REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-640/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Toniju Vukičeviću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1439/2025-3 od 19. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-953/2020 od 27. siječnja 2025., ispravljena rješenjem poslovni broj P-953/2020 od 1. travnja 2025., koje je ispravljeno rješenjem poslovni broj P-953/2020 od 17. travnja 2025., u sjednici održanoj 23. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1439/2025-3 od 19. studenoga 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-953/2020 od 27. siječnja 2025., ispravljena rješenjem poslovni broj P-953/2020 od 1. travnja 2025., koje je ispravljeno rješenjem poslovni broj P-953/2020 od 17. travnja 2025.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je naznačio pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
"1. Da li se s aspekta odredbi članka 8. ZPP-a može prihvatiti tvrdnja žalbenog suda kako pregledana medicinska dokumentacija i saslušani svjedoci, među kojima se nalaze i liječnici, nisu doveli u pitanje održivost nalaza i mišljenja angažiranog vještaka dr. Nikole Sikirice o nesposobnosti rasuđivanja pok. primateljice uzdržavanja u trenutku zaključenja spornog Ugovora i njenu mogućnost da postupa sukladno odredbi članka 276. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima? Da li je u toj procjeni dokaza došlo do arbitrarnog postupanja suda?
2. Da li je Županijski sud kao žalbeni sud dužan u obrazloženju svoje odluke očitovati se o svim žalbenim razlozima stranaka?".
3. Nadalje, tuženik je prijedlog za dopuštenje revizije utemeljio i na odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) te tvrdi da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) te da mu je povrijeđeno i pravo iz čl. 26. Ustava i čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da nije riječ o pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, osim što je prvo pitanje vezano isključivo za okolnosti konkretnog slučaja, ono u stvari predstavlja, a jednako tako i drugo pitanje, prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka. Dakle, nije riječ o pitanjima kakva je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime, pitanja kojima se ističe bitna povreda odredaba parničnog postupka nisu sama po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, kao niti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke.
7. Nadalje, prema ocjeni ovoga suda tuženik navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena ljudska prava zajamčena Ustavom i Konvencijom, a kako to tvrdi u prijedlogu za dopuštenje revizije. To stoga što je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o svim navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojoj je presudi drugostupanjski sud odgovorio na sve odlučne žalbene navode (čl. 375. st. 1. ZPP), donesena presuda je dostatno obrazložena te su izneseni relevantni i uvjerljivi razlozi za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, pa se presuda ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga, ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje niti da bi bio doveden u neravnopravni položaj po bilo kojoj osnovi, a činjenica da tuženik nije zadovoljan tumačenjem ni primjenom materijalnog prava od strane suda i posljedično ishodom spora ne dovodi do povrede prava na pravično suđenje.
8. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučeno je kao u st. II. izreke.
Zagreb, 23. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
