priznat je i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 36,50 eura te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 73,00 eura sukladno Tbr. 2. toč. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/23). Ukupno je, dakle, utvrđen trošak tužitelja u iznosu od 2.324,50 eura.

58. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 29. lipnja 2022. i 25. travnja 2023. jer isti u smislu članka 155. ZPP-a nisu bili nužni za vođenje postupka. Također, nije priznat trošak sastava podnesaka od 4. lipnja 2024. i 2. ožujka 2026. preko dosuđenog iznosa jer se u smislu Tbr. 8/1 OT ne mogu smatrati obrazloženim podnescima.

59. Dakle, konačno utvrđeni trošak tužitelja koji mu je tuženik dužan podmiriti iznosi 2.324,50 eura, dok se odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP-a i teče od donošenja presude, a kako je odlučeno u točki II. izreke presude.

60. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 23. travnja 2026.

Sutkinja

Vanesa Brizić Bahun

1 1

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku uz pristojbu na presudu (73,00 EUR)

2. Pun. tuženiku